Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Početkom srpnja počinje puna primjena eRačuna u javnoj nabavi, što bi javnim naručiteljima i njihovim dobavljačima moglo donijeti uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.

"Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u aspektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto", procjena je koju je iznio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat još krajem prošle godine kada je predstavljao prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Taj je zakon Hrvatski sabor usvojio početkom listopada prošle godine, njegova je djelomična primjena počela 1. prosinca 2018. godine, a puna primjena počinje 1. srpnja 2019. godine.

Naime, Zakonom je od početka prosinca prošle godine najprije uvedena obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave, a od početka srpnja obvezno je i izdavanje elektroničkih računa po sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. Tako obveznici javne nabave više ne smiju primati, a njihovi im dobavljači izabrani u tom postupku više ne smiju izdavati račune na papiru već svi računi u postupku javne nabave moraju biti elektronički računi.

Obveza eRačuna odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu, što znači na postupaka velike vrijednosti, ali i tzv. nabavu male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna, kao i na jednostavnu ili bagatelnu nabavu putem narudžbenica.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi jasno je propisao da se on odnosi na javne, sektorske i druge naručitelje kao obveznike javne nabave, izdavatelje elektroničkih računa u postupcima javne nabave te informacijske posrednike koji pružaju usluge razmjene elektroničkih računa i pratećih isprava u postupcima javne nabave.

Predlagači zakona više su puta ponavljali kako stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave donosi uštede naručiteljima i njihovim dobavljačima. Tako bi troškovi obrade eRačuna trebali biti znatno manji u odnosu na tradicionalne papirnate račune, jer se primjerice više nema ispisa i kuvertiranja računa, uklanja se trošak poštarine, a uz to uštede donosi i digitalizacija poslovnog procesa, primjerice račun se isporučuje u puno kraćem vremenu, kraći su rokovi njihove obrade, ubrzano je plaćanje, eRačun se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, itd.

No, uz to će omogućiti i transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi, jer je eRačun dostupan 24 sata dnevno za pregledavanje, a omogućava se i porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.

Elektronički račun ili eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima.

Svi računi razmijenjeni u javnoj nabavi moraju biti poslani i zaprimljeni putem nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna, dakle ne e-poštom ili na neki drugi način.

Svi sudionici u procesu razmjene eRačuna moraju komunicirati isključivo prema jednoj pristupnoj točki (Centralnoj platformi) i pritom se moraju registrirati u sustav kako bi ih sustav mogao prepoznati.

Ulogu Centralne platforme obavlja Financijska agnecija (Fina) i njome se moraju koristiti čisti javni naručitelji. Ostali korisnici mogu izabrati i nekog drugog informacijskog posrednika na tržištu, koji nude uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava.

To može biti desetak njih koji se nalaze i na popisu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ministarstvo, naime, na svojim internetskim stranicama objavljuje popis svih informacijskih posrednika spojenih na Centralnu platformu, a trenutno je na njemu, uz Finu, još desetak tvrtki.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u hrvatski je pravni poredak prenesena Direktiva 2014/55 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije.

Među ciljevima te Direktive, pa tako i hrvatskog zakona, su ubrzanje procesa javne nabave, povećanje transparentnosti i smanjenje troškova gospodarskih subjekata, ali i olakšavanje prekogranične nabave čime će se ukloniti jedna od posljednjih prepreka za uspostavljanje cjelovitog europskog tržišta.

Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.