Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2019

Tko to plaća porez još…

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Tajana Barančić  

Tko to plaća porez još…

Nakon duge četiri godine pauze, od sada tvrtke koje se bave istraživanjem i razvojem vlastitih proizvoda opet imaju mogućnost ne plaćati porez na dobit, ili ga, pak, drastično smanjiti. Naime, nakon što je lani donesen Zakon, 6. veljače stupio je na snagu i Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koji omogućuje umanjenje porezne osnovice za sve troškove istraživanja i razvoja koje ostvarite nakon prijave projekta. To je zaista odlična mjera, a moja misija je da ljudi za nju znaju i da je koriste. Stoga slijedi mala edukacija i Q&A.

Kakvi su to projekti? Znanstvena fantastika?
“Što to znači”, pitate se? “Ma to je za neke znanstvenike, nije to za mene”, pomislili ste? Varate se.

Dakle, R&D potpora može se ostvariti za svaki projekt istraživanja i/ili razvoja koji tvrtka ili obrtnik provodi o svom riziku, stvarajući vlastiti intelektualni kapital u tvrtki/obrtu. Razvojni projekti koje radite za klijente ne spadaju u tu kategoriju.

Projekti za R&D potporu ne moraju biti nevjerojatno inovativni, niti morate izmisliti lijek za rak ili teleportaciju, dovoljno je da razvijate neko novo rješenje, bolje od konkurentskih u nekim performansama.

Ako je vaš projekt u fazi da imate samo koncept te postoje i određeni tehnološki rizici, to je faza industrijskog istraživanja. Svi troškovi koje imate u toj fazi projekta dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 150%. Kad riješite tehnološke rizike i imate validiran prototip, govorimo o fazi razvoja proizvoda. U toj fazi svi troškovi dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 125%. Cool, zar ne?

Kako i kome prijavljujem projekt?
Projekt se prijavljuje Hamag-Bicrou. Malo ćete se namučiti da shvatite Zakon i Pravilnik, ali kada to svladate, prijava sama za sebe sasvim je prihvatljiva. U odnosu na prijave za fondove EU, “it’s a walk in the park”.

Kako ostvarujem potporu?
Nakon prijave projekta, ako vam on bude prihvaćen, potpora se ostvaruje u vidu neplaćenog poreza na dobit/dohodak. Ako i dalje imate upitnik iznad glave, evo primjera:

Ostvarili ste prihode od 2 mil. kn, a rashode u iznosu od 1,5 mil. kn (od čega je 400.000 kn troškova razvojnog istraživanja za RD projekt koji ste uspješno prijavili za potporu). Porezna osnovica je, prema tome, 500.000 kn. No, s obzirom na to da imate RD potporu, umanjujete u prijavi poreza na dobit tu poreznu osnovicu za 400.000 kn*1,25 (faktor umanjenja), odnosno, za 500.000 kn. Rezultat ovog primjera: na bruto dobit od 500.000 kn platit ćete ravno 0% poreza na dobit, a s dobiti ćete slobodno raspolagati.

Naravno, moguće su i situacije u kojima će umanjenje porezne osnovice za R&D potporu biti veće od bruto dobiti te godine, u kojem slučaju će taj “višak” biti porezni gubitak, pa ćete tu neiskorištenu poreznu povlasticu koristiti sljedeće godine prilikom plaćanja poreza.

Koristim Zakon o poticanju ulaganja, imam stopu poreza na dobit od 9%, mogu li imati oboje?
Odlično, moguća je kombinacija obje mjere. Nakon umanjenja porezne osnovice za troškove istraživanja i razvoja, na ono što od porezne osnovice koja ostane, primjenjuje se stopa 9%. Gdje ćeš bolje od toga? Naravno, vodite računa o kumulaciji potpora.
Hrvatska ima mnogo problema, neadekvatne porezne okvire, birokraciju… “you name it”. No, činjenica je da tvrtke koje ulažu u nove proizvode, kao i one koje otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu u dugotrajnu imovinu, zaista danas u RH ne moraju plaćati porez na dobit, ili će ga plaćati po smiješno niskim efektivnim poreznim stopama. Naravno, većina nas nema tu mogućnost jer smo u krivoj industriji ili, pak, nismo inovativni pa plaćamo pune poreze. No, vi kojima je ta mogućnost dana – iskoristite sve što se nudi, svaka pomoć dobro dođe na trnovitom putu od ideje do tržišta.

Stoga svima vama koji ste dovoljno hrabri i/ili ludi da ulažete u istraživanje i razvoj u nadi da će tržište zagristi, želim uspješne prijave projekata na R&D potporu, i da iduće godine prilikom predaje porezne prijave, sretno zapjevate: “Tko to plaća porez još, tri za groš, tri za groš!”.


Komentari članka

Vezani članci

Za 163 projekta 58 milijuna kuna

13.02.2019.

Trenutačno se provodi 645 projekata mladih poljoprivrednika kojima je odobreno 243 milijuna kuna Programa ruralnog razvoja

Traže se poduzetnici početnici

13.02.2019.

U prostoru površine 200 četvornih metara pored ureda za poduzetnike opremljena je zajednička dvorana za konferencije, sastanke, druženja, zajednička recepcija, kuhinja i sanitarni čvorovi. Primarno su svi prostori u funkciji javne poduzetničke infrastrukt

Krenula je u dnevnoj sobi, a danas su iza nje projekti teški milijarde kuna

11.02.2019.

ARIANA VELA najuspješnija je hrvatska konzultantica za EU fondove. Kao i mnogi drugi poduzetnici, počela je skromno, u dnevnoj sobi s jednim računalom, a danas je iza nje oko 250 projekata vrijednih preko 13 milijardi kuna

Hrvatski agrar u 2019: u veljači isplata prvog dijela izravnog plaćanja

11.02.2019.

Što očekuje hrvatsku poljoprivredu u 2019. godini?

Ruralni razvoj: Sva preostala sredstva stavljaju se poljoprivrednicima na raspolaganje

07.02.2019.

U 2019. nastavlja se podrška rastu i razvoju poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora putem financijskih instrumenata – novog oblik financiranja uvedenog u 2018., namijenjenog subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šuma

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi