Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2009

Svjetska banka: RH treba temeljiti rast na produktivnosti i izvozu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Hina  

Svjetska banka: RH treba temeljiti rast na produktivnosti i izvozu

Hrvatska se treba preorijentirati na model rasta koji je više temeljen na produktivnosti i vođen izvozom, a četiri su glavna potencijalna izvora rasta u Hrvatskoj - povećanje sudjelovanja radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i oslobađanje inovacijskog potencijala Hrvatske.

Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz "Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta", objavljenog na internet stranicama Banke. Ta studija, objavljena u dva dijela - kao pregled i cjelovito izvješće na ukupno 200-njak stranica, predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo i povećanja produktivnosti radne snage.

"Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću bila su dojmljiva: Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost; ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu 5 posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU; a pri tom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji. Osim toga, punopravno članstvo u EU - koje se trenutno očekuje oko 2011. godine - ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata.", ocjenjuje se u studiji.

No, upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. "Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina odgovarao samo 60 posto razine u SAD-u, a to je položaj koji su zemlje EU-27 zemlje postigle do 2000. godine", navode autori. Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a).

"Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatskoj će biti moguće ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU. Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije izvozu", preporuča se u studiji.

Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima. "Riječ je o četiri strategije gospodarske politike: povećanje doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti; povećanje ukupne faktorske produktivnosti; produbljivanje trgovinske integracije; promicanje inovacija. Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog 'paketa mjera' koji bi trebalo usvojiti u praksi u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća", ističu autori studije.

Vezano za reformu tržišta rada, u izvješću se upozorava da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od svega 57,7 posto stanovništva radne dobi među najnižima od 27 država EU (lisabonski ciljevi EU uključuju ukupnu stopu zaposlenosti od 70 posto). Analitičari Svjetske banke upozoravaju i da hrvatski sustav socijalne skrbi sadrži elemente koji djeluju destimulativno u odnosu na ponudu radne snage, a "zbog labave je administracije sustav podložan zloporabama, budući da je moguće kombinirati brojne različite naknade i na taj način povećati 'plaću uzdržavanja'".

Upozorava se i da mirovinski sustav potiče rano povlačenje radne snage, na visok trošak radne snage, restriktivnu regulativu tržišta rada, itd. Hrvatska bi trebala povećati sudjelovanje radne snage i smanjiti nezaposlenost, a studija kao mjere za to predlaže jačanje poticaja za odgađanje mirovina, ponovno integriranje trenutno neaktivne mlađa populacija, poput branitelja i velikog dijela korisnika socijalne pomoći na način da se ocijene i prilagode njihove naknade.

Predlaže se također i jačanje fleksibilnosti tržišta rada (smanjenje troškova kod otpuštanja, fleksibilnije radno vrijeme), preispitivanje zakonske odredbe o obveznoj primjeni kolektivnih ugovora na sve zaposlenike u industriji, kao i poticanje reforme strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Vezano za povećanje produktivnosti, studija pažnju posebice usmjerava "kreativnoj destrukciji" (brži ulazak i izlazak poduzeća s tržišta) i promicanju restrukturiranja tržišta te ulagačkoj klimi.

Među mjerama se pritom ističu potreba poticanja procesa privatizacije, poboljšanje korporativnog upravljanja u preostalim državnim poduzećima, smanjivanje državnih potpora sektorima u opadanju i racionalizacija stečajnog postupka, dovršetak reformi u poljoprivrednom sektoru, smanjenje vremena potrebnog za dobivanje dozvola u trgovini, posebno za uvoz, itd. "Hrvatska izvozi ispod svog procijenjenog potencijala", ocjenjuju autori studije koji smatraju da bi Hrvatska trebala proširiti ponudu izvozne robe i privući više izravnih stranih ulaganja. Mjere za to su i dodatno usklađenje propisa koji utječu na strana ulaganja, olakšanje pristupa zemljištu, unapređenje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe energijom, izradu opće strategije povećanja razine informacija o stranim tržištima, a posebice se ističe potrebu jačanja konkurentnosti Hrvatske kao tranzitne zemlje.

"Hrvatska bi mogla dalje širiti i održavati rast kroz transformaciju postojećeg znanja u porast produktivnosti i inovacije", ističu autori izvješća koji za poticanje komercijalizacije i primjene znanja uz ostalo preporučuju povećanje privatnih istraživanja i razvoja, unapređenje suradnje sveučilišta i industrije, uz ostalo i revidiranjem kriterija za napredovanje u akademskoj karijeri.

Preporučaju također i mjere za daljnje pospješivanje osnivanja poduzeća utemeljenih na znanosti, povećanje ponude znanstvenika i inženjera prilagodbom politike visokog obrazovanja, a preporučaju i poboljšanje opće strukture upravljanja Nacionalnim inovacijskim sustavom.


Komentari članka

Vezani članci

Šibensko brodogradilište isporučilo katamaran za Norvežane

26.11.2019.

Brodogradilište Iskra u Šibeniku isporučilo je 100. brod. Desetogodišnju suradnju s norveškim kupcem okrunili su hibridnim dizelsko-električnim katamaranom za rad na uzgajalištima ribe.

Kakvu 2020. očekuju izvoznici?

26.11.2019.

Pred izvoznicima je teško razdoblje zbog usporavanja ključnih tržišta u Europskoj uniji - glavna je poruka s konferencije udruge Hrvatski izvoznici o očekivanjima u idućoj godini. Sudjelovao je i ministar financija Zdravko Marić, koji je ponovio da danas

Ralice iz Kalinovca idu u Norvešku, Njemačku i Ukrajinu

18.11.2019.

Proizvođač komunalne opreme RASCO iz Kalinovca ovih dana isporučuje 75 snježnih plugova i posipača soli u Norvešku te 100 strojeva u Ukrajinu, a ukupna vrijednost tih izvoznih poslova je gotovo 3,5 milijuna eura, izvijestila je u petak ta tvrtka.

Badel 1862: Na rusko tržište otpremljen prvi veliki šleper vina autohotnih sorti

18.11.2019.

Graševina Vezak i Plavac 50° bit će dostupni u velikim i snažno pozicioniranim ruskim trgovačkim lancima Auchan, O‘Key te GiperGlobus. U tijeku su razgovori i s trgovačkim lancima Magnit, Lenta i Metro Cash&Carry, a pokrenute su i aktivnosti vezane uz dis

Lansirali prvi gin s tartufima u svijetu, a boce od 100 eura planule

13.11.2019.

Nakon prvoga lova na tartufe i prvoga čokoladnog namaza, buzetski uzgajivači opet su pogodili

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1013 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 370 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 265 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 270 članka imaju tag opg