Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2019

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Mirovinska reforma iz 2002. godine i uvođenje drugog mirovinskog stupa uništili su hrvatsko gospodarstvo, ustvrdili su u srijedu neki stručnjaci i zatražili analizu isplativosti postojećeg sustava, dok je SDP-ov Davorko Vidović, čija je Vlada provela tu reformu, ustvrdio da drugi mirovinski stup nema alternative.

Mirovinska reforma iz 2002. najveće je zlo koje je zahvatilo Hrvatsku, zbog nje smo izgubili gospodarski rast, a trošak te reforme premašit će troškove Domovinskog rata i privatizacije, ustvrdio je Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu koji je, u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, sučelio ekonomske i pravne stručnjake na temu isplativosti Drugog mirovinskog stupa i njegova utjecaja na nacionalno gospodarstvo.

Bežovan: Drugi stup treba ukinuti

Uz Garaču protiv drugog mirovinskog stupa bio je i stručnjak za socijalnu politiku Gojko Bežovan, koji smatra da obavezni drugi mirovinski stup treba ukinuti jer je prevelik teret za državu i za javne financije, odnosno da se Hrvatska mora povesti za primjerom Slovačke i Poljske.

Protivnici drugog stupa svoje su teze branili tranzicijskim troškovima, a riječ je o pet milijardi kuna bez kojih je država godišnje ostala za mirovine, jer je to prebačeno na privatne račune u drugom mirovinskom stupu.

Predsjednik sindikata Vilim Ribić pojašnjava da se država našla u apsurdnoj situaciji - zbog nedostatka tog novca za isplatu sadašnjih mirovina diže poreze, dok je pet milijardi kuna imobilizirano u drugom stupu.

"Banke nešto rade s tim novcem, ali taj novac nije u proračunu i u funkciji za isplatu mirovina. Zbog toga država diže poreze ili svoj novac, koji je prepustila građanima na njihovim računima, ponovno uzima, i za to plaća kamate fondovima. Treba jasno reći da je ovo neuspjeli projekt države koje drže poluge moći", poručio je Ribić.

Jedini koji od toga imaju korist, čulo se na skupu, su mirovinski fondovi i banke koje "mešetare" novcem iz Drugog mirovinskog stupa.

Kao veliki problem istaknut je izostanak bilo kakve jasne analize - koliki je tranzicijski trošak, kako funkcionira dionički portfelj i kakvi su troškovi koje zaračunavaju obavezni mirovinski fondovi.

"To bi trebali izračunati Vlada ili javni instituti, jer to je najveći javnofinancijski trošak i izazov u Hrvatskoj. Treba se napraviti analiza da se vidi kuda stvari idu, a imajući u vidu iskustvo Slovačke i Poljske, one ne idu dobro", upozorio je Bežovan.

Ljubo Jurčić pak smatra da bi obavezni drugi mirovinski stup trebalo zamrznuti dok Hrvatska ne postigne zadovoljavajući gospodarski rast, suficit i dok se ne uspostavi tržište kapitala koje danas ne postoji.

"Gdje se danas u Hrvatskoj može uložiti kapital od pet milijardi kuna u situaciji kada su nam kompanije u predstečajnoj nagodbi", upitao je Jurčić.

Vidović: Građanima smo sačuvali 100 milijardi kuna

Kritički se osvrnuo i na sadašnju mirovinsku reformu kojoj je cilj, kaže, upravo spašavanje drugog mirovinskog stupa i financijskog sektora, umjesto da se Vlada koncentrira na povećanje zapošljavanja i stopu rasta.

Šokiran iznesenim tezama bio je Davorko Vidović, ministar u SDP-ovoj vladi koji je proveo mirovinsku reformu i uveo drugi stup kapitalizirane štednje.

"Tvrdnje da je tranzicijski trošak pljačka i da je spriječio gospodarski rast Hrvatske strašna su pojednostavljenja", ustvrdio je Vidović koji kaže da ne zna ni jedan sustav koji bi bio bolji za Hrvatsku od ovoga koji sada imamo.

U ovom trenutku sustav je funkcionalan, a na računima građana sačuvali smo 100 milijardi kuna, istaknuo je Vidović.


Komentari članka

Vezani članci

Standard raste, ali ne svima: Tko u Hrvatskoj doista živi bolje, a tko jedva preživljava?

13.10.2025.

Dobro je krenuti od definicije, kakvih je obilje i na internetu, a jedna od pouzdanijih svakako je i definicija s portala hr.economy-pedia.com u kojoj stoji slijedeće pojašnjenje: Životni standard je materijalno blagostanje koje osoba ima, odnosno količin

Umirovljenicima stižu veće mirovine: Evo i koliko iznosi povećanje

08.09.2025.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrdio je da u ponedjeljak, 8. rujna 2025., počinje isplata mirovina korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Šefica sindikata: Ako se ukine porez na mirovine, oni s 800 eura će dobiti još 40

02.09.2025.

"Onima koji imaju 800 eura, povećanje će iznositi 40 eura. Što i nije malo. Zato kažem da je Vlada to već mogla davno prije s nama razgovarati i riješiti, da je htjela. Očito da sad ima više interesa nego prije da to riješi", rekla je Višnja Stanišić, pre

Treće najveće usklađivanje od 1999.: mirovine rastu 6,5 posto

26.08.2025.

Povećane mirovine bit će isplaćene u rujnu, zajedno s razlikom za srpanj. Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, usklađivanje se računa prema omjeru promjene cijena i rasta plaća u modelu 85:15, ovisno o povoljnijem ishodu.

Dobra vijest za umirovljenike i obrtnike, rad i pola mirovine

22.08.2025.

Od 1. siječnja iduće godine, onima s navršenih 65 godina prvi će put biti omogućena isplata pola iznosa mirovine bez prekida obavljanja obrta. Budući da novi zakon omogućuje zadržavanje na životu godinama uhodanih obrta, te registraciju novih bez gubitka

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1083 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 530 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk