Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2019

Tko i kako može umanjiti poreznu osnovicu za preneseni porezni gubitak

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Tko i kako može umanjiti poreznu osnovicu za preneseni porezni gubitak

Trgovačka društva, fizičke osobe i drugi obveznici poreza na dobit obvezni su godišnje financijske izvještaje i prijavu poreza na dobit sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti do kraja travnja, pa se velik broj njih tek ovih dana bavi pitanjima korištenja poreznih gubitaka iz prethodnih godina

Obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti već su Poreznoj upravi predali godišnju poreznu prijavu za 2018. i umanjili poreznu osnovicu za porezne gubitke iskazane u nekoj od prethodnih pet godina. Umanjenje porezne osnovice za porezni gubitak dopušteno je samo kod dohotka od samostalne djelatnosti, ali ne i na drugim izvorima dohotka. Za neiskorišteni osobni odbitak ne može se iskoristiti prijenos poreznoga gubitka.

Trgovačka društva, fizičke osobe i drugi obveznici poreza na dobit obvezni su godišnje financijske izvještaje i prijavu poreza na dobit za 2018. godinu sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti do kraja travnja, pa se velik broj njih tek ovih dana bavi pitanjima korištenja poreznih gubitaka iz prethodnih godina.

Poslovni i porezni gubitak

Ako se pri utvrđivanju porezne osnovice kao razlike između prihoda i rashoda, korigiranoj za pojedine stavke koje je umanjuju ili uvećavaju, utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik je ostvario porezni gubitak koji ima pravo prenositi i u sljedećih pet godina iskoristiti za umanjenje porezne osnovice.

Porezni gubitak u pravilu ima izvorište u računovodstvenom gubitku, ali zbog korekcije za prihode koji umanjuju poreznu obvezu (npr. prihodi od dividendi i udjela u dobiti) i za rashode koji se porezno ne priznaju (npr. 50 posto rashoda povezanih s osobnim prijevozom poduzetnika i drugih osoba ako se po toj osnovi ne obračunava plaća u naravi, 50 posto reprezentacije, nepriznati otpis nenaplaćenih potraživanja od kupaca i dr.), iznos poreznoga gubitka ne mora odgovarati gubitku nastalom kao rezultat poslovanja.
U pravilu je, zbog porezno nepriznatih rashoda, porezni gubitak manji od poslovnoga gubitka.

Poslovni gubitak pokriva se iz zadržane dobiti i rezervi ostvarenih u prethodnim godinama, a ako ih nema, podmirivat će iz dobiti sljedećih poreznih razdoblja. Ako se u idućim godinama ostvari dobit, ona će se ponajprije iskoristiti za podmirivanje gubitaka iz poslovanja prethodnih godina.

Porezni gubitak se u sljedećih pet godina koristi za umanjenje porezne obveze ako se u sljedećim godinama ostvari dobit. Takvo porezno pravilo omogućava poduzetnicima koji su za 2018. ostvarili dobit u poslovanju, a iz ranijih godina, unatrag do 2013., imaju prenesenih poreznih gubitaka, da umanje osnovicu poreza na dobit za prenesene gubitke. Time će im porezna obveza biti manja, a ostvarena neto dobit za raspodjelu veća.

Obveznik poreza na dobit koji je prešao na plaćanje poreza na dobit, bilo po vlastitoj odluci ili po sili zakona, pri utvrđivanju porezne obveze ima pravo iskoristiti porezne gubitke koje je ostvario dok je bio obveznik poreza na dohodak, ako nisu stariji od pet godina.

Ako je obveznik poreza na dobit u 2018. izmijenio razdoblje utvrđivanja poreza na dobit, tako da umjesto za kalendarsku godinu obvezu utvrđuje za razdoblje npr. od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine, pa se njegova porezna godina razlikuje od kalendarske, time nije izgubio pravo na prijenos poreznih gubitaka koji nisu stariji od pet godina, uz uvjet da je prijelazno razdoblje do njegova novog poreznog razdoblja kraće od šest mjeseci. Njemu se to novo i prijelazno razdoblje za starost poreznih gubitaka računa kao jedna godina.

Zakonodavac je propisao ograničenja i zabrane prijenosa poreznih gubitaka za obveznike poreza na dobit kod kojih su provedene statusne promjene, čak i kad nisu stariji od pet godina. Načelno, pri spajanjima, pripajanjima i podjelama porezni gubitak prenosi se na pravnog sljednika. Na njega se prenose obveze, ali i sva prava pravnog prednika, uključujući i pravo na prijenos poreznoga gubitka, ali ne bezuvjetno.

Pravni sljednik izgubit će pravo na prijenos poreznoga gubitka iako nije stariji od pet godina ako u dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti ili ako u dva porezna razdoblja nakon statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika. Bitnom promjenom djelatnosti smatra se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, pri čemu je orijentir, ali ne i isključivi pokazatelj promjena odjeljka ili skupine propisane Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti iz 2007.

Što pri promjeni vlasništva

No i za ova su ograničenja propisane iznimke. Čak i ako bitno promijeni djelatnost, pravni sljednik neće izgubiti pravo na prijenos poreznoga gubitka ako je promjena djelatnosti rezultat očuvanja radnih mjesta i sanacije poslovanja.

Očuvanjem radnih mjesta smatra se očuvanje svih postojećih radnih mjesta u cijelosti, ali i poslovno opravdano očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta, kao i očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom i prekvalifikacijom postojećih ili novih radnika. Obveznik poreza na dobit mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom kojom to dokazuje. Isto se odnosi na postupke sanacije poslovanja.

Promjena strukture vlasništva može rezultirati gubitkom prava na prijenos poreznoga gubitka ako se u poreznom razdoblju struktura vlasništva promijeni za više od 50 posto u odnosu na početak razdoblja. 


Komentari članka

Vezani članci

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

Obrtnici, ako ste u 2019. imali prihod manji od 7,5 milijuna kuna, HITNO u Poreznu upravu!

09.01.2020.

Najnovije izmjene brišu dosadašnje uvjete prema kojima je obrtnik već u slučaju ostvarenog primitka većeg od tri milijuna kuna morao postati obveznik poreza na dobit. Sada je to obveza samo ako obrtnik ostvari više od 7,5 milijuna kuna što će velikom broj

Poduzetnici, donosimo sve bitne porezne promjene koje stupaju na snagu 1.1.2020.

27.12.2019.

U nastavku donosimo bitne porezne promjene koje u okviru 4. kruga poreznog rasterećenja stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

Evo jedan od načina kako smanjiti poreznu osnovicu za 2020. godinu

24.12.2019.

Osim redovnih troškova koji umanjuju poreznu osnovicu na kraju godine, zakonodavac je omogućio i dodatna umanjenja porezne osnovice. Jedna od najviše korištenih mogućnosti je svakako plaćanje troškova za obrazovanje djelatnika, zaposlenih direktora ili sa

U četvrtom krugu reforme porezno rasterećenje za 2,4 mlrd kn

23.12.2019.

Opća stopa PDV-a ostaje na 25 posto, dok će se snižena stopa od 13 posto od početka 2020. primjenjivati za jela i slastice u i izvan ugostiteljskih objekata, a osnovni osobni odbitak povećati na 4.000 kuna, utvrđeno je zakonskim izmjenama koje stupaju na

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg