Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2019

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Mirovinska reforma iz 2002. godine i uvođenje drugog mirovinskog stupa uništili su hrvatsko gospodarstvo, ustvrdili su u srijedu neki stručnjaci i zatražili analizu isplativosti postojećeg sustava, dok je SDP-ov Davorko Vidović, čija je Vlada provela tu reformu, ustvrdio da drugi mirovinski stup nema alternative.

Mirovinska reforma iz 2002. najveće je zlo koje je zahvatilo Hrvatsku, zbog nje smo izgubili gospodarski rast, a trošak te reforme premašit će troškove Domovinskog rata i privatizacije, ustvrdio je Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu koji je, u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, sučelio ekonomske i pravne stručnjake na temu isplativosti Drugog mirovinskog stupa i njegova utjecaja na nacionalno gospodarstvo.

Bežovan: Drugi stup treba ukinuti

Uz Garaču protiv drugog mirovinskog stupa bio je i stručnjak za socijalnu politiku Gojko Bežovan, koji smatra da obavezni drugi mirovinski stup treba ukinuti jer je prevelik teret za državu i za javne financije, odnosno da se Hrvatska mora povesti za primjerom Slovačke i Poljske.

Protivnici drugog stupa svoje su teze branili tranzicijskim troškovima, a riječ je o pet milijardi kuna bez kojih je država godišnje ostala za mirovine, jer je to prebačeno na privatne račune u drugom mirovinskom stupu.

Predsjednik sindikata Vilim Ribić pojašnjava da se država našla u apsurdnoj situaciji - zbog nedostatka tog novca za isplatu sadašnjih mirovina diže poreze, dok je pet milijardi kuna imobilizirano u drugom stupu.

"Banke nešto rade s tim novcem, ali taj novac nije u proračunu i u funkciji za isplatu mirovina. Zbog toga država diže poreze ili svoj novac, koji je prepustila građanima na njihovim računima, ponovno uzima, i za to plaća kamate fondovima. Treba jasno reći da je ovo neuspjeli projekt države koje drže poluge moći", poručio je Ribić.

Jedini koji od toga imaju korist, čulo se na skupu, su mirovinski fondovi i banke koje "mešetare" novcem iz Drugog mirovinskog stupa.

Kao veliki problem istaknut je izostanak bilo kakve jasne analize - koliki je tranzicijski trošak, kako funkcionira dionički portfelj i kakvi su troškovi koje zaračunavaju obavezni mirovinski fondovi.

"To bi trebali izračunati Vlada ili javni instituti, jer to je najveći javnofinancijski trošak i izazov u Hrvatskoj. Treba se napraviti analiza da se vidi kuda stvari idu, a imajući u vidu iskustvo Slovačke i Poljske, one ne idu dobro", upozorio je Bežovan.

Ljubo Jurčić pak smatra da bi obavezni drugi mirovinski stup trebalo zamrznuti dok Hrvatska ne postigne zadovoljavajući gospodarski rast, suficit i dok se ne uspostavi tržište kapitala koje danas ne postoji.

"Gdje se danas u Hrvatskoj može uložiti kapital od pet milijardi kuna u situaciji kada su nam kompanije u predstečajnoj nagodbi", upitao je Jurčić.

Vidović: Građanima smo sačuvali 100 milijardi kuna

Kritički se osvrnuo i na sadašnju mirovinsku reformu kojoj je cilj, kaže, upravo spašavanje drugog mirovinskog stupa i financijskog sektora, umjesto da se Vlada koncentrira na povećanje zapošljavanja i stopu rasta.

Šokiran iznesenim tezama bio je Davorko Vidović, ministar u SDP-ovoj vladi koji je proveo mirovinsku reformu i uveo drugi stup kapitalizirane štednje.

"Tvrdnje da je tranzicijski trošak pljačka i da je spriječio gospodarski rast Hrvatske strašna su pojednostavljenja", ustvrdio je Vidović koji kaže da ne zna ni jedan sustav koji bi bio bolji za Hrvatsku od ovoga koji sada imamo.

U ovom trenutku sustav je funkcionalan, a na računima građana sačuvali smo 100 milijardi kuna, istaknuo je Vidović.


Komentari članka

Vezani članci

Standard raste, ali ne svima: Tko u Hrvatskoj doista živi bolje, a tko jedva preživljava?

13.10.2025.

Dobro je krenuti od definicije, kakvih je obilje i na internetu, a jedna od pouzdanijih svakako je i definicija s portala hr.economy-pedia.com u kojoj stoji slijedeće pojašnjenje: Životni standard je materijalno blagostanje koje osoba ima, odnosno količin

Umirovljenicima stižu veće mirovine: Evo i koliko iznosi povećanje

08.09.2025.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrdio je da u ponedjeljak, 8. rujna 2025., počinje isplata mirovina korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Šefica sindikata: Ako se ukine porez na mirovine, oni s 800 eura će dobiti još 40

02.09.2025.

"Onima koji imaju 800 eura, povećanje će iznositi 40 eura. Što i nije malo. Zato kažem da je Vlada to već mogla davno prije s nama razgovarati i riješiti, da je htjela. Očito da sad ima više interesa nego prije da to riješi", rekla je Višnja Stanišić, pre

Treće najveće usklađivanje od 1999.: mirovine rastu 6,5 posto

26.08.2025.

Povećane mirovine bit će isplaćene u rujnu, zajedno s razlikom za srpanj. Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, usklađivanje se računa prema omjeru promjene cijena i rasta plaća u modelu 85:15, ovisno o povoljnijem ishodu.

Dobra vijest za umirovljenike i obrtnike, rad i pola mirovine

22.08.2025.

Od 1. siječnja iduće godine, onima s navršenih 65 godina prvi će put biti omogućena isplata pola iznosa mirovine bez prekida obavljanja obrta. Budući da novi zakon omogućuje zadržavanje na životu godinama uhodanih obrta, te registraciju novih bez gubitka

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor