Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2019

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

Izvor: www.poslovni.hr  

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Početkom srpnja počinje puna primjena eRačuna u javnoj nabavi, što bi javnim naručiteljima i njihovim dobavljačima moglo donijeti uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.

"Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u aspektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto", procjena je koju je iznio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat još krajem prošle godine kada je predstavljao prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Taj je zakon Hrvatski sabor usvojio početkom listopada prošle godine, njegova je djelomična primjena počela 1. prosinca 2018. godine, a puna primjena počinje 1. srpnja 2019. godine.

Naime, Zakonom je od početka prosinca prošle godine najprije uvedena obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave, a od početka srpnja obvezno je i izdavanje elektroničkih računa po sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. Tako obveznici javne nabave više ne smiju primati, a njihovi im dobavljači izabrani u tom postupku više ne smiju izdavati račune na papiru već svi računi u postupku javne nabave moraju biti elektronički računi.

Obveza eRačuna odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu, što znači na postupaka velike vrijednosti, ali i tzv. nabavu male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna, kao i na jednostavnu ili bagatelnu nabavu putem narudžbenica.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi jasno je propisao da se on odnosi na javne, sektorske i druge naručitelje kao obveznike javne nabave, izdavatelje elektroničkih računa u postupcima javne nabave te informacijske posrednike koji pružaju usluge razmjene elektroničkih računa i pratećih isprava u postupcima javne nabave.

Predlagači zakona više su puta ponavljali kako stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave donosi uštede naručiteljima i njihovim dobavljačima. Tako bi troškovi obrade eRačuna trebali biti znatno manji u odnosu na tradicionalne papirnate račune, jer se primjerice više nema ispisa i kuvertiranja računa, uklanja se trošak poštarine, a uz to uštede donosi i digitalizacija poslovnog procesa, primjerice račun se isporučuje u puno kraćem vremenu, kraći su rokovi njihove obrade, ubrzano je plaćanje, eRačun se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, itd.

No, uz to će omogućiti i transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi, jer je eRačun dostupan 24 sata dnevno za pregledavanje, a omogućava se i porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.

Elektronički račun ili eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima.

Svi računi razmijenjeni u javnoj nabavi moraju biti poslani i zaprimljeni putem nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna, dakle ne e-poštom ili na neki drugi način.

Svi sudionici u procesu razmjene eRačuna moraju komunicirati isključivo prema jednoj pristupnoj točki (Centralnoj platformi) i pritom se moraju registrirati u sustav kako bi ih sustav mogao prepoznati.

Ulogu Centralne platforme obavlja Financijska agnecija (Fina) i njome se moraju koristiti čisti javni naručitelji. Ostali korisnici mogu izabrati i nekog drugog informacijskog posrednika na tržištu, koji nude uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava.

To može biti desetak njih koji se nalaze i na popisu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ministarstvo, naime, na svojim internetskim stranicama objavljuje popis svih informacijskih posrednika spojenih na Centralnu platformu, a trenutno je na njemu, uz Finu, još desetak tvrtki.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u hrvatski je pravni poredak prenesena Direktiva 2014/55 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije.

Među ciljevima te Direktive, pa tako i hrvatskog zakona, su ubrzanje procesa javne nabave, povećanje transparentnosti i smanjenje troškova gospodarskih subjekata, ali i olakšavanje prekogranične nabave čime će se ukloniti jedna od posljednjih prepreka za uspostavljanje cjelovitog europskog tržišta.

Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Promjene u EU fondovima: 'Već moramo pripremiti projekte za novo razdoblje financiranja'

29.10.2019.

Povlačenje novca iz fondova EU jedno je od ključnih pitanja daljnjeg razvoja Hrvatske. O tome koliko smo dosad bili uspješni u korištenju europskog novca, kao i o izazovima koji nas čekaju, razgovarali smo s Anom Fresl, vlasnicom i direktoricom konzultan

Varanje potrošača skupo će se plaćati

28.10.2019.

Nakon što je europsko tržište potresao niz skandala s hranom, od zaraženog mesa bolesnih krava iz poljske klaonice mesa do raznih bakterija prisutnih u hrani, Europska komisija odlučila se radikalnije obračunati s prekršiteljima. Kazne će u svim zemljama

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

22.10.2019.

Hrvatska je uz još 13 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisana razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak drug

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 989 članka imaju tag svijet
  7. 979 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 921 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 584 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija