Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2010

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Iako obnovljivi izvori energije posljednjih godina postaju sve popularniji, mnogi i ne znaju da oni uglavnom proizvode znatno skuplju struju od klasičnih elektrana, pa povećani interes za ulaganje u takve izvore (Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je već prijavljeno više od 300 projekata) treba prije svega zahvaliti uvođenju državnih poticaja.

Konkretno, lanjska prosječna proizvodna cijena električne energije proizvedene u klasičnim elektranama bila je 0,44 kuna po kilovatsatu, dok su tarifnim sustavom određene otkupne cijene za električnu energiju iz obnovljivih izvora isporučenu u distribucijsku ili prijenosnu mrežu uglavnom dosta više, kažu u Ministarstvu. Stoga bi samo rijetki ulagali u korištenje obnovljivih izvora energije da država u srpnju 2007. nije uvela poprilične financijske poticaje kako bi potaknula korištenje tih izvora i povećala njihovu konkurentnost u odnosu na jeftinije klasične te potaknula domaću industriju da proizvodi opremu za elektrane koje koriste obnovljive izvore.

Novac za državne poticaje prikuplja se iz naknada koje svi kupci od 1. srpnja 2007. plaćaju uz račun za struju. Na početku je naknada bila 0,89 lipa po potrošenom kilovatsatu, a kako bi se skupilo dovoljno novca za sve više projekata korištenja obnovljivih izvora bilo je predviđeno njezino postupno povećavanje. Tako je 1. siječnja 2008. trebala porasti na 1,98 lipa po kilovatsatu, početkom 2009. na 2,71 lipu, a početkom 2010. na 3,5 lipa po kilovatsatu. Međutim, odlukom Vlade naknada nije mijenjana do kraja prošle godine, a ove godine je čak prepolovljena, jer je procijenjeno da će se, unatoč tome, prikupiti dovoljno novca za subvencionirani otkup proizvodnje iz još prilično malobrojnih elektrana na obnovljive izvore.

Sav prikupljeni novac Hep prosljeđuje Hrvatskom operatoru tržišta energijom (HROTE), a oni ga kroz otkupnu cijenu struje, zajamčenu 12 godina i zbog uključenih državnih poticaja uglavnom dosta višu nego za struju iz klasičnih elektrana, isplaćuju proizvođačima koji se koriste obnovljivim izvorima i kogeneracijom (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije) i koji od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobiju status tzv. povlaštenih proizvođača. Time im se omogućava isplativa proizvodnja i konkurentnost na tržištu.

Kod isplate državnih poticaja postoje i korekcijski faktori. Najvažniji je da će punu naknadu barem do ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobiti samo proizvođači koji ugrade najmanje 60 posto domaće opreme kako bi što veći dio novca od državnih poticaja ostao domaćim tvrtkama. No, tu su u početku nastali problemi. Zbog nepostojanja domaće tehnologije za vjetroturbine i neke druge bitne dijelove tih uređaja, kao i 30 do 40 posto viših cijena domaće robe u odnosu na stranu konkurenciju, investitori su prosvjedovali, pa je Ministarstvo gospodarstva moralo upozoriti domaće proizvođači da bi, ako ne snize cijene, moglo izmijeniti tu odredbu.

Međutim, s vremenom se ipak mijenjaju odnosi između prosječnih cijena proizvodnje struje u klasičnim i elektranama iz obnovljivih izvora. Dok se u klasičnima povećava prije svega zbog rasta cijene goriva za termoelektrane, nužnih velikih investicija te rasta ekoloških i drugih davanja, zbog razvoja tehnologije i njihovog povećanog udjela u ukupnoj proizvodnji cijene se kod obnovljivih izvora smanjuju. Tako je prosječna proizvodna cijena iz klasičnih elektrana s 0,26 kuna po kilovatsatu u 2007., do 2009. porasla na 0,44 kuna. Istodobno je npr. cijena za male sunčane elektrane (snage do 30 kilovata) u zadnjih četiri, pet godina smanjena za 30 do 40 posto sa 6000 na 4000 eura po kilovatu instalirane snage, napominju u Ministarstvu gospodarstva.

Zato najavljuju da se može očekivati i smanjivanje zajamčene otkupne cijene iz novih elektrana na obnovljive izvore kroz izmjene tarifnog sustava za obnovljive izvore čije se donošenje očekuje ove godine, dok će onima koje do tada steknu status tzv. povlaštenog proizvođača (do sada ih je manje od 15) 12 godina ostati zajamčene cijene.

Vlasnici vjetroelektrana za isporučeni kilovatsat dobiju 0,64 kune
Vlasnici obnovljivih izvora za svaki isporučeni kilovatsat iz sunčanih elektrana (ovisno od njihovoj snazi) dobiju od 2,1 do 3,4 kune, iz hidroelektrana 0,69 kuna, iz vjetroelektrana 0,64 kuna, elektrana na biomasu iz šumarstva i poljoprivrede 1,2 kuna, a na biomasu iz drvo-prerađivačke industrije 0,95 kuna. Za kilovatsat proizveden u geotermalnoj elektrani vlasnik dobije 1,26 kuna, u elektrani na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije 1,2 kune, u elektrani na tekuća biogoriva i elektrani na deponijski plin te plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 0,36 kuna, a iz elektrana na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…) 0,6 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Slaba iskorištenost vinske omotnice

11.11.2019.

Ovaj mjesec otvaraju se dva nova natječaja iz takozvane vinske omotnice, europskih potpora za proizvođače grožđa i vina. Do sada smo iskoristili manje od polovine raspoloživih 57 milijuna eura. Razlog je, tvrde vinari, spora birokracija.

Dizajniram odjeću za poslovne žene

15.10.2019.

Oduvijek me zanimala moda, pa, iako sam završila Ekonomsku školu i upisala Ekonomski fakultet, na trećoj sam godini shvatila da želim krenuti u posve drugom smjeru te sam u Zagrebu upisala Visoku školu Callegari za modnog dizajnera. Dvije sam godine viken

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Potpisano 146 novih ugovora, projekti mladih poljoprivrednika vrijedni 45,7 milijuna kuna

10.09.2019.

Do sada su objavljena tri natječaja za operaciju 6.1.1. Iz prethodna dva natječaja ugovoreno je 644 projekata s ukupnim iznosom potpore od 242,12 milijuna kuna, a do sada je mladim poljoprivrednicima isplaćeno 198,44 milijuna kuna.

U Antunovcu otvorena HAMAG-BICRO ispostava

05.09.2019.

U protekle dvije godine poduzetnici u Osječko-baranjskoj županiji su uz pomoć HAMAG-BICRO-a povukli 322,1 milijun kuna iz EU-a

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1252 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag svijet
  7. 978 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 920 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 581 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 592 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 431 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija