Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2016

Tko je partner, tko dobavljač, a tko kooperant

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Tko je partner, tko dobavljač, a tko kooperant

Biti poslovni partner neke tvrtke, njezin dobavljač ili kooperant na prvi je pogled svejedno. Naime, netko tko je kooperant velike tvrtke ujedno je dobavljač te, možemo slobodno reći, poslovni partner. Ipak, razlike postoje.
Kad govorimo o poslovnom partnerstvu, najčešće mislimo na partnere unutar tvrtke, njezine osnivače, bilo da su je osnovale fizičke osobe bilo dvije tvrtke. Dakle, riječ je o zajedničkim ulaganjima u projekt. Konkretan primjer takva partnerstva nedavno je potpisani ugovor između Koncerna Agrokor i belgijskog proizvođača voća i povrća Ardo koji će u sljedećih nekoliko godina u vinkovačku tvrtku Vinka uložiti 400 milijuna kuna i bit će ravnopravni suvlasnici. U partnerstva se ulazi zato što jedan ulagač nema dovoljno elemenata za pokretanje ili razvoj biznisa pa traži partnera koji ima ili znanje, ili vještine, ili novac, a ima i slučajeva u kojima partner ulaže svoju moć ili utjecaj (primjerice, uzimamo za partnera nekadašnjeg premijera).
Iako ih u žargonu poslovnog svijeta nazivaju i poslovnim partnerima, dobavljači su prije svega oni koji prodaju svoje proizvode ili usluge i podložni su tržišnim izazovima. Najpoznatiji su odnosi između dobavljača i kupaca oni između proizvođača robe/usluga i trgovačkih lanaca. Dobavljači nikad nisu sigurni hoće li kupac prekinuti suradnju i odabrati njihova konkurenta. Dobavljači mogu proizvoditi i proizvode koji se ugrađuju u druge proizvode, tu je tanka linija između dobavljača i kooperanata. Ipak, kad govorimo o dobavljačima, prije svega mislimo na one koji svoje proizvode i usluge prodaju svima zainteresiranima i bore se da imaju što više kupaca.

Zajednički rad za zajednički cilj Kooperacija je ipak nešto drugo. Iako je uglavnom riječ o malim tvrtkama (kooperantima) koje nešto rade za veće tvrtke, kooperanti su manje izloženi tržištu od dobavljača, no ni izbliza nisu lišeni tržišnih rizika. Kad govorimo o kooperaciji, valja posebno istaknuti da tu ponajprije mislimo na ugovore između dva gospodarska subjekta u kojima se unaprijed dogovoreni proizvodni kontingent kooperanta prodaje isključivo jednomu poslovnom partneru; kod dobavljača je drugačije. Primjerice, proizvođači mlijeka na farmama imaju ugovore s Dukatom i ne mogu dio svoga mlijeka prodavati Vindiji. Prije nekoliko godina imali smo priliku slušati prijetnje Dukatovih kooperanata da će raskinuti ugovore i ponuditi se njegovoj konkurenciji. Osim toga, velike tvrtke često subvencioniraju kooperante (primjerice, u poljoprivredi daju ili jeftinije prodaju sjeme i zaštitna sredstva) te ih educiraju. Valja naglasiti da je moguća kooperacija malih proizvođača i s više tvrtki, samo ako na to pristanu veliki.
Kako piše na Hrvatskome jezičnom portalu, kooperacija je ‘zajednički rad za zajednički cilj; suradnja, odnosno kolektivno udruženje za promet i proizvodnju’. Riječ je o usklađenoj raspodjeli i organizaciji poslova na pripremi, proizvodnji i plasmanu proizvoda ili općenito na provedbi projekta u kojoj sudjeluje više poduzeća i/ili drugih subjekata.

Prednosti i nedostaci kooperacije
Nositelji (velike tvrtke)
Prednosti:
• nema potrebe za razvojem vlastite proizvodnje na tržištima zemalja partnera
• sirovina osigurana na dulji rok
• s povećavanjem broja kooperanata velikoj tvrtki raste i poslovna snaga
• smanjuju se troškovi proizvodnje
• organizacija dijela posla prebacuje se na kooperanta
• veća pregovaračka moć u odnosu na kooperante
Nedostaci:
• potrebno vrijeme da se nađu i usavrše kvalitetni kooperanti
• teško je ujednačiti kvalitetu i prinos svih kooperanata
• teško je naći kooperante blizu proizvodnih pogona
• dobro educirani kooperanti mogu otići konkurentu

Kooperanti (mali proizvođači)
Prednosti:
• osiguran plasman proizvoda
• specijalizacija za određenu proizvodnju, što nakon nekoliko godina jača njihovu konkurentnost
• mogućnost da ih velika tvrtka stalno educira
• vrlo često velika tvrtka sufinancira dio proizvodnje
• mogućnost dogovora s velikim partnerom o načinima plaćanja
Nedostaci:
• ovisnost o jednoj tvrtki
• u slučaju slabe proizvodnje nema rezervnih izvora prihoda (npr. suša u poljoprivredi)
• vrlo često podređen položaj u odnosu na veliku tvrtku
• opasnost od propasti u slučaju propasti velike tvrtke partnera
• odgovornost za kvalitetu proizvoda


Komentari članka

Vezani članci

KREĆE PROJEKT "ISTARSKA MREŽA ZNANJA": Otvaraju se klubovi podrške u zapošljavanju

03.10.2018.

Sve aktivnosti su besplatne za korisnike te imaju i mogućnost besplatnog sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih predviđenih u sklopu projekta, kao što su: monter optičkih tehnologija, talijanski jezik i marketing društvenih mreža

Ne okružujte se ‘mini me’ ekipom i još osam savjeta kako postići osobni uspjeh

25.07.2018.

Kada je riječ o upravljanju, postoje sofisticirane strategije i izobilje dugoročnih vizija. Međutim, vrlo često su upravo neke druge stvari one koje čine razliku između uspjeha i neuspjeha, odnosno pretvaranja teorije u praksu

'Tvrtke za deset kuna' 
i dalje najpopularnije

13.07.2018.

Nacionalni servis za lakše komuniciranje poduzetnika s javnom upravom bilježi rast registracija.

Svaki treći hrvatski poslodavac povećat će broj zaposlenih u sljedeća tri mjeseca

15.06.2018.

Istraživanje MEOS (The ManpowerGroup Employment Outlook Survey), koja se u Hrvatskoj provodi po drugi put, pokazuju da tražitelji posla u našoj zemlji mogu očekivati dosta aktivno tržište rada u sljedeća tri mjeseca – neto prognoza zapošljavanja je +26%

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

15.06.2018.

Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava. Velika, a naročito velika državna poduzeća, vuku korporativni sektor prema dolje kao uteg, i to već godinama. Teško je reći do kada će se ova s

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP