Tin (19): Uz poticaje i dobru ideju stvorio sam sjajan biznis

Imao sam ideju i pretpostavio da bih mogao ostvariti poticaje za samozapošljavanje preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te sam uspio u tome, kaže Tin Mrvčić, koji već dva mjeseca u vlasništvu ima tvrtku.

Čim se u rujnu prijavio na burzu, uključio se u program savjetovanja u Centru za mlade pri Zavodu i krenuo u osnivanje tvrtke. I inače je, kažu roditelji Romana i Nenad, ozbiljan. Ne pije i ne puši, a sve slobodno vrijeme posvećuje sportu, tako da su lako zaključili da ga vrijedi poduprijeti.

- Već kod prijave na Zavod ugodno me iznenadila ljubaznost i interes koji je gospodin Ivan Jonjić pokazao za moju ideju te mogu reći da je i on zaslužan što sam priču uspješno priveo kraju. Dobio sam precizne upute o svim koracima. Uputili su me na kojim internetskim stranicama mogu pronaći informacije, skinuti obrasce te su mi savjetovali kako ih ispuniti. Također, kad sam pisao poslovni plan koji treba priložiti zahtjevu za dodjelu poticajnih sredstava od Zavoda gospodin Jonjić puno mi je pomogao oko planiranja troškova - priča Tin. Budući da postoje pravila kako se ta sredstva smiju potrošiti te da ih poslije u izvještaju Zavodu treba i pravdati, to mu je, kaže, bilo vrlo korisno.

- Roditelji koji se dugo bave ovim poslom puno su mi pomogli oko osnivanja tvrtke, no za mnoge od tih stvari bez pomoći u Centru izgubio bih puno više vremena - kaže.

U listopadu je predao zahtjev za dodjelu 25.000 kuna iz programa “Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto” i čekao odluku Povjerenstva koje odlučuje o odobravanju. U međuvremenu je krenuo u osnivanje tvrtke.

- Kako su mi roditelji odlučili i financijski pomoći, odlučio sam osnovati društvo s ograničenom odgovornošću u koje treba uložiti i 20.000 temeljnoga kapitala. Mogao sam osnovati i j.d.o.o., s kapitalom od deset kuna, no mama mi je objasnila da bih idućih godina dio dobiti morao izdvajati za temeljni kapital, što mi se činilo kompliciranim. A i kako sam vrlo mlad i ljudi se često iznenade kada dođem na dogovor o poslu, želio sam da tvrtka djeluje ozbiljnije - priča Tin. Ocu je često pomagao kod izmjere i dogovora s klijentima, projektiranja namještaja, a u radionici je izrađivao namještaj tako da se snalazi u svim fazama posla, samo to sada radi za sebe, dodaje. No posao s kaminima pokrenuo je i doslovno gura sam.

- Na ideju sam došao u razgovoru s prijateljem iz Švicarske, no ubrzo se pokazalo da ima prepreka: svaki dio kamina koji se ugrađuje mora imati propisane ateste o sigurnosti, što bi trajalo dugo i bilo teško osigurati. Zato sam pretraživao internet i pronašao nizozemsku tvrtku koja se bavi proizvodnjom i prodajom gotovih kamina u dijelovima. Poslao sam im e-mail i tako počeo suradnju - priča Tin.

Zahvaljujući ideji, poticajima i novcu koji je posudio od roditelja, u izložbenom prostoru njegove tvrtke koji je unajmio od roditelja (po cijeni od 40 kuna za četvorni metar, koju su mu u Poreznoj upravi preporučili kao minimalnu, uz odgovarajući udio u troškovima režija), izloženo je sedam tipova kamina. Vjeruje da bi za njih mogli biti zainteresirani ugostitelji ili vlasnici malih hotela te arhitekti.
Koraci od prijave u Zavodu do isplate poticaja

Pri prijavi u evidenciju nezaposlenih u Zavodu za zapošljavanje Tin se upoznao s mjerom “Tvoja inicijativa - tvoj posao” te podnio zahtjev za dodjelu poticaja. Prije su se oni dodjeljivali ljudima koji su dulje vrijeme na Zavodu, sada poticaj mogu ostvariti i oni koji su se tek prijavili. Za to treba pripremiti poslovni plan u kojemu se opisuje ideja o poslu koji želite pokrenuti i rezultati istraživanja tržišta.

- Sve piše u obrascu koji dobijete u Zavodu te je jednostavno - kaže Tin. Tako istraživanje tržišta može biti samo procjena o tome što nudite u odnosu na konkurenciju i procjenu broja klijenata koje biste u određenom razdoblju mogli imati, pri čemu je Tinu bila prednost to da može preuzeti dio posla koji imaju roditelji. Važno je dobro procijeniti prve troškove tvrtke na koje ćete potrošiti poticaje. Naime, 25.000 kuna koje dobijete od Zavoda morate potrošiti u roku od tri mjeseca i Zavodu predati izvještaj o tome, pa pri planiranju treba uzeti u obzir prve troškove koje ćete imati. Usluga Zavoda za zapošljavanje je besplatna pa se kod pripreme i predaje poslovnog plana ne plaćaju nikakvi biljezi. Tin je na odgovor Zavoda čekao 50 dana, a u Zavodu kažu da do odluke može proći do dva mjeseca.
Papiri za otvaranje tvrtke stajali su me oko 3200 kn

Prvi korak u osnivanju tvrtke je izbor imena i njegova rezervacija na Trgovačkom sudu, što se može napraviti preko servisa hitro.hr.

Postupak je isti, samo preko hitro.hr ide puno brže, odnosno odobrenje imena tvrtke poduzetnik može dobiti u roku od tri dana.

Uz zahtjev se predaje i potvrda o uplati sudske pristojbe od 10 kuna. Rezervacija vrijedi 30 dana, pa vodite računa da s tim ne krenete prerano budući da se odobrenje poticajnih sredstava čeka i do dva mjeseca.

- Pošto sam želio otvoriti d.o.o., morao sam napraviti polog za temeljni kapital od 20.000 kuna, koji je bio položen na privremenom računu dok ne otvorim račun za tvrtku. U hitro.hr sam predao i zahtjev za izradu pečata i nakon tri dana su me nazvali da je rješenje iz Trgovačkog suda gotovo, kao i pečat koji sam dao izraditi - kaže Tin Mrvčić. Uz trošak od 10 kuna, odmah treba uplatiti i 55 kuna pristojbe za upis djelatnosti tvrtke prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pri Državnom zavodu za statistiku te 900 kuna za objavu o osnivanju tvrtke u Narodnim novinama.

Pečat možete izraditi i sami ili platiti izradu u nekom studiju, pri čemu se minimalan trošak kreće oko 150 kuna. U međuvremenu, kod javnog bilježnika pokreće se priprema akata za osnivanje tvrtke koje će on predati Trgovačkom sudu, što stoji oko 2000 kuna. Tinova je procjena da ga je pokretanje posla ukupno stajalo između 3000 i 3200 kuna.

- Nakon toga otišao sam u banku i otvorio žiro račun (trošak ovisi od banke do banke), te ga javio u hitro.hr kako bi temeljni kapital prebacili na taj račun i već isti dan novac je bio na računu - kaže Tin.

U međuvremenu je stigla i obavijest Zavoda za zapošljavanje da su mu odobrena poticajna sredstva, pa je mogao prijaviti početak rada tvrtke u Fini, gdje se odmah prijavljuje i na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

U zavodu je morao predati i bjanko zadužnicu kao “pokriće” za novac koji mu treba biti isplaćen i uskoro je i taj novac imao na računu. Tin Mrvčić jedan je od 2760 samozaposlenih u Zagrebu.

- Do sada su osnovana dva Centra za mlade, u Zagrebu i u Splitu, a u planu je i njihovo osnivanje u svim područnim centrima - kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Tijekom 2014. u splitskom centru su evidentirali 4898 nezaposlenih mladih ljudi koji su u trenutku prijave na zavod imali manje od 30 godina, a u istom je razdoblju u toj dobnoj skupini odjavljeno 4780 ljudi. Od toga je 656 njih odjavljeno nakon što su registrirali tvrtku ili obrt, odnosno domaću radinost. U Zagrebu su u isto vrijeme evidentirali 12.429 novih nezaposlenih mlađih od 30 godina, a 2761 od njih se samozaposlio. Ukupno, u proteklih je godinu dana u Zagrebu s evidencije Zavoda za zapošljavanje zbog zapošljavanja odjavljena 13.571 osoba mlađa od 30 godina. Radionicu o samozapošljavanju u Zagrebu je prošlo 120 mladih ljudi.

Top 10 djelatnosti u kojima su se mladi samozapošljavali u zadnje dvije godine

Frizerski saloni
Djelatnosti pripreme i usluživanja pića
Održavanje i popravak motornih vozila
Računalno programiranje
Djelatnosti restorana i objekata za pripremu i usluživanje hrane
Djelatnosti za njegu tijela
Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti; porezno savjetovanje
Dizajnerske djelatnosti
Agencije za promidžbu
Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju
Gradnja stambenih i nestambenih zgrada