Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Pro 2024

Top 100 najbogatijih u regiji: Vlasnici Infobipa vrijede najviše – tri milijarde eura

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Goran Litvan  

Top 100 najbogatijih u regiji: Vlasnici Infobipa vrijede najviše – tri milijarde eura

Sedmero od deset najbogatijih u godinu dana smanjili su vrijednost svojih kompanija. Tvrtke iz Top 100 rasle su 1,9 posto, znatno manje od inflacije u svim državama. Najviše je narasla vrijednost Žita Marka Pipunića, a najviše je pala vrijednost kompanija Mate Rimca

Infobip je najvrjednija kompanija u regiji, a njeni suvlasnici Silvio i Robert Kutić i Izabel Jelinić najbogatiji su poduzetnici čiji biznis vrijedi preko tri milijarde eura i predvode listu od 100 najbogatijih u regiji u izboru beogradskog Nedeljnika. Na listi je 48 kompanija odnosno poduzetnika iz Srbije, 25 iz Hrvatske, 12 iz BiH, osam iz Sjeverne Makedonije i sedam iz Crne Gore koje su dubinski analizirane, a dobiveni iznosi predstavljaju tržišnu vrijednost, odnosno cijenu koja bi se mogla ostvariti u prodaji kompanije. Kompanije iz Hrvatske analizirane su na temelju podataka o poslovanju iz Lidera. Na listi nema predstavnika Slovenije, koji su rangirani na posebnoj listi rađenoj prema osobnom bogatstvu.

Infobip je zadržao primat unatoč tome što je procijenjen na 217 milijuna manje nego prethodne godine. Procjena nezavisnih stručnjaka pokazuje da tržište kod softveraša ne kažnjava iskazivanje gubitaka ako je to cijena razvoja u kontekstu pozicioniranja za budućnost. No, Nedeljnik upozorava da hardverski dio IT-a stagnira i opada, ilustrirajući to padom Rimac Groupa sa trećeg na peto mjesto na listi. Rekordan Rimčev pad vrijednosti u top 100 od 750 milijuna eura opravdavaju i hlađenjem zapadnog tržišta električnih automobila, što je usporilo rast tehnoloških kompanija iz industrije EV vozila. Dubravko Grgić, vlasnik Koncerna Agram grupe skliznuo je s drugog na treće mjesto, srpski bizni­smen Miroslav Mišković (Delta holding) skočio je s četvrto na drugo mjesto, a nasljednici Miodraga Kostića (MK grupa), koji je preminuo krajem 2024. godine, na četvrtom su mjestu.

Vlasnik Plave lagune i drugih hotelijerskih kompanija Davor Lukšić Lederer jedini je novi igrač među deset najbogatijih (umjesto ‘kralja mesa‘ Petra Matijevića), pa hrvatski poduzetnici u top 10 sad vode 6:4. Tu su još Pavao Vujnovac i Emil Tedeschi s hrvatske strane, te Dejan Čakajac i Jadranka Stepanović (Mozzart) i Dragan Šolak (United group) sa srpske strane. Dominaciju hrvatskih i srpskih bogataša potvrđuje podatak da je među 30 najbogatijih iz drugih država jedino Senad Džambić (Bingo Grupa iz BiH).

Zanimljivo je da je Vujnovac skliznuo za jedno mjesto, te da mu je bogatstvo procijenjeno na istoj razini kao i godinu ranije, iako je svom ranijem portfelju (ENNA grupa i PPD) pridodao i većinsko vlasništvo nad cijelom Fortenova grupom.

S liste je ispalo šestero poduzetnika, a čak tri iz Hrvatske – HS Produkt Ivana Žabčića i Marka Vukovića, jer su prihodi u 2023. pali gotovo 30 posto, te Ivan Čermak i Danko Ćorić, koji su prethodnih godina prodali svoje kompanije (Crodux, odnosno Supersport). Među šestero pridošlica jedan je hrvatski poduzetnik, Željko Zadro (Hrvatska industrija šećera). Doduše, tu je i obitelj Grbešić, čiji je Mepas registriran u BiH, ali većinu operacija ima u Hrvatskoj. Svojevrsno kompanijsko dvojno državljanstvo mogli bismo dodijeliti i Svjetlanu Staniću (Stanić grupa) i Petru Ćorluki (Violeta).

Tržišnu vrijednost najviše je u godinu dana podiglo osječko Žito – za čak 472 milijuna eura, odnosno preko 70 posto, na 1,14 milijardi eura, zbog čega je Marko Pipunić skočio sa 41. na 21. mjesto, a slijedi ga Emil Tedeschi (rast od 327 milijuna eura.

Vrijednost veću od milijarde eura imaju 24 kompanije (lani ih je bilo 20). Među njima je deset hrvatskih milijardera. Osim već spomenutih suvlasnika Infobipa, Grgića, Rimca, Lukšića Lederera, Vujnovca, Tedeschija i Pipunića tu su još Mile Ćurković (Plodine, 1,5 milijardi eura), obitelj Pivac (mesno-konditorski kompleks MI Braća Pivac i Kraš, 1,2 milijarde eura) i Tomislav Mamić (Tommy, 1,08 milijardi eura). Od hrvatskih poduzetnika na listi su još: Branko Roglić – 25. pozicija (Orbico, 975 milijuna eura), obitelj Drk/Vojnović/Mravlinčić – 28.(Vindija, 905 milijuna eura), Dragutin Kamenski – 30. (Kamgrad, 873 milijuna eura), Ivan Ergović – 33. (NEXE Grupa, 774 milijuna eura), Bisera Dragičević – 34. (NIRD/Ribola, 752 milijuna eura), Petar Pripuz – 35. (CIOS Grupa, 735 milijuna eura), Ante Vlahović – 40. (Adris, 677 milijuna eura), Ivo Usmiani – 46. (JGL, 593 milijuna eura), Željko Zadro – 50. (Hrvatska industrija šećera, 539 milijuna eura), Stipo Matić – 55. (M San grupa, 470 milijuna eura), Ivan Katavić – 57. (KTC, 455 milijuna eura), obitelj Gudeljević – 63. (Fero term, 442 milijuna eura), Georg Gavrilović mlađi – 64. (Globalna hrana, Gavrilović, 428 milijuna eura), obitelj Kraljić – 80. (Strojopromet grupa, 316 milijuna eura), Željko Mandarić – 81. (Manšped, 297 milijuna eura).


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Ernest Tolj prodao Eurocable u trenutku najvećeg procvata kompanije

30.05.2026.

Novoosnovana britanska kompanija BP INV8 BidCo preuzela je hrvatskog proizvođača kabela koji je lani skočio na 121 milijun eura prihoda

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Prva žena na čelu IBM-ove regije iz Hrvatske: Imamo veliki AI potencijal

25.05.2026.

Lana Ilović i Goran Kruljac iz IBM-a govore o umjetnoj inteligenciji, modernizaciji kompanija i novoj utrci za IT stručnjacima

Kolak: Smionost čini razliku između uspješnih i neuspješnih

25.05.2026.

Na panel raspravi u Zagrebu čelnici Končara, Zagrebačke burze i Zagrebačke banke govorili o kapitalu, hrabrosti i rastu domaćih kompanija

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk