Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2009

Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

O Nacrtu zakona o morskom ribarstvu, kojim se nastoji urediti ta za Hrvatsku važna gospodarska grana, ovih dana raspravlja povjerenstvo u kojem su predstavnici Ceha ribara, Udruženja ribara pri HGK-u te obalnih županija.

Državni tajnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić kaže da je jedna od novosti u tom zakonu ta što će svoju ulogu u ribarstvu dobiti i županije.

Na njih će se, naime, prebaciti dio posla, a decentralizirat će se i ovlasti poput definiranja pravila i brige o ribarskoj infrastrukturi - lukama i vezivima za brodice.
Budući da Europska unija ne poznaje kategoriju malog ribolova - zbog čega su se u raspravama na povjerenstvu čula različita mišljenja i inicijative - zatraženo je da se Hrvatskoj dopusti prijelazno razdoblje od pet godina nakon njezina ulaska u EU. Ipak, odlučeno je da se i nakon tog prijelaznog razdoblja osobama starijima od 65 godina i onim slabijeg imovinskog statusa omogući takva vrsta ribolova, ali pod kategorijom tradicijskog ribolova.

»Povjerenstvo pokušava pronaći bilo kakvu mogućnost da EU to uvaži«, kaže Božanić i podsjeća da bi tradicijski ribolov podrazumijevao lov mrežama stajaćicama. Osim toga, morat će se definirati broj takvih korisnika te točne lokacije lova jer EU traži obrazloženje za to izuzeće.

Novina u zakonu je i uvođenje registra ribarskih brodova te »plave kutije« (blue box) koju će imati svi ribarski brodovi duži od 10 metara koji ulaze u kategoriju gospodarskog ribolova. Trenutačno ih na Jadranu ima 240, a u Ministarstvu se nalazi centar u kojem se u svakom trenutku vidi gdje su, što rade i kojom brzinom plove. Nabavka »plavih kutija« osigurat će se novcem Ministarstva poljoprivrede.

U registru će svaki ribarski brod imati svoj broj koji će biti evidentiran u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dosad, naime, ni lučke kapetanije nisu imale posebnu evidenciju ribarskih brodova. Uvođenjem registra ostvarit će se veći red i bolja kontrola, ističe Božanić.

Dosadašnji registracijski broj ostaje i dalje, a novi broj neće morati biti posebno označen na plovilu.

U novom zakonu definirat će se i turistički ribolov sa željom da ga se standardizira i da se od toga napravi brend, objašnjava Božanić. Riječ je o kategoriji ribolova koja omogućava da se na ribarska plovila ukrcaju turisti koji će, uz naknadu, moći uživati u praćenju ribolova na kočaricama. Moći će i loviti te pritom prebirati mrežu i fotografirati se.

Tu je kategoriju ribolova razvila Italija i na njemu dobro zarađuje, kaže Božanić.
Različite su inicijative i za sportski i rekreativni ribolov. Predlaže se, naime, da se iz tih kategorija izuzmu parangali i vrše jer oni ne ulaze u kategoriju sportskog ribolova.
Bilo je i rasprava o tome da članovi sportskih klubova koji su aktivni imaju drukčiji status od onih neaktivnih, samo s ribolovnom dozvolom. Konačni prijedloga zakona o morskom ribarstvu očekuje se potkraj listopada.

Svi podaci o ribarenju ići će u Bruxelles

Novi zakon drukčije će definirati i ribarsku inspekciju jer je Ministarstvo dužno Uniji davati sve informacije vezane uz nadzor i kontrolu ribolova. Svi podaci ribarske inspekcije, lučkih kapetanija, pomorske policije i Obalne straže dolazit će u Ministarstvo i odatle će se slati u Bruxelles. Novost je i to da će se u Ministarstvu poljoprivrede obavljati prvostupanjski postupak, te se predmeti neće morati slati na prekršajni sud. Na taj će se način, kaže Božanić, postići veća ažurnost.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EU: Postignut dogovor o kolektivnoj zaštiti potrošača

24.06.2020.

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u ponedjeljak kasno navečer politički dogovor o prijedlogu direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici