Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2019

Tko to plaća porez još…

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Tajana Barančić  

Tko to plaća porez još…

Nakon duge četiri godine pauze, od sada tvrtke koje se bave istraživanjem i razvojem vlastitih proizvoda opet imaju mogućnost ne plaćati porez na dobit, ili ga, pak, drastično smanjiti. Naime, nakon što je lani donesen Zakon, 6. veljače stupio je na snagu i Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koji omogućuje umanjenje porezne osnovice za sve troškove istraživanja i razvoja koje ostvarite nakon prijave projekta. To je zaista odlična mjera, a moja misija je da ljudi za nju znaju i da je koriste. Stoga slijedi mala edukacija i Q&A.

Kakvi su to projekti? Znanstvena fantastika?
“Što to znači”, pitate se? “Ma to je za neke znanstvenike, nije to za mene”, pomislili ste? Varate se.

Dakle, R&D potpora može se ostvariti za svaki projekt istraživanja i/ili razvoja koji tvrtka ili obrtnik provodi o svom riziku, stvarajući vlastiti intelektualni kapital u tvrtki/obrtu. Razvojni projekti koje radite za klijente ne spadaju u tu kategoriju.

Projekti za R&D potporu ne moraju biti nevjerojatno inovativni, niti morate izmisliti lijek za rak ili teleportaciju, dovoljno je da razvijate neko novo rješenje, bolje od konkurentskih u nekim performansama.

Ako je vaš projekt u fazi da imate samo koncept te postoje i određeni tehnološki rizici, to je faza industrijskog istraživanja. Svi troškovi koje imate u toj fazi projekta dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 150%. Kad riješite tehnološke rizike i imate validiran prototip, govorimo o fazi razvoja proizvoda. U toj fazi svi troškovi dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 125%. Cool, zar ne?

Kako i kome prijavljujem projekt?
Projekt se prijavljuje Hamag-Bicrou. Malo ćete se namučiti da shvatite Zakon i Pravilnik, ali kada to svladate, prijava sama za sebe sasvim je prihvatljiva. U odnosu na prijave za fondove EU, “it’s a walk in the park”.

Kako ostvarujem potporu?
Nakon prijave projekta, ako vam on bude prihvaćen, potpora se ostvaruje u vidu neplaćenog poreza na dobit/dohodak. Ako i dalje imate upitnik iznad glave, evo primjera:

Ostvarili ste prihode od 2 mil. kn, a rashode u iznosu od 1,5 mil. kn (od čega je 400.000 kn troškova razvojnog istraživanja za RD projekt koji ste uspješno prijavili za potporu). Porezna osnovica je, prema tome, 500.000 kn. No, s obzirom na to da imate RD potporu, umanjujete u prijavi poreza na dobit tu poreznu osnovicu za 400.000 kn*1,25 (faktor umanjenja), odnosno, za 500.000 kn. Rezultat ovog primjera: na bruto dobit od 500.000 kn platit ćete ravno 0% poreza na dobit, a s dobiti ćete slobodno raspolagati.

Naravno, moguće su i situacije u kojima će umanjenje porezne osnovice za R&D potporu biti veće od bruto dobiti te godine, u kojem slučaju će taj “višak” biti porezni gubitak, pa ćete tu neiskorištenu poreznu povlasticu koristiti sljedeće godine prilikom plaćanja poreza.

Koristim Zakon o poticanju ulaganja, imam stopu poreza na dobit od 9%, mogu li imati oboje?
Odlično, moguća je kombinacija obje mjere. Nakon umanjenja porezne osnovice za troškove istraživanja i razvoja, na ono što od porezne osnovice koja ostane, primjenjuje se stopa 9%. Gdje ćeš bolje od toga? Naravno, vodite računa o kumulaciji potpora.
Hrvatska ima mnogo problema, neadekvatne porezne okvire, birokraciju… “you name it”. No, činjenica je da tvrtke koje ulažu u nove proizvode, kao i one koje otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu u dugotrajnu imovinu, zaista danas u RH ne moraju plaćati porez na dobit, ili će ga plaćati po smiješno niskim efektivnim poreznim stopama. Naravno, većina nas nema tu mogućnost jer smo u krivoj industriji ili, pak, nismo inovativni pa plaćamo pune poreze. No, vi kojima je ta mogućnost dana – iskoristite sve što se nudi, svaka pomoć dobro dođe na trnovitom putu od ideje do tržišta.

Stoga svima vama koji ste dovoljno hrabri i/ili ludi da ulažete u istraživanje i razvoj u nadi da će tržište zagristi, želim uspješne prijave projekata na R&D potporu, i da iduće godine prilikom predaje porezne prijave, sretno zapjevate: “Tko to plaća porez još, tri za groš, tri za groš!”.


Komentari članka

Vezani članci

Na Trgovačkom sudu u Osijeku u 2019. otvoreno 1468 novih tvrtki

21.02.2020.

Iako se još uvijek suočavaju s nizom administrativnih prepreka, domaći poduzetnici ipak priznaju da se osjeća olakšanje u poslovanju. Nameti se smanjuju, a do rasterećenja dolazi i u poreznoj politici. Takva reakcija velikog broja poduzetnika, koji u razn

Porečki vodeni park Aquacolors ima najbolji vodeni kompleks u Europi. Za to su ZASLUŽNE DVIJE ISTARSKE TVRTKE

12.02.2020.

Porečki adrenalinski vodeni park Aquacolors osvojio je priznanje u Monte Carlu. Grupacija SCP, koja je najveći svjetski distributer bazena i bazenske opreme, u svom je tradicionalnom izboru proglasila novoizgrađeni vodeni kompleks u porečkom aquaparku naj

Promjene u EU fondovima: 'Već moramo pripremiti projekte za novo razdoblje financiranja'

29.10.2019.

Povlačenje novca iz fondova EU jedno je od ključnih pitanja daljnjeg razvoja Hrvatske. O tome koliko smo dosad bili uspješni u korištenju europskog novca, kao i o izazovima koji nas čekaju, razgovarali smo s Anom Fresl, vlasnicom i direktoricom konzultan

Otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj

14.10.2019.

U Zaprešiću je otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj. Investicijom od 38 milijuna kuna, koja je dijelom financirana iz europskih fondova, Naše klasje znatno će povećati proizvodne kapacitete, zaposliti nove radnike te ojačati izvoz.

Porečki poduzetnički duh

04.10.2019.

Nakon svršetka uspješne turističke sezone, Poreč ne spava: čitav listopad proteći će u ovom drevnom zapadnoistarskom gradu u znaku raznolikih programa objedinjenih naslovom "Mjesec poduzetništva". U ponudi je niz radionica, predavanja i okruglih stolova,

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1036 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 680 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija