Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2021

Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna

Jednima smrkne, drugima svane, govorili su naši stari. Tako je ove godine, očito, voćarima smrknulo, a našim ratarima, posebno proizvođačima žitarica, činilo se - svanulo. Ovih su dana Deutzh Fahr, Claas i John Deere u punom pogonu. Skidaju žita diljem zemlje.

Pšenica je posijana na oko 145 tisuća hektara, što je oko devet tisuća hektara više u odnosu na godinu ranije.

Prilikom obilaska polja prije tjedan-dva, pšenica i ječam bili su u dobroj kondiciji te su i očekivanja od ovogodišnje žetve, koja ove godine kasni u odnosu na prošlogodišnju, bila doista velika. Predviđalo se da će biti rekordna kao i lani, a otkupna cijena od 1,30 kuna po kilogramu poticaj je daljnjoj proizvodnji. Koliko se god pšenice proizvede, tržište će je prihvatiti, pogotovo otkad se primjenjuje Kodeks te se otkupljuje po kvalitetnim razredima.

Ali, postoji uvijek jedno "ali". Poljoprivreda je ipak tvornica na otvorenom. Kako nam je rekao Petar Pranjić iz Novog Čeminca, ovih je nekoliko dana izrazito visokih temperatura napravilo određenu štetu. "Bit će šturih zrna. Očekujem 20 posto manji urod od uobičajenog, a to je bilo osam i više tona po hektaru. Kod ječma smo imali veliki udio treće klase", kaže Pranjić i dodaje kako su mnogi baranjski poljoprivrednici uzeli sjeme soje za postrnu sjetvu, no sada ona dolazi u pitanje, jer nema vlage.

Branko Garac iz Osijeka kaže da je na kraju ipak došlo do naglog zrenja i deset do 15 posto će urod biti slabiji. Kod ječma nije moglo doći do neke velike štete, ali kod pšenice će biti šturih zrna.

Josip Zmaić iz Starih Perkovaca ističe da je problem što gornja zrna prži jako sunce i tu će doći do određenih šteta. No, on se boji i za jarine jer će soja, kako on kaže, pa i kukuruz jako stradati. Ali, kaže, ova soja sijana postrno, koja još nije nikla, mogla bi bolje proći ako dobije u kasnijoj fazi kiše.

Ostaje za vidjeti mogu li ratari očekivati još jednu dobru godinu u tehnološkom smislu, ali i kada su u pitanju financijski pokazatelji jer su cijene otkupa uglavnom zadnjih godina očekivane i unaprijed se zna za njih.


Komentari članka

Vezani članci

Dok drugi prodaju zrno, on ga melje u svom mlinu: Slavonac od rijetkih kultura stvorio tražena brašna

17.03.2026.

Mirko Miladinović iz Koritne kod Đakova preradom sjemena u brašno bavi se od 2020. godine. Danas obrađuje oko 56 hektara zemlje, uzgajajući sjemenske kulture i specijalna brašna pod brendom Ceres

Jačaju mlinski sektor, predstavljen program potpora za preradbene kapacitete

29.01.2026.

Dugoročni cilj je što veće količine pšenice i drugih žitarica prerađivati u županijskim mlinovima, pretvarati u brašno, a potom i u tjesteninu te druge pekarske proizvode, čulo se u Osječko-baranjskoj županiji na sastanku s predstavnicima sektora mlinske

Cijena pšenice je niža nego prije 18 godina

12.12.2025.

Često možemo čuti od hrvatskih ratara da se (s pravom?) bune na cijene pšenice u Hrvatskoj i kažu ista je kao prije 20 ili 30 godina. Je li tome stvarno tako?

Na 240.000 hektara niče nova pšenica, stručnjaci savjetuju otpornije sorte

31.10.2025.

Ove će godine na oko 240 tisuća hektara biti zasijana pšenica i druge ozime kulture. Zbog bolje genetike ratarima se savjetuju certificirane sorte sjemena otpornije na promjenjive meteorološke uvjete i biljne bolesti...

Globalna proizvodnja kukuruza upisat će apsolutni povijesni rekord

02.10.2025.

Krajnji kupci su svega toga svjesni i koriste svoju poziciju na tržištu. Stoga je za očekivati da će mnogi proizvođači biti nezadovoljni otkupnim cijenama na tržištu. Još kada se u tu jednadžbu stavi utjecaj slabog dolara na europski kukuruz, imamo to što

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke