Sve veća konfuzija oko kriznog poreza

Porezni i ustavni stručnjaci još su oprezni, no čini se da se u novom Zakonu o posebnom porezu - čija je primjena već započela - nazire čitav niz spornih točaka. Rasprava u javnosti o novim porezima kojima se spašava državni proračun sve je snažnija. S jedne se strane dovodi u pitanje ustavnost kriznih poreza, a s druge se raspravlja o primjeni i posljedicama primjene ovog zakona.

Odvjetnik Marijan Hanžeković za Jutarnji je list ustvrdio kako ovaj zakon ne poštuje ustavno načelo jednakosti, no nije detaljnije obrazložio svoju tvrdnju. Odvjetnik Veljko Miljević pak kaže u istom dnevniku da je ovim zakonom povrijeđeno načelo pravednosti, također ne tumačeći detalje, ujedno izrazivši nevjericu da bi zakon mogao pasti na Ustavnom sudu budući da načelo o socijalnoj državi iz prvog članka Ustava nikada nije niti ispunjeno. Time se slaže i ustavni stručnjak Ivo Josipović, rekavši kako je Ustavni sud svoje dosadašnje odluke donosio pretežito na dosljednom čitanju zakona a ne na načelima.

Mnogo su, međutim, zanimljiviji problemi s primjenom zakona i načinima na koji ga obveznici nastoje zaobići. Na primjer, neke su tvrtke proteklih dana svoju dividendu isplatile u dionicama. Na koji će se način i da li uopće oporezovati takva primanja ostaje za vidjeti.

Kao što smo već pisali, najveća manjkavost Zakona, čini se, proistječe iz činjenice da porez u državnu blagajnu uplaćuje isplatitelj dohotka, a ne obveznik poreza, primatelj plaće, honorara ili drugog primitka. Isplatitelj (poduzeće) dužan je voditi računa je li ukupna svota za neku osobu u nekom mjesecu viša od tri ili šest tisuća kuna i prema tome uplaćuje krizni porez u državnu blagajnu.

U praksi je moguće da osoba koja prima honorare i druge dohotke s nekoliko strana plati značajno manji porez od onoga tko prima uplate samo s jedne adrese. Naime, ne postoji nikakva obaveza onoga tko novac prima da vodi računa o tome koliko je poreza za njega plaćeno. Tako je moguće da netko u jednom mjesecu od pet uplatitelja primi po 2.000 kuna (ukupno 10.000) i ne plati ništa, a onaj tko primi tek lipu više od 3.000 kuna od samo jedne tvrtke postaje obveznik ovog poreza. To očigledno postavlja pitanje jednakosti građana, ali i otvara znatne mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza.

Poslovni dnevnik uočio je pak da dohotci iz inozemstva također neće biti oporezovani ovim kriznim porezom, budući da je obveznik poreza isplatitelj, pa to ne obvezuje strane tvrtke. Sukladno tome ostaje nejasno kako će se oporezovati mirovine koje dijelom dolaze iz inozemstva a dijelom iz Hrvatske.

Institut za javne financije upozorio je na anomaliju (tzv. granična stopa veća od sto posto) da uz veći dohodak možete dobivate manje novaca, odnosno da porez pojede svu dodatnu zaradu, pa i više od toga.

Primjerice, onaj koji ima primanja 2999 kuna neće platiti ništa poreza, a onaj koji primi 3001 kunu platiti će 60 kuna i u konačnici primiti 2.941 kunu. Dakle, na određenim dohodovnim intervalima više se isplati manji dohodak nego veći. Time dolazi i do rerangiranja na dohodovnoj ljestvici što fiskalni sustav ne bi trebao činiti.

Ono što su prilikom prvog čitanja Zakona mnogi uočili kao sporno, činjenicu da prihodi u visini od 6000 kuna ne podliježu niti nižoj niti višoj stopi oporezivanja, uočili su i u Poreznoj upravi, pa su u svojoj uputi o primjeni ovog zakona, koju su priredili i na svojoj web stranici objavili dan prije no što je zakon prihvaćen u Saboru, jasno rekli da se ti prihodi oporezuju po stopi od 2 posto.

Sporna je i retroaktivna primjena Zakona. Porez se primjenjuje na sve primitke isplaćene nakon stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira na to radi li se o plaći zarađenoj u mjesecu ranije, ili o dobiti iz udjela tvrtke za neku od prijašnjih godina. Štoviše, u ovo vrijeme kada mnoge tvrtke zbog nelikvidnosti kasne s plaćama i po nekoliko mjeseci, zakašnjele plaće za mjesece unatrag također biti umanjene za nova davanja državi, što je dodatna "kazna".

Potom, budući da Zakon gleda primanja samo mjesec za mjesec, moguće je da netko kome su mjesečna primanja ispod, primjerice, 3.000 kuna, zbog toga što mu je odjednom isplaćena plaća za dva mjeseca mora platiti porez koji u suprotnom ne bi trebao.

Pravilnik o primjeni ovog zakona mora biti gotov 30 dana od njegove objave. U ministarstvu financija kažu da će on biti gotovo i prije isteka toga roka. Prvog dana primjene zakona, u subotu, bilo je 400-tinjak poziva na njihovoj liniji otvorenoj upravo za tumačenje primjene kriznog poreza. U ponedjeljak je broj poziva prešao 500, da bi u utorak pao ispod 400.

Još su dva pitanja vezana uz ovaj porez koji čekaju na odgovor nadležnog Ministarstva. Prvi je - što se smatra neto plaćom, ono prije ili poslije oporezivanja kriznim porezom? To je značajno zbog nekih drugih zakona koji spominju neto dohodak, poput ovršnog zakona koji određuje koliki se dio neto plaće može uskratiti. I drugo - hoće li se novouvedeni porez priznati kao predujam poreza na dohodak? Sudeći po neformalnim informacijama iz Ministarstva financija, odgovor je - neće. Prema njima to su dva različita poreza, no ostaje da se vidi dok pravilnik ne bude konačno načinjen.

Predsjednik Stjepan Mesić već je najavio slanje ovog Zakona pred Ustavni sud. Koja bi cijena njegovog rušenja bila teško je sada procijeniti, no zasigurno veća nego da je Zakon dorađeniji i bolje osmišljen, pa makar i bio duži od tri i pol kartice teksta koliko sada ima.