Što se isplati učiti i studirati, a što ne?

Budući da hrvatski obrazovni sustav već dugo nije dobro usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta po prvi je put u utorak u Zagrebu na konferenciji za tisak predstavilo pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja koji je napravljen u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, te je objavilo preporuke za smanjivanje, odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima

Sveučilišta i osnivači škola su neovisni pa im resorno ministarstvo ne može nametnuti kvote, već samo uputiti preporuke. No ministar obrazovanja Željko Jovanović kaže da se nada da će ih rektori i ravnatelji ipak poslušati kako mladi ne bi stjecali kvalifikacije za odlazak na burzu rada. Da se njihov glas čuje ministarstvo će nastojati osigurati i kroz odgovarajuće programske ugovore te stipendije koje će, kako je najavio, biti i brojnije i izdašnije.

Kojih zanimanja ima premalo, a kojih previše?
Prema podacima burze u Hrvatskoj je trenutno najviše nezaposleno mladih koji su završili strukovne škole. Iako po županijama ima određenih razlika, postoje programi koji se u svima njima ponavljaju kao višak. U sektoru ekonomije i trgovine to su ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti i hoteljersko-ugostiteljski tehničari. Trogodišnji programi su nešto manje suficitarni no tu se ipak ističu struke kao što su prodavači, fotografi, frizeri, automehaničari i autolakireri.

U visokom obrazovanju u mnogim je županijama identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz polja ekonomije i prava. S druge strane postoji određeni broj polja u kojima već godinama postoji manjak. U području prirodnih znanosti to su prije svega matematičari. U području tehničkih znanosti nedostaje u izrazitoj mjeri elektrotehničara, strojara i računara. U području biomedicine i zdravstva to su temeljne medicinske znanosti i farmacija. U području društvenih znanosti to su zanimanja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i logopedije, dok od humanista najviše nedostaje anglista i germanista, prvenstveno zbog ulaska u EU.

Među poljima u kojima ne postoji raširenija potreba za novim kadrovima ističu se biotehničke znanosti i umjetnička područja.

Gledano dugoročno Hrvatskoj će trebati kadrovi iz zv. bijelih i zelenih poslova, odnosno kvalificiranih u zdravstvu skrbi i drugim socijalnim uslugama te u poslovima vezanim uz okoliš, energetsku učinkovitost i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. U deficitarnu kategoriju spadaju i tzv. pametne specijalizacije kao što su primjerice specijalizirana zanimanja u turizmu.

Tržište rada se ipak oporavlja
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da je problem nezaposlenosti među mladima velik i u zemljama EU. No smatra da nije sve tako crno kako se čini te da postoje znakovi da se tržište rada ipak oporavlja. Tako je primjerice, kaže, prošle godine zaposleno 217.000 nezaposlenih čime je oboren dosadašnji rekord od 200.000.

'Naša obrazovna struktura, kada govorimo o nezaposlenosti je izrazito nepovoljna', rekao je Mrsić.

'Preko 80% svih nezaposlenih čine mladi koji su završili srednje škole i gimnazije. To govori da nam strukovno obrazovanje nije dobro. Od vlada prije nas niti jedna nije htjela krenuti u temeljnu reformu strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje više nije ono koje osigurava male plaće. Primjer su kuhari. Vrhunski kuhar danas zarađuje više od sveučilišnog profesora', rekao je.

No istaknuo je da je potrebna reforma tako da se mladi već tijekom svoga obrazovanja mogu kvalificirati tako da ih poslodavci prepoznaju.

'Ne otkrivamo toplu vodu. To već rade Austrija i Njemačka, pa je stoga stopa nezaposlenosti u tim zemljama izuzetno mala', podsjetio je ministar rada koji, baš kao i Jovanović smatra da se brojni mladi danas trebaju prekvalificirati.

Za potrebe rješavanja pitanja nezaposlenosti i prekvalifikacije među mladima iz EU bismo trebali dobiti oko 60 milijuna eura, a zajedno sa sredstvima iz proračuna taj bi se iznos trebao popeti na 900 milijuna ili čak milijardu, rekao je Mrsić.