Poduzetnički portal · Članak
30 Kol 2009
Svjetska banka: RH treba temeljiti rast na produktivnosti i izvozu
Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Hina
Hrvatska se treba preorijentirati na model rasta koji je više temeljen na produktivnosti i vođen izvozom, a četiri su glavna potencijalna izvora rasta u Hrvatskoj - povećanje sudjelovanja radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i oslobađanje inovacijskog potencijala Hrvatske.
Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz "Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta", objavljenog na internet stranicama Banke. Ta studija, objavljena u dva dijela - kao pregled i cjelovito izvješće na ukupno 200-njak stranica, predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo i povećanja produktivnosti radne snage.
"Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću bila su dojmljiva: Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost; ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu 5 posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU; a pri tom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji. Osim toga, punopravno članstvo u EU - koje se trenutno očekuje oko 2011. godine - ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata.", ocjenjuje se u studiji.
No, upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. "Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina odgovarao samo 60 posto razine u SAD-u, a to je položaj koji su zemlje EU-27 zemlje postigle do 2000. godine", navode autori. Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a).
"Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatskoj će biti moguće ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU. Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije izvozu", preporuča se u studiji.
Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima. "Riječ je o četiri strategije gospodarske politike: povećanje doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti; povećanje ukupne faktorske produktivnosti; produbljivanje trgovinske integracije; promicanje inovacija. Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog 'paketa mjera' koji bi trebalo usvojiti u praksi u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća", ističu autori studije.
Vezano za reformu tržišta rada, u izvješću se upozorava da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od svega 57,7 posto stanovništva radne dobi među najnižima od 27 država EU (lisabonski ciljevi EU uključuju ukupnu stopu zaposlenosti od 70 posto). Analitičari Svjetske banke upozoravaju i da hrvatski sustav socijalne skrbi sadrži elemente koji djeluju destimulativno u odnosu na ponudu radne snage, a "zbog labave je administracije sustav podložan zloporabama, budući da je moguće kombinirati brojne različite naknade i na taj način povećati 'plaću uzdržavanja'".
Upozorava se i da mirovinski sustav potiče rano povlačenje radne snage, na visok trošak radne snage, restriktivnu regulativu tržišta rada, itd. Hrvatska bi trebala povećati sudjelovanje radne snage i smanjiti nezaposlenost, a studija kao mjere za to predlaže jačanje poticaja za odgađanje mirovina, ponovno integriranje trenutno neaktivne mlađa populacija, poput branitelja i velikog dijela korisnika socijalne pomoći na način da se ocijene i prilagode njihove naknade.
Predlaže se također i jačanje fleksibilnosti tržišta rada (smanjenje troškova kod otpuštanja, fleksibilnije radno vrijeme), preispitivanje zakonske odredbe o obveznoj primjeni kolektivnih ugovora na sve zaposlenike u industriji, kao i poticanje reforme strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Vezano za povećanje produktivnosti, studija pažnju posebice usmjerava "kreativnoj destrukciji" (brži ulazak i izlazak poduzeća s tržišta) i promicanju restrukturiranja tržišta te ulagačkoj klimi.
Među mjerama se pritom ističu potreba poticanja procesa privatizacije, poboljšanje korporativnog upravljanja u preostalim državnim poduzećima, smanjivanje državnih potpora sektorima u opadanju i racionalizacija stečajnog postupka, dovršetak reformi u poljoprivrednom sektoru, smanjenje vremena potrebnog za dobivanje dozvola u trgovini, posebno za uvoz, itd. "Hrvatska izvozi ispod svog procijenjenog potencijala", ocjenjuju autori studije koji smatraju da bi Hrvatska trebala proširiti ponudu izvozne robe i privući više izravnih stranih ulaganja. Mjere za to su i dodatno usklađenje propisa koji utječu na strana ulaganja, olakšanje pristupa zemljištu, unapređenje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe energijom, izradu opće strategije povećanja razine informacija o stranim tržištima, a posebice se ističe potrebu jačanja konkurentnosti Hrvatske kao tranzitne zemlje.
"Hrvatska bi mogla dalje širiti i održavati rast kroz transformaciju postojećeg znanja u porast produktivnosti i inovacije", ističu autori izvješća koji za poticanje komercijalizacije i primjene znanja uz ostalo preporučuju povećanje privatnih istraživanja i razvoja, unapređenje suradnje sveučilišta i industrije, uz ostalo i revidiranjem kriterija za napredovanje u akademskoj karijeri.
Preporučaju također i mjere za daljnje pospješivanje osnivanja poduzeća utemeljenih na znanosti, povećanje ponude znanstvenika i inženjera prilagodbom politike visokog obrazovanja, a preporučaju i poboljšanje opće strukture upravljanja Nacionalnim inovacijskim sustavom.
Komentari članka
Vezani članci
Šibensko brodogradilište isporučilo katamaran za Norvežane
26.11.2019.Brodogradilište Iskra u Šibeniku isporučilo je 100. brod. Desetogodišnju suradnju s norveškim kupcem okrunili su hibridnim dizelsko-električnim katamaranom za rad na uzgajalištima ribe.
Kakvu 2020. očekuju izvoznici?
26.11.2019.Pred izvoznicima je teško razdoblje zbog usporavanja ključnih tržišta u Europskoj uniji - glavna je poruka s konferencije udruge Hrvatski izvoznici o očekivanjima u idućoj godini. Sudjelovao je i ministar financija Zdravko Marić, koji je ponovio da danas
Ralice iz Kalinovca idu u Norvešku, Njemačku i Ukrajinu
18.11.2019.Proizvođač komunalne opreme RASCO iz Kalinovca ovih dana isporučuje 75 snježnih plugova i posipača soli u Norvešku te 100 strojeva u Ukrajinu, a ukupna vrijednost tih izvoznih poslova je gotovo 3,5 milijuna eura, izvijestila je u petak ta tvrtka.
Badel 1862: Na rusko tržište otpremljen prvi veliki šleper vina autohotnih sorti
18.11.2019.Graševina Vezak i Plavac 50° bit će dostupni u velikim i snažno pozicioniranim ruskim trgovačkim lancima Auchan, O‘Key te GiperGlobus. U tijeku su razgovori i s trgovačkim lancima Magnit, Lenta i Metro Cash&Carry, a pokrenute su i aktivnosti vezane uz dis
Lansirali prvi gin s tartufima u svijetu, a boce od 100 eura planule
13.11.2019.Nakon prvoga lova na tartufe i prvoga čokoladnog namaza, buzetski uzgajivači opet su pogodili
Tag cloud
- 1955 članka imaju tag hrvatska
- 1984 članka imaju tag turizam
- 1554 članka imaju tag financije
- 1257 članka imaju tag izvoz
- 855 članka imaju tag zapošljavanje
- 993 članka imaju tag svijet
- 983 članka imaju tag trgovina
- 1013 članka imaju tag poljoprivreda
- 845 članka imaju tag investicije
- 686 članka imaju tag poduzetništvo
- 923 članka imaju tag ict
- 974 članka imaju tag EU
- 865 članka imaju tag industrija
- 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 772 članka imaju tag menadžment
- 923 članka imaju tag kriza
- 594 članka imaju tag maloprodaja
- 555 članka imaju tag marketing
- 510 članka imaju tag tehnologija
- 490 članka imaju tag krediti
- 370 članka imaju tag poticaji
- 432 članka imaju tag obrazovanje
- 401 članka imaju tag prehrambena industrija
- 265 članka imaju tag potpore
- 349 članka imaju tag eu fondovi
- 351 članka imaju tag hotelijerstvo
- 439 članka imaju tag banke
- 353 članka imaju tag gospodarstvo
- 380 članka imaju tag hnb
- 424 članka imaju tag dzs
- 307 članka imaju tag osijek
- 333 članka imaju tag agrokor
- 380 članka imaju tag vlada
- 300 članka imaju tag hgk
- 355 članka imaju tag porezi
- 346 članka imaju tag energetika
- 269 članka imaju tag poduzetnici
- 381 članka imaju tag BDP
- 341 članka imaju tag recesija
- 270 članka imaju tag opg
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,41 | 7,43 | 7,46 |
USD | 6,69 | 6,71 | 6,73 |
GBP | 8,78 | 8,81 | 8,83 |
CHF | 6,76 | 6,78 | 6,80 |
CAD | 5,07 | 5,09 | 5,10 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |