Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2017

SVE TEŽA SITUACIJA ZA RIBARE 'Na nekim dijelovima Jadrana više uopće nema ribe'

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojan Žižović / Glas Istre  

SVE TEŽA SITUACIJA ZA RIBARE 'Na nekim dijelovima Jadrana više uopće nema ribe'

Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopće o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih, kazao je na nedavnom Susretu ribara u Rapcu 38-godišnji Igor Kralj iz Baške Vode. On je već 17 godina profesionalni ribar, ribari malim alatima. Kad čujete od ribara da je riblji fond pred kolapsom, onda je doista vrijeme za uzbunu. Neki će reći da je ona već odavno trebala biti oglašena.

Na nedavnom Susretu ribara čulo se, između ostalog, da je stanje u Jadranu katastrofalno. Slažete li se s tom konstatacijom znanstvenika?

– Naravno da se slažem. Pa ne trebaju nam valjda znanstvenici da i sami ne vidimo da je stanje katastrofalno. Međutim, bojim se da će biti jedino gore, bolje nikako.

Kako vi kao ribar vidite stanje na terenu, je li riblji fond doista ozbiljno ugrožen?

– U području gdje ja ribarim, većinom u priobalnom pojasu, poremećena je kompletna bioravnoteža. Riblji fond na nekim područjima i ne postoji.

I sami ste upozorili da su neke riblje vrste posebno ugrožene, odnosno njihova priobalna staništa. O kojim vrstama govorite i zbog čega su ugrožene?

– Pa, evo, recite vi meni stavite li ikad masku na glavu i malo zaronite? Kad naletite na ribu veću od 30 dekagrama ravno je dobitku na lotu. Što se tiče same obale, zar zadnjih 10, 15, 20 i više godina nismo prekrili kompletna riblja staništa. Gdje na obali, ne računajući otoke, imate više od 500 metara netaknute obale? Gdje su nekad postojali glamci, kosmeji, špari… – danas je pustinja. Nećemo valjda tvrditi da su samo ekonomski isplative ribe bitne u moru.
Postrožiti kontrole

Naveli ste i da 50 posto vaših kolega ribari ilegalno, dok ostalih 50 posto ribari s legalnim alatima na ilegalan način. Jeste li pritom mislili na profesionalne ribare ili na sportaše i rekreativce?

– Evo vam primjer: mreža poponica je legalni alat gospodarskih ribara, međutim izvan svog dozvoljenog perioda ona je u moru na ilegalan način. Koća je također legalna, no kad se njom ribari unutar zabranjenog područja, to je ilegalan ribolov. Isto tako svitlo za lov liganja je dozvoljeno, ali je izvan dozvoljenog perioda – ilegalno… Mogao bih do sutra navoditi primjere, a sad vi ocijenite jesam li mislio na sportaše, rekreativce, dopunce ili profesionalce.

Posebna pažnja na posljednjem Susretu ribara posvećena je sportskim ribolovcima i rekreativcima. Jedan od zaključaka bio je da valja postrožiti nadzor negospodarskog ribolova. Dugo pratim ribarstvo pa znam da su prije bili problem mali ribari. Jesu li profesionalcima problem uvijek drugi ili su i sami krivi za trenutnu situaciju?

– Ne znam jesmo li sjedili na istom sastanku. Rekao bih da se nikad manje nisu spominjale druge kategorije ribolovaca. Možda su se sportaši osjetili prozvani zato što se traži veći nadzor i kontrola priobalnog pojasa, a oni 99 posto ribare u tom području, međutim vjerujte da oni ne rade ni jedan posto štete.

Uz obalu južne Istre, a pretpostavljam da je i drugdje situacija slična, ima senjala na svakom pedlju, u svakoj uvali, na svakom puntalu, mreže kao da se uopće ne vade iz mora. Ne znam o kojoj je vrsti mreža riječ, ali u svakom slučaju mreže bi valjalo bacati s prvim mrakom i dizati ih u albu. I sami ste spominjali isti problem. Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo poduzeti da se mreže maknu iz priobalja?

– Upravo ovo što ste naveli, uz strožu kontrolu i zatvaranje vrlo ugroženih područja.
Neisplativo ribarenje

Ukoliko se nastavi ovakav trend prelova u priobalju, je li izgledan scenarij da ribe u dogledno vrijeme više ne bude, barem ne za komercijalnu upotrebu?

– Ne treba nam dogledno vrijeme. Ribarenje u priobalnom području je već sad skoro neisplativo. Nešto se postiže strahovitim povećanjem ribolovnih alata, ali to je već sad kontraproduktivno.

U ovom našem dijelu Jadranu (govorim o sjeveru) su se još prije 30-ak godina lovile škarpine teške i više od pet kilograma. Sad o njima možemo samo sanjati, danas je kapitalni ulov ako je neka teža od kilograma. Mogu li se uopće, prema vašem mišljenju, neke riblje vrste oporaviti od pretjeranog izlova?

– Neke vrste su već sad dovedene do kraja. Škarpina od kila do 30 metara dubine postala je egzotika.

Na Susretu ste sugerirali da se uvedu zaštićena područja i u priobalju, a ne samo u Jabučkoj kotlini. Na koji način smatrate da bi to trebalo učiniti, zaštitom određenih područja, poput šeka, dokazanih područja mrijesta ili zatvaranjem čitavih ribolovnih zona?

– Pohvalno je da se zaštitila Jabučka kotlina, međutim, kao što sam već rekao, neće njena zaštita dovesti do oporavka priobalnih vrsta, a složit ćemo se da je priobalni pojas mrjestilište najvećeg broja morskih organizama. U nas je još jedan veliki problem, a to je da je mišljenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo posljednje u nizu. Mislim da bi Institut trebao imati i početnu i završnu riječ kad govorimo o zaštiti.

Valja na koncu istaknuti i nezavidnu ekonomsku situaciju ribara. No, može li to biti opravdanje za izlov koji bi u konačnici mogao dovesti i do potpune propasti ribarstva na Jadranu?

– Ribari su bili gladni i prije sto godina, i prije pedeset, i danas, i bit će za pedeset godina.


Komentari članka

Vezani članci

Plava ekonomija stvara radna mjesta za 3,5 milijuna ljudi

17.08.2018.

Iako je u Hrvatskoj prošle godine ukupan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama pao za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 83.318 tona, ohrabruje činjenica da je sektor ribarstva i marikulture prepoznao važnost međunarodne suradnje

Prođe li novi prijedlog EK, našim ribarima se crno piše

03.08.2018.

Dio članica, uključujući Hrvatsku, usprotivio se pojedinim idejama iz Bruxellesa pa se ipak može očekivati povoljniji kompromis

Vrhunski chef spravljat će delicije od jadranske tune za prestižnu svjetsku klijentelu

29.03.2018.

Osnivač i vlasnik razvikanog lanca restorana Nobu nedavno je posjetio Hrvatsku te dogovarao nabavku tune za svoje restorane u kojima se diljem svijeta hrane bogati i slavni

'Podigli smo plaće, ali nema baš pretjeranog interesa za rad...'

18.01.2018.

ULOŽILI TRI MILIJUNA EURA, ALI NA OTOKU NEMA DOVOLJNO RADNIKA

U ribolov na srdele do Badnjaka, onda slijedi zabrana

20.12.2017.

U 17:00 sati na Badnjak počinje zabrana ribolova okružnom mrežom plivaricom srdelarom. Na taj način smo omogućili očuvanje tradicije, a produljenjem zabrane do sredine veljače osigurali oporavak fonda male plave ribe

Tag cloud

  1. 1815 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 850 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 359 članka imaju tag BDP