Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2019

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Mirovinska reforma iz 2002. godine i uvođenje drugog mirovinskog stupa uništili su hrvatsko gospodarstvo, ustvrdili su u srijedu neki stručnjaci i zatražili analizu isplativosti postojećeg sustava, dok je SDP-ov Davorko Vidović, čija je Vlada provela tu reformu, ustvrdio da drugi mirovinski stup nema alternative.

Mirovinska reforma iz 2002. najveće je zlo koje je zahvatilo Hrvatsku, zbog nje smo izgubili gospodarski rast, a trošak te reforme premašit će troškove Domovinskog rata i privatizacije, ustvrdio je Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu koji je, u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, sučelio ekonomske i pravne stručnjake na temu isplativosti Drugog mirovinskog stupa i njegova utjecaja na nacionalno gospodarstvo.

Bežovan: Drugi stup treba ukinuti

Uz Garaču protiv drugog mirovinskog stupa bio je i stručnjak za socijalnu politiku Gojko Bežovan, koji smatra da obavezni drugi mirovinski stup treba ukinuti jer je prevelik teret za državu i za javne financije, odnosno da se Hrvatska mora povesti za primjerom Slovačke i Poljske.

Protivnici drugog stupa svoje su teze branili tranzicijskim troškovima, a riječ je o pet milijardi kuna bez kojih je država godišnje ostala za mirovine, jer je to prebačeno na privatne račune u drugom mirovinskom stupu.

Predsjednik sindikata Vilim Ribić pojašnjava da se država našla u apsurdnoj situaciji - zbog nedostatka tog novca za isplatu sadašnjih mirovina diže poreze, dok je pet milijardi kuna imobilizirano u drugom stupu.

"Banke nešto rade s tim novcem, ali taj novac nije u proračunu i u funkciji za isplatu mirovina. Zbog toga država diže poreze ili svoj novac, koji je prepustila građanima na njihovim računima, ponovno uzima, i za to plaća kamate fondovima. Treba jasno reći da je ovo neuspjeli projekt države koje drže poluge moći", poručio je Ribić.

Jedini koji od toga imaju korist, čulo se na skupu, su mirovinski fondovi i banke koje "mešetare" novcem iz Drugog mirovinskog stupa.

Kao veliki problem istaknut je izostanak bilo kakve jasne analize - koliki je tranzicijski trošak, kako funkcionira dionički portfelj i kakvi su troškovi koje zaračunavaju obavezni mirovinski fondovi.

"To bi trebali izračunati Vlada ili javni instituti, jer to je najveći javnofinancijski trošak i izazov u Hrvatskoj. Treba se napraviti analiza da se vidi kuda stvari idu, a imajući u vidu iskustvo Slovačke i Poljske, one ne idu dobro", upozorio je Bežovan.

Ljubo Jurčić pak smatra da bi obavezni drugi mirovinski stup trebalo zamrznuti dok Hrvatska ne postigne zadovoljavajući gospodarski rast, suficit i dok se ne uspostavi tržište kapitala koje danas ne postoji.

"Gdje se danas u Hrvatskoj može uložiti kapital od pet milijardi kuna u situaciji kada su nam kompanije u predstečajnoj nagodbi", upitao je Jurčić.

Vidović: Građanima smo sačuvali 100 milijardi kuna

Kritički se osvrnuo i na sadašnju mirovinsku reformu kojoj je cilj, kaže, upravo spašavanje drugog mirovinskog stupa i financijskog sektora, umjesto da se Vlada koncentrira na povećanje zapošljavanja i stopu rasta.

Šokiran iznesenim tezama bio je Davorko Vidović, ministar u SDP-ovoj vladi koji je proveo mirovinsku reformu i uveo drugi stup kapitalizirane štednje.

"Tvrdnje da je tranzicijski trošak pljačka i da je spriječio gospodarski rast Hrvatske strašna su pojednostavljenja", ustvrdio je Vidović koji kaže da ne zna ni jedan sustav koji bi bio bolji za Hrvatsku od ovoga koji sada imamo.

U ovom trenutku sustav je funkcionalan, a na računima građana sačuvali smo 100 milijardi kuna, istaknuo je Vidović.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog ovog razloga uzdrman je jedan od najstabilnijih mirovinskih sustava na svijetu

21.10.2019.

Dok su nekad s radošću odlazili u mirovinu znajući da će im ona po iznosu biti jednaka plaći, Nizozemci sada sa zebnjom gledaju na mogućnost snižavanja mirovina i do 8 posto.

Nevjerojatna nova pogodnost radnicima: 20 posto veća mirovina i otpremnina onima koji će raditi 5 godina dulje

25.09.2019.

Izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi mladi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika.

Ministarstvo umirovljenicima pojasnilo kako da rade, a da im se ne smanji mirovina

07.05.2019.

Ovo vrijedi za sve umirovljenike koji rade do pola radnog vremena uz punu mirovinu", kažu u Ministarstvu.

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

30.04.2019.

HUP: Ni jedan poslodavac neće osobe od 67 godina tjerati na težak fizički posao

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

25.04.2019.

Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija