Što očekujemo od banaka?

Najveći mogući doprinos banaka oporavku gospodarstva prvenstveno je u njihovim kreditnim politikama, odnosno u dostatnoj ponudi kredita za proizvodnju i izvoz uz povoljnije uvjete kreditiranja, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u nedavnom intervjuu Banci.

Zašto je važno podsjetiti na ovu izjavu? Zato što guverner na pitanje o najprimjerenijem načinu na koji banke mogu podržati oporavak govori i o "najvećem" i o "mogućem" doprinosu banaka. Različite su se ideje o ulozi banaka u izlasku iz krize vrtile u posljednje tri godine. Od uvođenja poreza na aktivu, dobit ili transakcije, koje je nova vlada izrijekom proglasila neprimjerenima, do nedavne najave ministra financija Slavka Linića o sudjelovanju banaka u konsolidaciji gospodarstva pretvaranjem potraživanja u udjele poduzeća. Pitanje uvođenja reda u isplatu plaća i ulozi banaka u tome zapravo je mozda sitnica. Linić je najavio da će Vlada zaustaviti isplatu plaća bez doprinosa te da bi to trebale kontrolirati banke. Iz HUB-a su poručili da banke to ne mogu raditi iz tehničkih razloga. Ako je zaista riječ o tehničkim razlozima, nečemu što je stvar softvera i kontrolne zaporke, onda treba sve brzo riješiti.

S druge strane, kod mogućeg sudjelovanja banaka u konsolidaciji poduzeća Rohatinski skreće pažnju na dva pitanja. "Prvo se odnosi na tehnički i kadrovski kapacitet banaka da preuzmu dio upravljačkih funkcija u poduzećima, a drugo na stupanj moguće izloženosti tih banaka prema ulaganjima u materijalnu imovinu i u vlasnički povezane osobe...." Bio bi to možda "moguć" doprinos banaka (uz promjenu propisa), ali s kakvim posljedicama? "Netko će možda kazati da se propisi mogu mijenjati, ali tu treba biti jako oprezan. Najgori scenarij bio bi da dobra banka preuzimajući lošeg komitenta postane loša banka, jer bi tada šteta bila višestruka", ocijenio je guverner. Jedan od prioriteta ministra Linića je rješavanje nelikvidnosti. Prirodno je da se ministar oslanja na banke kao najveće vjerovnike kao i to da se mogu očekivati pojedinačni ulasci banaka u vlasništvo poduzeća, pa i primjeri otpisa potraživanja. Međutim, moralni hazard je tek jedan od problema koji se tu može pojaviti. Na ostale je upozorio guverner. Nisu bankari bez razloga suzdržani, pa preko svoje udruge, HUB-a, poručuju kako prvo treba razraditi model restrukturiranja potraživanja.

Usprkos još uvijek zavidnoj dobiti od 3,7 milijardi kuna za 2011. banke su od početka krize preuzele dio tereta. Reprogramiranjem kredita dijelom olakšavaju teret otplata (a na taj način smanjuju se i troškovi rezervacija banaka). Ukupni plasmani banaka povećani su u 2011. za 26 mlrd kuna ili gotovo deset posto. Međutim, od toga su neto plasmani državi porasli za 13 mlrd kuna (za 51,9%), poduzećima za 12 mlrd kuna (za 10,6%), dok su plasmani stanovništvu stagnirali. To je ubrzanje rasta ukupnih plasmana u odnosu na prethodnu godinu za preko 2 pp, ali i nastavak tendencije povećanja udjela države u njihovoj strukturi, navodi guverner napominjući kako su loši krediti poduzećima čak 19,9 posto. Banke su čitavo vrijeme bilo likvidne, ali poduzeća nisu imala programe, pa je likvidnost, kako kaže Rohatinski, "u velikoj mjeri usmjerena u sigurne plasmane državi ili je postala osnova za operacije bazirane na očekivanjima o budućem kretanju tečaja u kojima aktivnu ulogu imaju i strane banke". S novom Vladom u Hrvatsku se vratio optimizam građana, kažu ankete. Vlada je dobila i prve pohvale izvana, od Svjetske banke. Možda će i povjerenje domaćih poduzetnika porasti, pa će se probuditi potražnja za kreditima iako analitičari HNB-a u novom Biltenu pišu kako će do toga doći tek 2013. (uz pad kamata). Tome će, navode, prethoditi značajna fiskalna konsolidacija 2012. i smanjenje pritiska države na kredite banaka.

Rohatinski kaže kako bi, uz smanjenje proračunskog deficita u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i uz pozitivnu reakciju financijskih tržišta te uz aktivnu ulogu monetarne politike, ukupni plasmani banaka u 2012. mogli porasti za 6,5%, a poduzećima i stanovništvu za oko 3%. Hoće li to biti dovoljno?