Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Kol 2009

Sve je više postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Sve je više postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2008. godini porasli su za 28,8 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećeg svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra. Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su koncem 2008. godine 120.791 megavat, a koncem 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW. Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.
Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts.

Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara prostora. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra visoki su 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Uz to, nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti značajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva.

Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što međutim nema većeg značaja ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima. Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom, te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju kako bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani na regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim, jer je energije sve manje i manje.


Komentari članka

Vezani članci

Robotski psi čuvaju usjeve: Svaki pokušaj krađe ili sabotaže pod stalnim nadzorom

21.04.2026.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), poljoprivredni gigant Bayer počeo je koristiti robotske pse za nadzor velikih plantaža kukuruza

Dvojica 26-godišnjaka napustili državnu službu i izgradili AI startup vrijedan 200 milijuna dolara

26.03.2026.

Umjetna inteligencija danas piše više koda nego ljudi, no velik dio tog koda i dalje nije siguran. Osnivači Corridora tvrde da su pronašli način kako prepoznati ranjivosti prije nego što ih iskoriste napadači.

Hobba osigurala anđeosku investiciju uz pobjedu na Money Motionu

17.03.2026.

Hrvatski startup Hobba, koji razvija protokol za posudbu unutar Solana DeFi ekosustava, dobio je glavnu nagradu Money Motion Startup natjecanja, a privukao je i anđeosku investiciju od 20.000 eura od osnivača konferencije.

Infobip otvorio novi ured u Osijeku i obilježio 20 godina poslovanja

13.03.2026.

Infobip, IT i telekomunikacijska tvrtka koja pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku i posluje diljem svijeta, otvorila je u četvrtak u Osijeku novi ured, obilježivši time i 20 godina svog poslovanja. Suosnivač i tehnički direktor Infobipa Izabel Jele

Wonderful prikupio još 150 milijuna dolara, Vedran Bajer otkriva planove za Hrvatsku

13.03.2026.

Uspon tvrtke Wonderful je nevjerojatan, u godinu dana postojanja od nule je narasla do 350 zaposlenika i 2 milijarde dolara tržišne vrijednosti. Najnovijom investicijom od 150 milijuna dolara planira broj zaposlenih do kraja godine povećati na 900. Što to

Tag cloud

  1. 2852 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1652 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1390 članka imaju tag ict
  10. 1335 članka imaju tag industrija
  11. 1246 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1075 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 686 članka imaju tag opg
  17. 461 članka imaju tag BDP
  18. 793 članka imaju tag maloprodaja
  19. 556 članka imaju tag poticaji
  20. 691 članka imaju tag tehnologija
  21. 710 članka imaju tag marketing
  22. 406 članka imaju tag potpore
  23. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 458 članka imaju tag koronavirus
  25. 965 članka imaju tag kriza
  26. 515 članka imaju tag eu fondovi
  27. 536 članka imaju tag porezi
  28. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 448 članka imaju tag start up
  33. 541 članka imaju tag krediti
  34. 511 članka imaju tag dzs
  35. 452 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke