Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

O Nacrtu zakona o morskom ribarstvu, kojim se nastoji urediti ta za Hrvatsku važna gospodarska grana, ovih dana raspravlja povjerenstvo u kojem su predstavnici Ceha ribara, Udruženja ribara pri HGK-u te obalnih županija.

Državni tajnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić kaže da je jedna od novosti u tom zakonu ta što će svoju ulogu u ribarstvu dobiti i županije.

Na njih će se, naime, prebaciti dio posla, a decentralizirat će se i ovlasti poput definiranja pravila i brige o ribarskoj infrastrukturi - lukama i vezivima za brodice.
Budući da Europska unija ne poznaje kategoriju malog ribolova - zbog čega su se u raspravama na povjerenstvu čula različita mišljenja i inicijative - zatraženo je da se Hrvatskoj dopusti prijelazno razdoblje od pet godina nakon njezina ulaska u EU. Ipak, odlučeno je da se i nakon tog prijelaznog razdoblja osobama starijima od 65 godina i onim slabijeg imovinskog statusa omogući takva vrsta ribolova, ali pod kategorijom tradicijskog ribolova.

»Povjerenstvo pokušava pronaći bilo kakvu mogućnost da EU to uvaži«, kaže Božanić i podsjeća da bi tradicijski ribolov podrazumijevao lov mrežama stajaćicama. Osim toga, morat će se definirati broj takvih korisnika te točne lokacije lova jer EU traži obrazloženje za to izuzeće.

Novina u zakonu je i uvođenje registra ribarskih brodova te »plave kutije« (blue box) koju će imati svi ribarski brodovi duži od 10 metara koji ulaze u kategoriju gospodarskog ribolova. Trenutačno ih na Jadranu ima 240, a u Ministarstvu se nalazi centar u kojem se u svakom trenutku vidi gdje su, što rade i kojom brzinom plove. Nabavka »plavih kutija« osigurat će se novcem Ministarstva poljoprivrede.

U registru će svaki ribarski brod imati svoj broj koji će biti evidentiran u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dosad, naime, ni lučke kapetanije nisu imale posebnu evidenciju ribarskih brodova. Uvođenjem registra ostvarit će se veći red i bolja kontrola, ističe Božanić.

Dosadašnji registracijski broj ostaje i dalje, a novi broj neće morati biti posebno označen na plovilu.

U novom zakonu definirat će se i turistički ribolov sa željom da ga se standardizira i da se od toga napravi brend, objašnjava Božanić. Riječ je o kategoriji ribolova koja omogućava da se na ribarska plovila ukrcaju turisti koji će, uz naknadu, moći uživati u praćenju ribolova na kočaricama. Moći će i loviti te pritom prebirati mrežu i fotografirati se.

Tu je kategoriju ribolova razvila Italija i na njemu dobro zarađuje, kaže Božanić.
Različite su inicijative i za sportski i rekreativni ribolov. Predlaže se, naime, da se iz tih kategorija izuzmu parangali i vrše jer oni ne ulaze u kategoriju sportskog ribolova.
Bilo je i rasprava o tome da članovi sportskih klubova koji su aktivni imaju drukčiji status od onih neaktivnih, samo s ribolovnom dozvolom. Konačni prijedloga zakona o morskom ribarstvu očekuje se potkraj listopada.

Svi podaci o ribarenju ići će u Bruxelles

Novi zakon drukčije će definirati i ribarsku inspekciju jer je Ministarstvo dužno Uniji davati sve informacije vezane uz nadzor i kontrolu ribolova. Svi podaci ribarske inspekcije, lučkih kapetanija, pomorske policije i Obalne straže dolazit će u Ministarstvo i odatle će se slati u Bruxelles. Novost je i to da će se u Ministarstvu poljoprivrede obavljati prvostupanjski postupak, te se predmeti neće morati slati na prekršajni sud. Na taj će se način, kaže Božanić, postići veća ažurnost.