Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2010

Turisti na kulturu troše 3,3 eura dnevno

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Turisti na kulturu troše 3,3 eura dnevno

Čak 83 posto stranih posjetitelja smatra da Hrvatska ima bogato povijesno nasljeđe, a tek desetak posto manje da smo zemlja s jedinstvenim običajima i tradicijom. Usprkos tomu, stotine kulturno-povijesnih znamenitosti, brojne muzeje i galerije te niz atraktivnih događanja Hrvati ne znaju kvalitetno prezentirati ni ponuditi. Kulturno-turistički proizvodi geografski su i tematski nepovezani i, što je najgore, čak i ne postoji adresa na kojem bi se sve kulturne atrakcije mogle pronaći na jednom mjestu.

Umjesto toga, primjenjuju se različiti kriteriji vrednovanja atrakcija, a svaka turistička zajednica na svoj način vodi evidenciju o turističkoj ponudi i provodi svoju valorizaciju. Jedna od kratkoročnih posljedica je da su proizvodi uglavnom zatvoreni unutar administrativnih granica, a dugoročne su još opasnije: osim što ne postoji uvid u resursnu osnovu, pa sektor ne može njome funkcionalno upravljati, takvo bogatstvo nije ni primjereno zaštićeno od uništenja, odnosno oštećenja. Žalosno je i što niz potencijalnih turističkih atrakcija ostaje neutvrđeno, neistraženo, dakle nepoznato. Zaključeno je to na nedavno održanim Danima kulturnog turizma u Varaždinu.

Goste, neupitno je, privlači ovdašnja povijesna i kulturna baština, ali je teško pronalaze, a pogotovo su osupnuti činjenicom da je Hrvati tako slabo i neučinkovito reklamiraju. Prema istraživanju Instituta za turizam provedenog za potrebe kulturnog turizma, a koje je predstavila Zrinka Marušić, gosti su najlošije ocijenili kvalitetu označavanja atrakcije na prometnicama, dostupnost informacija o atrakciji te ponudu suvenira. Posjetitelji se svim snagama trude pronaći nešto što bismo im mi trebali nuditi na pladnju.
Dakle, kulturne znamenitosti najviše posjećuju ljudi srednje ili mlađe životne dobi prosječne starosti 39 godina, što je u skladu s europskim standardima. Više ili visoko obrazovanje ima 60 posto posjetitelja, no tek ih je 13 posto profesionalno vezano uz kulturu, dok je u Europi taj prosjek 30 posto.

Trećina posjetitelja u prvom je posjetu našoj državi. Od stranaca prevladavaju Talijani (15,4 posto), Nijemci (13,8), Francuzi (9,3) i Britanci (8,6 posto). Na kontinentu prevladavaju domaći posjetitelji s udjelom od 67 posto. Više od 26 posto anketiranih kao dominantan motiv posjeta navodi želju za učenjem o kulturi, povijesti i baštini posjećenoga kraja, njih 18,3 posto privuče imidž i reputacija atrakcije, a puka znatiželja motiv je za 17,9 putnika. Zanimljivo je da ih je 30,1 posto došlo preporukom rodbine, a daljnjih 20,7 posto zainteresirale su informacije s interneta. Drugi put neku atrakciju posjećuje 22 posto turista, što je nešto manje od europskog prosjeka.

Nadalje, više od 70 posto posjetitelja posjet je obavilo u sklopu višednevnog putovanja po našoj zemlji, 68 posto došlo ih je vlastitim autom, 85 posto samostalno je organiziralo putovanje. Četvrtina ih je putovala specifično zbog posjeta kulturno-turističkoj atrakciji ili događanju. Zbog svoje neorganiziranosti i aljkavosti, međutim, Hrvatska godišnje gubi silne stotine milijuna eura koje je mogla izvući posredstvom kulturnog turizma. Sljedeća je stavka, naime, porazna: Institut za turizam istražio je da je prosječna potrošnja gosta na višednevnom putovanju 45 eura, od čega za kulturu i zabavu turist potroši mizernih 3,31 euro.

Na 16 lokacija odgovaralo je 2500 ljudi
Istraživanje Instituta za turizam provedeno je na uzorku od 2500 ljudi na 16 lokacija kulturno-povijesnih znamenitosti, podjednako raspoređenih i na obali i u unutrašnjosti (uz ostalo u Velikom Taboru, Trakošćanu, osječkoj Tvrđi), devet muzeja i galerija (Muzej za umjetnost i obrt, Staro selo u Kumrovcu, Arheološki muzej Istre u Puli...) te 12 događaja (Đakovački vezovi, Špancirfest, Kaj su jeli naši stari...)

Kušenov katastar turističkih atrakcija
Eduard Kušen, dokazani turistički stručnjak, osmislio je pet koraka koji bi mogli dovesti u red sadašnji kaos. Identifikacija, evidencija, sistematizacija, vrednovanje, katastar i atlas turističkih atrakcija njegovih je pet osnovnih stavaka razrađenih i po nizu podvrsta. Turizam i država imali bi brojne koristi ako bi katastar zaživio u skorije vrijeme. Osnovno je pitanje, međutim, što se do sada čekalo.

Gosti ugodno iznenađeni viđenim
Za 47,5 posto gostiju u obilasku kulturnih i povijesnih znamenitosti, galerija i muzeja ili ostalih događanja povezanih s kulturom zadovoljstvo viđenog bilo je iznad očekivanja, za dodatnih 47,3 posto u skladu s očekivanjima. Razočaralo se tek 5,2 posto ispitanih.


Komentari članka

Vezani članci

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

I ove smo godine za uskrsne blagdane rekordno trošili, ali...

10.04.2026.

I ove smo godine za uskrsne blagdane rekordno trošili. Prema podacima Porezne uprave, u tjednu uoči Uskrsa potrošili smo gotovo 713 milijuna eura, što je 5 posto više nego u prošlogodišnjem uskrsnom tjednu.

Blagdanski stol sve skuplji: Jaja, meso i riba bilježe rast cijena. Uskršnja potrošnja ove godine mogla bi dosegnuti 2,26 mlrd eura

25.03.2026.

U četiri tjedna uoči ovogodišnjeg Uskrsa u Hrvatskoj će se potrošiti više od 2,26 milijardi eura, odnosno oko 9 posto više nego prošle godine, procjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a potrošačima poručuju da biraju domaće proizvode gdje god mo

Potrošnja u studenom porasla 32. mjesec zaredom

31.12.2025.

U Hrvatskoj je u studenom potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva.

Turisti u Hrvatskoj na smještaj ovog ljeta potrošili 1,8 mlrd eura

17.09.2025.

U Zagrebu tijekom ljeta potrošnja u ugostiteljskim objektima u prosjeku tri milijuna eura dnevno, daleko ispod Splita, Dubrovnika i Zadra

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke