Stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo proizvodnje su u kojima generiramo najveći deficit

Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za gotovo 15 posto, ali prati ga i rast deficita vanjskotrgovinske razmjene od 7,5 posto, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske gospodarske komore.

Iz HGK navode da je u tom razdoblju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,65 milijardi eura ili 14,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

No, porastao je i uvoz za 12,3 posto, na 2,4 milijarde eura, pa je deficit deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnuo 755 milijuna eura, što je za 53 milijuna ili 7,5 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine.

Navode i da nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćaju stari, nepovoljni trendovi, pa je deficit od početka 2021. uvećan za 7,5 posto, unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto.

"Trend smanjenja deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu zaustavljen je sa sedmim mjesecom ove godine, u kojem je deficit porastao za 5 posto, a rast se nastavlja i u kolovozu“, izjavila je voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.

Izvozimo žitarice, uvozimo proizvode na bazi - žitarica
Ističe kako je to bilo za očekivati jer je nakon oporavka od korone došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje kroz oporavak HoReCa kanala i turističke potrošnje.

U priopćenju navode i kako su u izvozu najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto).

Najviše se, pak, uvozi meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hrana za životinje (7,6 posto).

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijuna eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3), navode iz HGK, napomenuvši da žitarice i uljarice čine preko 70 posto suficita.

U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvaruje se deficit. Najveći je prisutan u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).

"Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit - stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina", kazala je Jurišić.

Nužna promjena strukture proizvodnje
Očekuje kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

"Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva - mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti", naglasila je Jurišić.

Iz HGK ističu i da se za 2020. sada sa sigurnošću može zaključiti kako se radi o godini sasvim neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u kojoj je zbog utjecaja pandemije zabilježeno povećanje izvoza, smanjenje uvoza i smanjenje deficita u odnosu na 2019.