Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2019

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

TURIZAM se i ove godine, možda najviše dosad, suočava s nedostatkom radne snage. Plaće koje nude hrvatski poslodavci znatno su niže u odnosu na konkurenciju iz zapadnoeuropskih zemalja pa osim domaćih radnika koji su otišli na Zapad, Jadran sve više zaobilaze i radnici iz susjednih zemalja koji su dosad spašavali sezonu.

U čemu je problem - u poslodavcima koji bi mogli ponuditi veće plaće, ali to ne žele napraviti ili u državi koja porezima toliko maltretira cijeli turizam da poslodavci ni višim plaćama ne mogu zadržati radnike?

Hrvatska od 2017. ima najviši porez na ugostiteljstvo na Mediteranu

S jedne strane, mogu se čuti mišljenja da su poslodavci škrti, da su niskim plaćama rastjerali radnike pa sada kukaju, dok se s druge strane vladu poziva da snizi poreze kako bi se poslodavcima oslobodio prostor za povećanje plaća, što bi moglo zadržati radnike.

Od Marićeve porezne ''reforme'' koja je stupila na snagu početkom 2017. godine, ugostiteljske usluge, koje su važan dio, možemo reći i temelj moderne turističke ponude, porezno su najnekonkurentnije na Mediteranu.

Porez na ugostiteljske usluge tada je podignut na 25 posto, što je znatno više od većine ostalih zemalja EU-a, a pogotovo ako se uzmu u obzir naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Grčke ili Italije. Srećom, zadržana je međustopa PDV-a na hotelski smještaj koja iznosi 13 posto.

Europske zemlje imaju niske stope PDV-a na hotele i restorane

Europske zemlje uglavnom imaju niske stope PDV-a na hotelski smještaj i restorane, pa je tako u Španjolskoj i Francuskoj stopa za obje kategorije 10 posto. Austrija koja također ima vrlo razvijen turizam, pogotovo zimski, ima PDV na hotelski smještaj 13 posto, a na restorane 10 posto.

Portugal hotelski smještaj oporezuje sa samo 6 posto, dok njihovi restorani podliježu PDV-u od 13 posto. Susjedna Slovenija također potiče turizam nižim stopama PDV-a pa on za hotele iznosi 9,5 posto, dok se restorani i catering oporezuju s 22 odnosno 9,5 posto. U Italiji su, pak, stope za hotele i restorane po 10 posto.

"Političari razmišljaju kratkoročno, za konkurentnost treba sniziti poreze"

Porezno opterećenje kao jedan od uzroka niskih plaća ističe i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

''Već godinama ističem da naši političari razmišljaju kratkoročno. Glavni prioritet našeg turizma je povećanje konkurentnosti, međutim kad se usporedimo sa zemljama u okruženju i nama konkurentskim turističkim zemljama, kad vidite poreznu politiku u Hrvatskoj, jasno je da smo nekonkurentni tako da rješenje vidim u smanjenju poreznog opterećenja", govori nam Andrić.

"Plaća je osnovni razlog odlaska iz Hrvatske jer, primjerice, konobar ovdje u uređenim sustavima, koji plaćaju poreze i doprinose, može dobiti oko 6000 kuna neto. U sivoj zoni, a toga imamo koliko hoćemo, gdje su prijavljeni na minimalac, može dobiti i više. No taj konobar ako ode u inozemstvo, dobije plaću 1700 eura ili više, 13. plaću, smještaj i hranu. Sada tamo ne odlaze samo naši već i iz susjednih zemalja, radnici na koje smo računali", kaže Andrić.

Netrpeljivost između domaćih i stranih radnika zbog plaća

No Andrić se ne slaže s povećanjem kvota za uvoz stranih radnika, već smatra da bi trebalo povećati pritisak na vladu da smanji poreze.

''Ovog puta bio sam protiv povećanja kvota. Smatram da bi trebalo napraviti pritisak na vladu da smanji poreze i da se tako otvori prostor za povećanje plaća. Radna snaga iz inozemstva - izuzev radnika iz država bivše Jugoslavije - ne zna hrvatski jezik, mnogi nažalost ne znaju ni engleski, što je velik problem u komunikaciji s drugim radnicima jer oni moraju funkcionirati kao tim. Također, ne poznaju naše običaje, povijest, krajolik, a gost u pravilu od njih traži i tu vrstu informacija.

Ti radnici, osim plaćenog puta do mjesta zapošljavanja, imaju smještaj i hranu, a trebali bi imati i plaću u visini plaće našeg radnika, sukladno složenosti poslova. Poslodavci im kako bi ih zadržali, uz navedeno, daju stimulaciju pa su im plaće više nego našim radnicima. To dovodi do netrpeljivosti između lokalnih i uvezenih radnika što opet nije dobro za naš turizam i dojam koji se ostavlja na gosta", zaključuje Andrić.


Komentari članka

Vezani članci

Otvoren novi terminal Zračne luke Split

15.07.2019.

Direktor splitske Zračne luke Lukša Novak je rekao kako se ove godine u toj zračnoj luci očekuje povećanje prometa putnika za osam posto u odnosu na lanjskih 3,1 milijun putnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

KOLAPS? TURISTI I DALJE STIŽU, ALI APARTMANI SU PRAZNI

11.07.2019.

Ovo je nastavak modela iz komunizma, samo je metastazirao u tržišnim uvjetima

POREZNICI OPET U AKCIJI

11.07.2019.

Ovaj tjedan će imati tri djelatnosti imat posebno ‘na piku’, spuštaju se i na jug na popularni festival

Poskupio najam apartmana, a vlasnici kukaju za gostima

09.07.2019.

Zbog smanjenog broja rezervacija, ovih su dana vlasnici apartmana počeli nuditi popuste

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija