Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2013

Trošarine na bezalkoholna pića nova smicalica Vlade

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Nikola VUKADINOVIĆ  

Trošarine na bezalkoholna pića nova smicalica Vlade

Želeći ostati anoniman jer si “ne može dopustiti još veći teror inspekcijskih službi koje su mu ionako stalno za vratom”, naš čitatelj, inače proizvođač bezalkoholnih pića i vlasnik veće takve privatne tvrtke, tvrdi da će najavljeni Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića koji će se uskoro donijeti imati suprotan učinak od najavljenog te će dodatno opteretiti hrvatske potrošače i još je jedna smicalica hrvatske Vlade. Naime, ulaskom u EU najavljeno je smanjenje trošarina na bezalkoholna pića i kavu, no sudeći prema prijedlogu zakona, čini se da od toga neće biti ništa, odnosno trošarine će se na te proizvode zapravo povećati. Vlada, odnosno Ministarstvo financija, donijela je prijedlog Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (trošarina), kojim bi se snizile cijene kave i bezalkoholnih pića ulaskom u EU, rasteretilo gospodarstvo i potaknula domaća potrošnja. - Ovim se zakonom porez na bezalkoholona pića ne samo ne smanjuje nego se povećava, što će se ponovno prelomiti na potrošačima dok se i ovako mala potrošnja potpuno ne preseli u susjedne države - kaže naš čitatelj te tvrdi da EU ne poznaje takvu vrstu poreza, bar ne u većini zemalja članica.

Dodatni porez
Trenutni poseban porez na bezalkoholna pića iznosi 0,40 kn/l i obračunava se na bezalkoholna pića i sirupe. Voćni sirupi nisu obuhvaćeni i taj se porez obračunava na temelju podjele pića prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za bezalkoholna pića koji ne spominje voćne sirupe, ali je isto tako ukinut 17. prosinca 2007. bez donošenja novog pravilnika. Prema prijedlogu Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, čija će primjena uslijediti ulaskom Hrvatske u EU, porezna osnovica za bezalkoholna pića smanjuje se na 30 kn/hl (0,3 kn/l), dok porezna osnovica za sirupe i koncentrate iznosi čak 180 kn/hl (odnosno 1,8 kn/l). Na razini prošlogodišnje proizvodnje sirupa tvrtke našeg čitatelja/proizvođača takvih pića, to znači dodatnih 2,5 milijuna kuna poreza koji bi se trebali sliti u državnu blagajnu, dok je iznos poreza za gotova bezalkoholna pića na razini prošlogodišnje proizvodnje manji za 870.000 kn. Vrlo jednostavnom matematikom dolazimo do iznosa od 1,63 milijuna kuna više poreza koji treba uplatiti, kaže on. Pritom napominje da su sirupi za pripremu bezalkoholnih pića u ovom trenutku socijalna kategorija proizvoda s tendencijom rasta u odnosu na gotova bezalkoholna pića (unatoč padu proizvodnje od 32 posto u odnosu na 2011. godinu), za razliku od gotovih bezalkoholnih pića koja su u stalnom padu posljednje tri godine. Naime, u cijeni litre sirupa dobije se 6-8 litara pića, dok se isti iznos plaća samo primjerice za tri litre ledenog čaja. Zbog tog razloga to su proizvodi koji su najzastupljeniji u svim trgovačkim centrima, te kao trgovačke marke čine čak 38 posto tržišta sirupa.

U Mađarskoj jeftinije
- Pretpostavljam da je to bila misao vodilja kod donošenja novog zakona, jer se išlo na oporezivanje sirupa prema stupnju razrjeđenja, a ne prema jedinici proizvoda. Konkretno, na primjeru light sirupa od 3 l, čija je proizvodna cijena (isključivo troškovi sirovina) približno 2,60 kn, trošak poreza bi iznosio 5,40 kn, što je više nego dvostruko od troška proizvodnje. Cijena tog proizvoda za jednu litru, s uključenim porezom na bezalkoholna pića, iznosila bi približno 2,7 kn (cijena se odnosi samo na trošak sirovina i ambalaže, bez troškova rada, trgovačke marže, ambalažnih nameta i PDV-a). Isti takav proizvod u susjednoj Mađarskoj košta 2,60 kn s uključenim PDV-om od 27%, odnosno 1,9 kn bez PDV-a na polici, s uključenom trgovačkom maržom.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Revolucija u EU: tvrtka za 48 sati bez kapitala i birokracije

20.03.2026.

Europska komisija predstavila je prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila koji će u svim zemljama članicama omogućiti ista pravila igre: osnivanje tvrtke u roku od 48 sati, za manje od 100 eura i bez ikakvih minimalnih kapitalnih

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk