Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2010

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Iako obnovljivi izvori energije posljednjih godina postaju sve popularniji, mnogi i ne znaju da oni uglavnom proizvode znatno skuplju struju od klasičnih elektrana, pa povećani interes za ulaganje u takve izvore (Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je već prijavljeno više od 300 projekata) treba prije svega zahvaliti uvođenju državnih poticaja.

Konkretno, lanjska prosječna proizvodna cijena električne energije proizvedene u klasičnim elektranama bila je 0,44 kuna po kilovatsatu, dok su tarifnim sustavom određene otkupne cijene za električnu energiju iz obnovljivih izvora isporučenu u distribucijsku ili prijenosnu mrežu uglavnom dosta više, kažu u Ministarstvu. Stoga bi samo rijetki ulagali u korištenje obnovljivih izvora energije da država u srpnju 2007. nije uvela poprilične financijske poticaje kako bi potaknula korištenje tih izvora i povećala njihovu konkurentnost u odnosu na jeftinije klasične te potaknula domaću industriju da proizvodi opremu za elektrane koje koriste obnovljive izvore.

Novac za državne poticaje prikuplja se iz naknada koje svi kupci od 1. srpnja 2007. plaćaju uz račun za struju. Na početku je naknada bila 0,89 lipa po potrošenom kilovatsatu, a kako bi se skupilo dovoljno novca za sve više projekata korištenja obnovljivih izvora bilo je predviđeno njezino postupno povećavanje. Tako je 1. siječnja 2008. trebala porasti na 1,98 lipa po kilovatsatu, početkom 2009. na 2,71 lipu, a početkom 2010. na 3,5 lipa po kilovatsatu. Međutim, odlukom Vlade naknada nije mijenjana do kraja prošle godine, a ove godine je čak prepolovljena, jer je procijenjeno da će se, unatoč tome, prikupiti dovoljno novca za subvencionirani otkup proizvodnje iz još prilično malobrojnih elektrana na obnovljive izvore.

Sav prikupljeni novac Hep prosljeđuje Hrvatskom operatoru tržišta energijom (HROTE), a oni ga kroz otkupnu cijenu struje, zajamčenu 12 godina i zbog uključenih državnih poticaja uglavnom dosta višu nego za struju iz klasičnih elektrana, isplaćuju proizvođačima koji se koriste obnovljivim izvorima i kogeneracijom (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije) i koji od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobiju status tzv. povlaštenih proizvođača. Time im se omogućava isplativa proizvodnja i konkurentnost na tržištu.

Kod isplate državnih poticaja postoje i korekcijski faktori. Najvažniji je da će punu naknadu barem do ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobiti samo proizvođači koji ugrade najmanje 60 posto domaće opreme kako bi što veći dio novca od državnih poticaja ostao domaćim tvrtkama. No, tu su u početku nastali problemi. Zbog nepostojanja domaće tehnologije za vjetroturbine i neke druge bitne dijelove tih uređaja, kao i 30 do 40 posto viših cijena domaće robe u odnosu na stranu konkurenciju, investitori su prosvjedovali, pa je Ministarstvo gospodarstva moralo upozoriti domaće proizvođači da bi, ako ne snize cijene, moglo izmijeniti tu odredbu.

Međutim, s vremenom se ipak mijenjaju odnosi između prosječnih cijena proizvodnje struje u klasičnim i elektranama iz obnovljivih izvora. Dok se u klasičnima povećava prije svega zbog rasta cijene goriva za termoelektrane, nužnih velikih investicija te rasta ekoloških i drugih davanja, zbog razvoja tehnologije i njihovog povećanog udjela u ukupnoj proizvodnji cijene se kod obnovljivih izvora smanjuju. Tako je prosječna proizvodna cijena iz klasičnih elektrana s 0,26 kuna po kilovatsatu u 2007., do 2009. porasla na 0,44 kuna. Istodobno je npr. cijena za male sunčane elektrane (snage do 30 kilovata) u zadnjih četiri, pet godina smanjena za 30 do 40 posto sa 6000 na 4000 eura po kilovatu instalirane snage, napominju u Ministarstvu gospodarstva.

Zato najavljuju da se može očekivati i smanjivanje zajamčene otkupne cijene iz novih elektrana na obnovljive izvore kroz izmjene tarifnog sustava za obnovljive izvore čije se donošenje očekuje ove godine, dok će onima koje do tada steknu status tzv. povlaštenog proizvođača (do sada ih je manje od 15) 12 godina ostati zajamčene cijene.

Vlasnici vjetroelektrana za isporučeni kilovatsat dobiju 0,64 kune
Vlasnici obnovljivih izvora za svaki isporučeni kilovatsat iz sunčanih elektrana (ovisno od njihovoj snazi) dobiju od 2,1 do 3,4 kune, iz hidroelektrana 0,69 kuna, iz vjetroelektrana 0,64 kuna, elektrana na biomasu iz šumarstva i poljoprivrede 1,2 kuna, a na biomasu iz drvo-prerađivačke industrije 0,95 kuna. Za kilovatsat proizveden u geotermalnoj elektrani vlasnik dobije 1,26 kuna, u elektrani na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije 1,2 kune, u elektrani na tekuća biogoriva i elektrani na deponijski plin te plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 0,36 kuna, a iz elektrana na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…) 0,6 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Krenuli poticaji za samozapošljavanje: Ovo su novi kriteriji koje trebate ispuniti želite li pomoć u pokretanju posla

10.07.2020.

Početkom srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ponovno je aktivirao poticaje za samozapošljavanje, ali pod drugačijim uvjetima nego ranije. Provjerili smo koje kriterije po novome trebate ispuniti ako želite pokrenuti posao uz državnu pomoć

INA s najvećim prihodom, a HEP s najvećom dobiti

10.07.2020.

Broj zaposlenih najviše je rastao u Vukovarsko-srijemskoj, a prihodi poduzetnika na području Šibensko-kninske županije

Planirate ugraditi solarne panele na kuću? Požurite se, država daruje do 75.000 kuna

09.07.2020.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošlog tjedna objavio je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela na obiteljskim kućama, za što je ove godine osigurano 10 milijuna kuna. Što trebate učiniti ako želite postati energetski ne

HEP i HOPS otvorili radove na izgradnji suvremenog postrojenja vrijednog 105 milijuna kuna

01.07.2020.

Najsuvremenije postrojenje za statičku kompenzaciju u Trafostanici (TS) Konjsko, jedno je od četiri ključna dijela SINCRO.GRID-a, a radove na tom postrojenju je otvorio ministar zdravstva Vili Beroš.

Nikola Nikšić: 117.000 tvrtki neće dobiti državnu potporu za skraćeni radni tjedan

30.06.2020.

Na Vladinoj sjednici u četvrtak najavljeno je uvođenje mogućnosti skraćenog radnog vremena kao nove mjere očuvanja radnih mjesta, koja bi se provodila u drugoj u polovici godine za tvrtke s više od deset zaposlenih.

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici