Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2024

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

Pišu: Donatella Pauković i Tomislav Pili
Kapitala ima, zanimljivih prilika za ulaganje također ima, ali prepreka većem angažmanu alternativnih izvora financiranja ponekad je mentalitet hrvatskih poduzetnika čija se ideja poslovanja nerijetko kosi s vizijom potencijalnih novih vlasnika iz redova fondova rizičnog kapitala. Visoka razina kamatnih stopa lani je na globalnoj razini usporila obujam transakcija spajanja i preuzimanja, a kako stvari stoje u hrvatskim okvirima moglo se čuti na panelu ‘Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije‘ koji se održao u sklopu drugog dana Liderovog Financijsko-investicijskog foruma.

Hrvatske specifičnosti
Što se tiče globalne razine, kapitala za investicije u preuzimanje tvrtki ima dosta, ali se ne ulaže koliko bi se moglo i u 2024. se dogodio određeni jaz između očekivanja i onog što se događa, smatra Ivan Luetić, junior partner u odvjetničkom društvu BMWC.

– Ti efekti utječu i na naše tržište, iako Hrvatsku gledam kao izolirani ekosustav koji ima ograničeni broj potencijalnih transakcija – kazao je Luetić.

Prema njegovom sudu, hrvatska je specifičnost da svake godine imamo do tri velike transakcije spajanja i preuzimanja. Jedna od naših osobina je i ‘trendovski‘ val ulaganja u jedan određeni sektor, a trenutno su to obnovljivi izvori energije.

- Među specifičnim vrstama transkacija su i one koje uključuju privatne kompanije kod kojih se događa smjena generacija gdje se, kako je naglasio, radi o pojedinačnim prodajama te se i dalje čeka veći val takvih prodaja. Nadalje, vidimo dosta američkih kompanija koje se vertikalno integriraju i pripajaju lokalne partnerske tvrtke - rekao je Luetić.

Nije novost da je naše tržište, kada traži financiranje, vrlo fokusirano na banke. Međutim, u Hrvatskoj stasa nova generacija poduzetnika koja traži alternativne izvore financiranja, naglasio je Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

– I HBOR pokušava stvoriti ekosustav fondova rizičnog kapitala – kazao je Galičić.

HBOR je u posljednjih nekoliko godina omogućio stvaranje pet fondova rizičnog kapitala, od onih koji ulažu u startupove, preko fondova za ulaganje u tvrtke u zrelijoj fazi razvoja, pa do fonda za transfer tehnologija. Kako je pojasnio Galičić, HBOR je u tim fondovima prije svega ulagatelj koji je sredstva povjerio društvima za upravljanje fondovima čiji financijski profesionalci traže prilike za ulaganje.

Galičić očekuje da će HBOR u idućim godina izraženije financirati transakcije spajanja i preuzimanja nego što je to sada slučaj. S druge strane, na povoljan izvor financiranja poduzetnici mogu očekivati i kod ‘manjeg brata‘, HAMAG BICRO-a. Ivan Križanović, voditelj odjela za ruralni razvoj kaže kako HAMAG BICRO može ponuditi dvije vrste financiranja. Prvi su povoljni zajmovi s nižom kamatnom stopom u odnosu na komercijalne banke te blažim zahtjevima za instrumentima osiguranja, a druga vrsta su jamstva koja se odobravaju i do 80 posto glavnice kredita od najviše dva milijuna eura.

Potrebna spremnost na kompromis
Kad profesionalci u fondovima rizičnog kapitala identificiraju potencijalnu metu, kreće proces ulaska u vlasničku strukturu. Kako on izgleda pojasnio je Slaven Kordić, managing partner u društvu Invera Equity Pertners koji kaže kako je prva stvar koju investitor mora napraviti upoznati se s industrijom u kojoj posluje tvrtka u koju želi uložiti.

– Ideja je doći do podataka kako takva industrija posluje na inozemnoj razini kako bi razumjeli globalni potencijal tog tržišta. Kada shvatite poziciju tvrtke u koju želite uložiti u globalnom okviru, tada se kreće u dublju analizu – ističe Kordić.

No, to je ujedno i najteža faza: potrebno je upoznati i analizirati organizacijske procese i ljudski potencijal u tvrtki u koju se namjerava uložiti.

A takvih, fondovima rizičnog kapitala, zanimljivih kompanija, u Hrvatskoj ne nedostaje.

– U ovom trenutku oko pet inozemnih fondova rizičnog kapitala razmatraju ulaganja u hrvatske tvrtke. Definitivno postoji pool tvrtki koji je fondovima zanimljiv – ističe Kordić.

Kako kaže, do prije nekoliko godina slušali smo sumorne vijesti o stanju o brodogradilištima. Sada se priča o Rimcu i Infobipu, a takvih priča o hrvatskim tvrtkama koje su postali jednorozi bit će u narednim godina sve više, smatra Kordić.

No, najveći izazov zbog kojeg je mnoštvo potencijalnih transakcija propalo dolazi u zadnjoj fazi, a to je dogovaranje posljednjih detalja. Kako kaže Ivan Luetić, problemi dolaze kada se počinje ‘brusiti‘ transakcijska dokumentacija.

– Konačni ugovor u 90 posto slučajeva ne izgleda kao prvotni dogovor – tvrdi Luetić.

Ako u toj fazi nema spremnosti na kompromis, prije svega od strane vlasnika tvrtke, od posla neće biti ništa. Osim toga, u startu je bitno povjerenje između svih strana uključenih u transakciju i jako dobra priprema, da svi znaju što žele. - Transakcija ima neke svoje zakonitosti koje se moraju slijediti jer proces lako krene u krivom smjeru. Ako postoji razumijevanje s obe strane onda sve ide glatko. Ključne stvari su priprema, koordinacija i mindset - zaključio je Luetić.


Komentari članka

Vezani članci

Kaufland investirao 19 milijuna eura u proširenje

19.07.2024.

Kaufland Hrvatska službeno je pustio u pogon dodatni objekt u sklopu logističko-distributivnog centra u Jastrebarskom od 16 tisuća kvadratnih metara, čime ukupna površina sada iznosi 92 tisuće kvadrata.

Podravka otvorila tvornicu za preradu rajčice vrijednu 13 milijuna eura

17.07.2024.

Rajčicu za Podravku ove godine proizvodi gotovo 70 kooperanata, dvostruko više nego lani, a očekuje se ukupni prinos od oko 25.000 tona.

Kako je napuštanje gotovine pretvorilo sigurnu zemlju u leglo kriminala?

12.07.2024.

Iako gospodarski kriminal plijeni manje pažnje javnosti od porasta nasilja povezanog s bandama, on je Švedskoj postao je sve veći rizik za zemlju. Švedska je važan eksperimentalni slučaj - ta je zemlja otišla najdalje u svijetu kad je u pitanju ukidanje p

Mađari grade turističko čudo na Jadranu, otkrili su nam svoje planove

12.07.2024.

Indotek grupa, međunarodni investicijski fond sa sjedištem u Budimpešti, na čijem se čelu nalazi Daniel Jelinek, navodno šesti najbogatiji Mađar s vrlo dobrim privatnim i poslovnim vezama s tamošnjim premijerom Viktorom Orbanom i njegovom obitelji, napoko

Prihodi Revoluta dvostruko veći od Zabinih

10.07.2024.

Revolut je po prihodima jači od bilo koje hrvatske banke, a veću dobit ima samo Zaba. Iz izvještaja o poslovanju banke u 2023. godini vidi se da brzo šire na svjetskom tržištu.

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke