Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Svi 2017

TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

U prvom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja je usporila rast na svega dva posto. S obzirom na to da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je ostao prostor za tako značajan rast izvoza

U srijedu će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu kretanja BDP-a za prvo tromjesečje ove godine i ti će podaci pokazati još jedan kvartalni rast, većina analitičara se slaže, oko tri posto. Tom bi rastu snažan doprinos trebao dati i porast robnog izvoza, koji je prema podacima DZS-a u prva tri mjeseca rastao čak 21,1 posto.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, različite institucije objavljuju uglavnom impresivne podatke o rastu hrvatskog izvoza i vijesti su to koje mogu samo veseliti, no neke su činjenice, bez namjere da se otvara sumnja u podatke bilo koje institucije, zbunjujuće, čak i za analitičare koji se dugo godina bave robnom razmjenom s inozemstvom, iako o tome službeno ne žele govoriti.

Jedna od takvih je činjenica da je u istom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj usporila rast, odnosno rasla je tek po stopi od dva posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. S obzirom na to da industrija čini gotovo 90 posto hrvatskog robnog izvoza, a da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je prostor za tako značajan rast izvoza u prvom tromjesečju.
Pitanje provoza

Ni podaci o investicijama koje se tek stidljivo oporavljaju ne sugeriraju u čemu je tajna visokih stopa izvoza. Aktualizira to ponovo pitanje provoza, odnosno prolaska robe iz neke druge države u članice Europske unije. No, Državni zavod za statistiku robni uvoz i izvoz definira kao prelazak robe preko državne granice, iz države ili u državu, a prema svojoj metodologiji ne uključuje robu koja je u provozu kroz Hrvatsku.
Očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 3,1 posto

Većina makroekonomista procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.
Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine. Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. (Hina)

S druge strane, HNB koji se više koncentrira na statistiku platne bilance, trebao bi ubrajati isključivo robne transakcije kod kojih se dogodila promjena vlasništva između tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu, neovisno je li roba prešla državnu granicu.

Tako je HNB za prošlu godinu napravio značajne korekcije u podacima za izvoz i uvoz roba. Naknadno su vrijednost uvoza smanjili za 5,8 milijardi kuna, dok je vrijednost izvoza smanjenja za 6,1 milijardu kuna. Iako u platnoj bilanci to znači razliku od tek 276 milijuna kuna, zanimljivo je da to znači da je hrvatski izvoz tako smanjen za više od šest posto.
Finino izvješće

Prema podacima DZS-a, izvoz je u prošloj godini iznosio 92,8 milijardi kuna i bio je veći za 5,7 posto u odnosu na 2015. godinu. Podaci koji su cijelu godinu objavljivani o tromjesečnim stopama rasta izvoza, višestruko većima od stopa po kojima je rastao uvoz, na kraju nisu donijeli tako veliku razliku na strani rasta izvoza. Na kraju, uvoz je prema statistici u prošloj godini rastao po tek nešto manjoj stopi, i to od 5,5 posto.

Zanimljivo, podatak o izvozu nudi i Finino izvješće o poslovanju 114.000 obveznika poreza na dobit, izuzev banaka i osiguravateljskih kuća. Prema tom izvješću te su tvrtke u prošloj godini na inozemnim tržištima a prodajom robe ostvarili prihod od 119,4 milijarde kuna, odnosno 6,2 posto više nego godinu dana ranije.

Iako svi ti podaci ukazuju na rast izvoza i to nikako nije sporno, činjenica je da objavljeni podaci otvaraju brojna pitanja, a to je i objašnjenje zašto nekoliko analitičara s kojima smo razgovarali, kako kažu, ne žele žuriti s procjenama o čemu se zapravo radi.


Komentari članka

Vezani članci

Klimaoprema našla nišu u biznisu sterilnih prostora

21.01.2018.

Temeljna djelatnost od početka je proizvodnja opreme za klimatizaciju i ventilaciju, kasnije se poslovanje proširilo na segment čistih soba, koji danas čini gotovo 50 posto prihoda, a najnoviji profitni centar je elektronika, odnosno razvoj programskih pa

Mlinar se širi u Emiratima, otvaraju pekaru u Abu Dhabiju

19.01.2018.

Mlinar će uskoro otvoriti svoju prvu prodavaonicu u Abu Dhabiju. Prvi Mlinarov dućan bit će otvoren na lokaciji Etihad Plaza, u zgradi u kojoj odsjeda 500-njak stjuardesa, trenera, pilota i medicinskog osoblja, većinom iz balkanskih zemalja

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

HSTEC-ov adut su inovativni prototipovi i male serije

17.01.2018.

HSTEC je specijaliziran za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njegovi se proizvodi upotrebljavaju u automobilskoj industriji, najviše u Njemačkoj, ali i od SAD-a do Koreje

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija