Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Velj 2012

Što očekujemo od banaka?

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Lidija Martinović  

Što očekujemo od banaka?

Najveći mogući doprinos banaka oporavku gospodarstva prvenstveno je u njihovim kreditnim politikama, odnosno u dostatnoj ponudi kredita za proizvodnju i izvoz uz povoljnije uvjete kreditiranja, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u nedavnom intervjuu Banci.

Zašto je važno podsjetiti na ovu izjavu? Zato što guverner na pitanje o najprimjerenijem načinu na koji banke mogu podržati oporavak govori i o "najvećem" i o "mogućem" doprinosu banaka. Različite su se ideje o ulozi banaka u izlasku iz krize vrtile u posljednje tri godine. Od uvođenja poreza na aktivu, dobit ili transakcije, koje je nova vlada izrijekom proglasila neprimjerenima, do nedavne najave ministra financija Slavka Linića o sudjelovanju banaka u konsolidaciji gospodarstva pretvaranjem potraživanja u udjele poduzeća. Pitanje uvođenja reda u isplatu plaća i ulozi banaka u tome zapravo je mozda sitnica. Linić je najavio da će Vlada zaustaviti isplatu plaća bez doprinosa te da bi to trebale kontrolirati banke. Iz HUB-a su poručili da banke to ne mogu raditi iz tehničkih razloga. Ako je zaista riječ o tehničkim razlozima, nečemu što je stvar softvera i kontrolne zaporke, onda treba sve brzo riješiti.

S druge strane, kod mogućeg sudjelovanja banaka u konsolidaciji poduzeća Rohatinski skreće pažnju na dva pitanja. "Prvo se odnosi na tehnički i kadrovski kapacitet banaka da preuzmu dio upravljačkih funkcija u poduzećima, a drugo na stupanj moguće izloženosti tih banaka prema ulaganjima u materijalnu imovinu i u vlasnički povezane osobe...." Bio bi to možda "moguć" doprinos banaka (uz promjenu propisa), ali s kakvim posljedicama? "Netko će možda kazati da se propisi mogu mijenjati, ali tu treba biti jako oprezan. Najgori scenarij bio bi da dobra banka preuzimajući lošeg komitenta postane loša banka, jer bi tada šteta bila višestruka", ocijenio je guverner. Jedan od prioriteta ministra Linića je rješavanje nelikvidnosti. Prirodno je da se ministar oslanja na banke kao najveće vjerovnike kao i to da se mogu očekivati pojedinačni ulasci banaka u vlasništvo poduzeća, pa i primjeri otpisa potraživanja. Međutim, moralni hazard je tek jedan od problema koji se tu može pojaviti. Na ostale je upozorio guverner. Nisu bankari bez razloga suzdržani, pa preko svoje udruge, HUB-a, poručuju kako prvo treba razraditi model restrukturiranja potraživanja.

Usprkos još uvijek zavidnoj dobiti od 3,7 milijardi kuna za 2011. banke su od početka krize preuzele dio tereta. Reprogramiranjem kredita dijelom olakšavaju teret otplata (a na taj način smanjuju se i troškovi rezervacija banaka). Ukupni plasmani banaka povećani su u 2011. za 26 mlrd kuna ili gotovo deset posto. Međutim, od toga su neto plasmani državi porasli za 13 mlrd kuna (za 51,9%), poduzećima za 12 mlrd kuna (za 10,6%), dok su plasmani stanovništvu stagnirali. To je ubrzanje rasta ukupnih plasmana u odnosu na prethodnu godinu za preko 2 pp, ali i nastavak tendencije povećanja udjela države u njihovoj strukturi, navodi guverner napominjući kako su loši krediti poduzećima čak 19,9 posto. Banke su čitavo vrijeme bilo likvidne, ali poduzeća nisu imala programe, pa je likvidnost, kako kaže Rohatinski, "u velikoj mjeri usmjerena u sigurne plasmane državi ili je postala osnova za operacije bazirane na očekivanjima o budućem kretanju tečaja u kojima aktivnu ulogu imaju i strane banke". S novom Vladom u Hrvatsku se vratio optimizam građana, kažu ankete. Vlada je dobila i prve pohvale izvana, od Svjetske banke. Možda će i povjerenje domaćih poduzetnika porasti, pa će se probuditi potražnja za kreditima iako analitičari HNB-a u novom Biltenu pišu kako će do toga doći tek 2013. (uz pad kamata). Tome će, navode, prethoditi značajna fiskalna konsolidacija 2012. i smanjenje pritiska države na kredite banaka.

Rohatinski kaže kako bi, uz smanjenje proračunskog deficita u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i uz pozitivnu reakciju financijskih tržišta te uz aktivnu ulogu monetarne politike, ukupni plasmani banaka u 2012. mogli porasti za 6,5%, a poduzećima i stanovništvu za oko 3%. Hoće li to biti dovoljno?


Komentari članka

Vezani članci

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

27.02.2026.

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk