Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Svi 2011

Stručnjaci podijeljeni oko valutne klauzule

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivan Lovrić  

Stručnjaci podijeljeni oko valutne klauzule

Rješenje koje je rašireno u praksi u Hrvatskoj - mogućnost promjene kamatnih stopa prema odluci banke, sigurno nije najbolje rješenje, smatra direktor tvrtke za poslovno savjetovanje Arhivanalitike Velimir Šonje. 'Praksa je razvijenih zemalja EU određivanje kamatne stope dodatkom na neku referentnu kamatnu stopu', pojašnjava Šonje dodajući da je problem Hrvatske to što nije u eurozoni te što njezina centralna banka nema utjecaja ni na Euribor niti na trošak financiranja u zemlji.

'U ovoj smo krizi vidjeli situaciju da su europske kamatne stope padale jer je ECB obarala temeljnu kamatnu stopu dok su kamatne stope na tržištima novca, depozita i obveznica u Hrvatskoj rasle, jer je rasla premija rizika države', objasnio nam je Šonje naglasivši pri tome da se promjene inozemnih referentnih kamatnih stopa ne mogu 'preslikavati' na promjene kamatnih stopa u Hrvatskoj. Direktor Arhivanalitike upozorava da, kada bi netko kod nas nekim propisom ukinuo valutnu klauzulu ili na neki drugi način limitirao kamatne stope, tržište bi se jednostavno uravnotežilo preko suženih količina raspoloživih kredita. Upozorava da bi ukidanje valutne klauzule bilo kao 'piljenju grane na kojoj sjedimo'. 'Valutna klauzula nije nečija spekulativna igra nego je način zaštite od rizika u uvjetima kada ljudi većinu štednje drže u stranoj valuti', smatra Šonje, opravdavajući korištenje valutne klauzule na sličan način kao i guverner Rohatinski. 'U takvim uvjetima ili treba odobriti paralelnu cirkulaciju eura pa da se krediti izravno daju u eurima ili treba imati valutnu klauzulu. Ako se ukine, onda ili neće biti kredita ili će biti puno skuplji nego danas ili sva štednja mora prisilno u kune, a tek bi to bilo ne samo protuustavno, nego je pitanje što bi onda bilo s bankama i cijelim monetarno-kreditnim sustavom', pojašnjava Šonje naglasivši pri tome da se radi o ideji s vrlo izvjesnim troškovima i vrlo nejasnim koristima koje bismo kao klijenti banaka imali.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević objasnio nam je kako se određivanje kamatnih stopa u poslovnim bankama temelji na četiri inputa - trošku izvora (kamate na depozite), nekamatnim troškovima banke (plaće, režije, amortizacija), premiji za rizik dužnika te profitnoj marži. 'Prema tome, ako je hrvatska banka posudila novac u inozemstvu po varijabilnoj stopi Euribor, Libor plus jedan posto fiksne marže ona je na taj varijabilni trošak izvora dodala fiksni kamatnjak svoje marže te sve skupa prebacila na dužnika. Ako je to, primjerice, za Euribor šest mjeseci dva posto dodala je domaćem dužniku plus jedan posto za zaradu banke vjerovnika iz inozemstva plus tri posto za svoju zaradu koja uključuje i premiju za rizik neispunjenja obveza dužnika', ustvrdio je Jakovčić, zaključivši da domaći dužnik u Hrvatskoj ugovara i plaća šest posto varijabilno. 'Ako se Euribor poveća na tri posto, domaći dužnik će plaćati sedam posto varijabilno sve do nove promjene Euribora, ali domaća banka uvijek zarađuje tri posto kamatne marže, a strana banka vjerovnik jedan posto. To je logika prekograničnog posuđivanja', objašnjava profesor Jakovčić ustvrdivši kako valutna klauzula koja se nameće domaćem dužniku na kunske kredite nije poštena niti logična, jer domaći dužnik zarađuje u kunama i nema mogućnosti niti znanja štititi se od valutnog rizika.

Za razliku od Šonje, Jakovčić smatra da ukidanje valutne klauzule na kredite ne znači nužno i ukidanje devizne štednje. 'Naprotiv, tko je donio deviznu efektivu u banku ima pravo štedjeti u devizama i podizati ušteđevinu u devizama. Nadalje, ako neki uvoznik traži devizni kredit banka mu ga može odobriti u deviznoj efektivi i on će anuitete podmirivati u devizama. Ali ako građanin ili poduzetnik dobiva kredit u kunama, mora ga moći vraćati u kunama bez obzira na tečajne oscilacije', smatra Jakovčić, dodajući da je protivljenje zabrani primjene valutne klauzule alibi za fiksni tečajni režim kune kojim se plaši prezaduženo stanovništvo i gospodarstvo.

'Što se tiče prakse u kreditiranju građanstva i omjera Euribora te promjenjivosti kamata, to za sada banke drže u diskreciji ne želeći otkriti kalkulaciju cijene novca odnosno kamatnjaka', zaključio je Jakovčić.


Komentari članka

Vezani članci

Europska središnja banka će testirati ovih pet hrvatskih banaka, evo zašto

07.08.2019.

Europska središnja banka (ECB) najavila je u srijedu da će slijedom kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni provjeriti otpornost pet hrvatskih banaka na moguće nepovoljne uvjete poslovanja.

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Špekulira se da će ECB početi s ukidanjem velikih monetarnih poticaja, euro odmah porastao

20.08.2017.

Tržišta su poljuljali i teroristički napadi naoružane ekstremističke skupine ISIL u Španjolskoj, potaknuvši trgovce da potraže zaklon za kapital u imovini koju smatraju sigurnom

ECB: 2016. najbolja godina nakon krize

12.04.2017.

Europska središnja banka (ECB) u svojem je godišnjem izvješću ustvrdila da je 2016. bila uspješna godina, ističući među razlozima za takvu ocjenu otklonjenu prijetnju deflacije u eurozoni i podupiranje oporavka 19-članog gospodarstva.

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 989 članka imaju tag svijet
  7. 979 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 921 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 584 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija