Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2009

Traže se optometristi, krizni menadžeri i automehatroničari

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Traže se optometristi, krizni menadžeri i automehatroničari

Iako je hrvatski obrazovni sustav često na udaru kritika kao nefleksibilan, sve se češće pojavljuju nova zanimanja kreirana upravo za potrebe tržišta. Tako nije neobično ako se netko školuje za automehatroničara, kuhara zdrave hrane te instalatera svih kućnih instalacija, dakle onih za vodu, plin, grijanje i klimatizaciju. Naime, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom pripremilo je nove obrazovne programe koji su u skladu s potrebama tržišta rada, ali i praksom zemalja EU-a.

No, pomaci se događaju i u visokom školstvu, pa tako posljednjih godina nisu rijetkost studiji koji nude obrazovanje za dosad nepoznata ili, pak, usko specijalizirana zanimanja. Nedavna najava otvaranja studija domovinske sigurnosti u Zagrebu, zato što Hrvatskoj i cijeloj regiji nedostaju stručnjaci tog profila, otkrila je, međutim, da takav studij već nekoliko godina postoji na Veleučilištu Velika Gorica. »Studij upravljanja u kriznim uvjetima pokrenut je upravo zato što smo uočili da na tom području nedostaje stručnjaka«, kaže pomoćnik dekana tog veleučilišta Alen Stranjik. Navodi ujedno da kadrove koji su obrazovani i osposobljeni za rukovođenje kriznim situacijama treba, među ostalim, i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Dosad je taj studij završilo stotinjak studenata, a od ove godine kreće i jednogodišnji specijalistički, diplomski studij. No, uz taj studij kriznog menadžmenta, Veleučilište Velika Gorica ima još četiri studijska programa koja su, naglašava Stranjik, nastala nakon što su pomno istražili koja to zanimanja, kada je u pitanju visokoškolsko obrazovanje, nedostaju Hrvatskoj. Tako je osmišljen i studij očne optike, jedini takav u našoj regiji. »Već 15 godina tržište pokazuje potrebu za inženjerima očne optike, tako da smo pokrenuli studij za obrazovanje optometrista, odnosno stručnjaka koji će voditi brigu o vidu«, ističe Alen Stranjik, navodeći da na tom studiju imaju i studente iz Slovenije.

Osim tih programa, imaju i studije održavanja zrakoplova, održavanja motornih vozila te studij održavanja računalnih sustava za kojim vlada i najveći interes. »Svi programi nastali su kao rezultat uske suradnje s gospodarstvom i tvrtkama, tako da studenti velikogoričkog veleučilišta velik broj nastavnih sati provode upravo na praksi, osposobljavajući se za konkretne poslove«, kaže Stranjik.

Poslodavci na taj način dobiju i uvid o kakvim je radnicima riječ, pa nije rijetkost da studenti budući posao nađu još za vrijeme prakse. Stoga su studiji kreirani na zahtjev gospodarstva i najbolji put prema prevladavanju onog što se zove - strukturna neusklađenost tržišta rada. Riječ je o apsurdnoj situaciji da je u Hrvatskoj gotovo 260.000 nezaposlenih, a da nedostaje radnika - od školovanih kuhara i konobara do informatičkih stručnjaka.

Dizajner brze hrane
Najbolji primjer kako tržište diktira pojavu novih zanimanja je svakako SAD, u kojem, zbog brzih promjena i načina života, postoji niz Starom kontinentu nepoznatih zanimanja. Tako je, na primjer, u SAD-u posao dizajnera brze hrane sasvim uobičajen te ga rade brojni stručnjaci koji smišljaju kako hranu učiniti što privlačnijom. Oni svoj radni dan provode u laboratoriju eksperimentirajući i kombinirajući razne okuse, sastojke i oblike. Da nije riječ o usputnom poslu govori i zarada - na godinu oko 80.000 dolara.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatsku je napustilo desetak tisuća radno sposobnih građana

15.01.2021.

Više od trećine (34 posto) radne snage koja se preselila imalo je tercijarnu, visokokvalificiranu, razinu obrazovanja. Najvažnije zemlje odredišta takvih radnika su Njemačka, Španjolska, Francuska, Belgija i Austrija. Prije izlaska iz EU-a Velika Britanij

Zapošljavanje stranaca - ako nema domaćih radnika, prvo kucati na vrata HZZ-a, a tek onda u MUP

22.12.2020.

Od 01. siječnja 2021. godine stupa na snagu novi Zakon o strancima, a najveća novina odnosi se na propisivanje novog modela zapošljavanja državljana trećih zemalja budući da Vlada Republike Hrvatske više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za zapošljav

OSAM VAŽNIH ZADATAKA - Novi/stari poslovi odjela ljudskih potencijala

22.12.2020.

Logika će poslije pandemije biti ista kao prije: toksičnih zaposlenika, zabušanata i pretežno nezainteresiranih treba se riješiti. Problem je opet rast kulture rada na daljinu koja otežava ocjenjivanje angažmana i performansi pojedinih zaposlenika i u nek

Najtraženiji poslovi prije 5 godina nisu ni postojali, evo što slijedi do 2022.

30.11.2020.

"Digitalni svijet je taj koji pruža priliku svima bez obzira na zanimanje koje bi netko izabrao. Krucijalna je stvar da ubijemo taj strah kod ljudi da oni sad biraju neku karijeru i više nema natrag"

U godini korone pokrenuo je biznis davanjem internetskih instrukcija iz matematike

30.11.2020.

Priliku za pokretanje posla pružanja instrukcija u koronauvjetima uočio je Robert Pavlik, 52-godišnji diplomirani inženjer strojarstva iz Zagreba. Strojarstvo je na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje diplomirao 1996. godine, nakon čega se za

Tag cloud

  1. 2082 članka imaju tag hrvatska
  2. 2156 članka imaju tag turizam
  3. 1352 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1143 članka imaju tag svijet
  6. 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1051 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 887 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 995 članka imaju tag ict
  11. 885 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1023 članka imaju tag EU
  14. 923 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 374 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 364 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 379 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 329 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici