Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Kol 2022

Turistički menadžer Oliver Dörschuck: ‘Svaka naša marina je samostalna destinacija‘

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marko Biočina  

Turistički menadžer Oliver Dörschuck: ‘Svaka naša marina je samostalna destinacija‘

Da je Hrvatska jedan od globalnih lidera u nautičkom turizmu, već je dobro poznato domaćoj javnosti, no možda se ipak manje zna da u Hrvatskoj posluju i veliki, globalni igrači u marinskom biznisu. A upravo takva tvrtka je D-Marin, najveći lanac luksuznih marina na istočnom Mediteranu i Bliskom istoku, u vlasništvu velikog investicijskog fonda CVC. D-Marin u Hrvatskoj ima četiri marine, u Zadru, Sukošanu, Tribunju i Šibeniku, a kompanijom odnedavno upravlja Oliver Dörschuck, prekaljeni njemački turistički menadžer. U ekskluzivnom intervjuu za Jutarnji list govori o planovima i poslovanju D-Marina te ambicijama širenja njihova poslovanja u Hrvatskoj.

Otkud Nijemac na čelu velikog lanca mediteranskih nautičkih marina?

- Imam sreću da već dvadeset godina radim u "hospitality" industriji. Počeo sam u velikoj njemačkoj turističkoj kompaniji TUI, gdje sam se bavio razvojem novih hotelskih formata i digitalizacijom, a cijelo to vrijeme sam bio fokusiran na mediteransko tržište, gdje je niz država koje su za TUI vrlo važne destinacije poput Turske, Španjolske, Grčke i Hrvatske. Tu sam, u poslovnom smislu, odrastao i to iskustvo mi je dalo dobro razumijevanje razlika između država u mediteranskoj regiji, ali i razlika u očekivanjima i preferencijama mušterija.

Rekao bih da sam u svom menadžerskom stilu vrlo fokusiran na želje mušterija i vjerujem da će digitalizacija u tom kontekstu donijeti sjajne mogućnosti da se turistički proizvod još bolje prilagodi specifičnim potrebama onih koji ga koriste. Prije dolaska u D-Marin proveo sam četiri godine u kompaniji SSP. Ta kompanija nije previše poznata u široj javnosti, no radi se o tvrtki čije dionice kotiraju na londonskoj burzi i koja je specijalizirana za upravljanje restoranima u prometnim čvorištima, poput aerodroma, željezničkih kolodvora, luka...

Sve zajedno sam upravljao s više od 1000 restorana u kontinentalnoj Europi, a iako se radi o nišnom sektoru, opet je zapravo temeljni izazov sličan, a to je kako prilagoditi proizvod - hranu, uslugu - novim globalnim trendovima s jedne strane i specifičnim potrebama potrošača na lokalnim tržištima s druge strane. I tu sam bio zadužen za operacije u državama mediteranske regije, pa stoga na određeni način smatram kako sam i sad u D-Marinu na domaćem terenu.

Gdje vidite poveznice između D-Marina i svih tih prethodnih turističko-ugostiteljskih biznisa u kojima ste radili?

- Mislim da je prvi dio odgovora na to pitanje očit. Bez obzira u kojem segmentu industrije radili, morate biti orijentirani na zadovoljstvo korisnika. Naprosto, morate ući u njihove cipele, pokušati ono što radite gledati njihovim očima te tako pokušati identificirati gdje su njihove točke ugode, a gdje točke neugode. Tek nakon što to prepoznate možete raditi na tome da poboljšate njihovo korisničko iskustvo te na taj način unapređujete svoj biznis. Druga sličnost jest u tome što se radi o vrlo decentraliziranom biznisu.

Sve važno se ne događa u sjedištu kompanije gdje menadžment sjedi, već na disperziranim objektima - u ovom slučaju u marinama. Trenutno imamo 16 marina u našem portfelju, čak i kad bih bio stalno na putu, teško bih mogao obići sve marine u mjesec dana. To znači da moramo raditi tako da stvaramo standarde koji funkcioniraju bez stalne prisutnosti najvišeg menadžmenta. To znači da trebate kvalitetne ljude na terenu, jasne procedure funkcioniranja i kvalitetnog menadžera na razini države. Bez toga ne možete postići konzistentnost kvalitete usluge, a samim time ni konzistentnost izvrsnog korisničkog iskustva.

Nije li upravo to i temelj poslovnog modela D-Marina: da se stvori lanac marina koji u različitim zemljama istočnog Mediterana nude istu razinu usluge?

- Da, upravo tako. A da biste to postigli, s jedne strane trebate standarde, no s druge strane morate uvažiti i specifičnosti svake države u kojoj poslujete, pa i specifičnosti svake marine. Svaka je marina drukčija, imate različit profil flote, različite preferencije korisnika, različit mentalitet šire zajednice. Tome se morate prilagoditi, ali opet ustrojiti neke procedure i proizvode koji su univerzalni. Tu se vraćam na digitalizaciju i razvoj digitalnog poslovanja jer vjerujem da, koristeći se tehnologijom, možemo značajno unaprijediti korisničko iskustvo.

Imate li neki primjer takvih novih digitalnih usluga u marinskom biznisu?

- Imam ih pregršt. Primjerice, možda ste primijetili da smo nedavno u Hrvatskoj predstavili našu aplikaciju koja nudi mogućnost rezervacije veza, a to je tek početak. Na isti je način moguće rezervirati i specifični vez u marini, izvršiti plaćanje, prijavu i odjavu iz marine.

Sve to, dakle, pojednostavljuje taj nužni birokratski proces za naše korisnike te im u konačnici omogućuje da više vremena provedu uživajući na svojim brodovima. To je naprosto bolje korisničko iskustvo i premda smo tu uslugu pustili u pogon relativno tiho, već sad oko 35 posto naših bookinga dolazi preko te digitalne platforme. Činjenica da su je korisnici tako brzo prihvatili pokazuje da je ona pogođena.

S obzirom na to da se građani koriste digitalnim platformama da bi komunicirali, kupovali, rješavali administrativne poslove, gledali filmove i slušali muziku, čini se logičnim da istu platformu žele upotrijebiti i kad plove...

- To je tako, ali da biste mogli razvijati taj koncept "smart marina", ključni je preduvjet da u marinama imate dobru pokrivenost internetskim signalom. Tu smo također poduzeli znatne investicije. A u Marini Dalmacija sad testiramo i koncept možemo li korisnicima omogućiti da preko aplikacije po dolasku u marinu sami "otključaju" pristup vodi i električnoj energiji na čvorovima kod vezova. Naša je prednost što smo dovoljno veliki da si možemo priuštiti da sami ulažemo u razvoj softverskih, ali i hardverskih rješenja koja su potrebna za pružanje takvih usluga.

Koja je strategija D-Marina po pitanju koncepta marine. Uključuje li on i restoranski, trgovački ili hotelski biznis ili se namjeravate držati samo temeljne djelatnosti?

- Smatramo da je marina - kad se njome adekvatno upravlja - zapravo destinacija. U tom kontekstu mi želimo dizajnirati taj ekosustav, ali s druge strane smatram da svakoj kompaniji treba fokus. Mi smo jako dobri u upravljanju marinama, ali nismo hotelijeri ni ugostitelji.

Kako ste zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom u Hrvatskoj?

- Vidimo vrlo visoku potražnju i - što je meni posebno važno - visok postotak gostiju koji se vraćaju. Naprosto, prema našem iskustvu, Hrvatska je trenutno vrlo popularna destinacija, a naše marine su popularne destinacije u popularnoj destinaciji s vrlo visokom vjernošću gostiju.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog globalne krize pred nautičkim turizmom je neizvjesna sezona

27.04.2026.

Zbog globalne ekonomske krize neizvjesna je i budućnost nautičkog turizma, a takvi su gosti najveći potrošači. Za plovidbu treba mnogo goriva, a provjerili smo koliko će poskupljenje utjecati na turističku sezonu.

ACI u 2025. ostvario 40,3 milijuna eura prihoda i 400 tisuća eura dobiti

27.02.2026.

Lanac marina ACI ostvario je u 2025. godini ukupne prihode od 40,3 milijuna eura i neto dobit od 400 tisuća eura, priopćio je ACI u petak.

Na Biograd Boat Showu 400 izlagača s oko 500 plovila

24.10.2025.

Međunarodni nautički sajam Biograd Boat Show u Marini Kornati u Biogradu na Moru okupio je više od 400 izlagača s oko 500 novih plovila do 24 metra dužine.

Problemi u nautičkom sektoru: Je li 5 tisuća charter plovila previše?

30.07.2025.

Iznajmljivanje plovila, takozvani charter - važan je segment naše turističke ponude. No, pojedine čarterske tvrtke u Istri žale se na velik pad prometa. Kažu, i do 30 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine. Što je tomu razlog, istražio je Marko Pe

Početak nautičke sezone: Jedra se zavijorila u Skradinu i Opatiji

07.04.2025.

Regatama u Opatiji i Skradinu otvorena je nautička sezona. Okupljanje najboljih jedriličarskih posada iz Hrvatske i inozemstva početkom travnja potvrđuje status Hrvatske kao jedne od najatraktivnijih destinacija za jedrenje na Mediteranu. Nautičari iz skr

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1083 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 530 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk