Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2009

Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

O Nacrtu zakona o morskom ribarstvu, kojim se nastoji urediti ta za Hrvatsku važna gospodarska grana, ovih dana raspravlja povjerenstvo u kojem su predstavnici Ceha ribara, Udruženja ribara pri HGK-u te obalnih županija.

Državni tajnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić kaže da je jedna od novosti u tom zakonu ta što će svoju ulogu u ribarstvu dobiti i županije.

Na njih će se, naime, prebaciti dio posla, a decentralizirat će se i ovlasti poput definiranja pravila i brige o ribarskoj infrastrukturi - lukama i vezivima za brodice.
Budući da Europska unija ne poznaje kategoriju malog ribolova - zbog čega su se u raspravama na povjerenstvu čula različita mišljenja i inicijative - zatraženo je da se Hrvatskoj dopusti prijelazno razdoblje od pet godina nakon njezina ulaska u EU. Ipak, odlučeno je da se i nakon tog prijelaznog razdoblja osobama starijima od 65 godina i onim slabijeg imovinskog statusa omogući takva vrsta ribolova, ali pod kategorijom tradicijskog ribolova.

»Povjerenstvo pokušava pronaći bilo kakvu mogućnost da EU to uvaži«, kaže Božanić i podsjeća da bi tradicijski ribolov podrazumijevao lov mrežama stajaćicama. Osim toga, morat će se definirati broj takvih korisnika te točne lokacije lova jer EU traži obrazloženje za to izuzeće.

Novina u zakonu je i uvođenje registra ribarskih brodova te »plave kutije« (blue box) koju će imati svi ribarski brodovi duži od 10 metara koji ulaze u kategoriju gospodarskog ribolova. Trenutačno ih na Jadranu ima 240, a u Ministarstvu se nalazi centar u kojem se u svakom trenutku vidi gdje su, što rade i kojom brzinom plove. Nabavka »plavih kutija« osigurat će se novcem Ministarstva poljoprivrede.

U registru će svaki ribarski brod imati svoj broj koji će biti evidentiran u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dosad, naime, ni lučke kapetanije nisu imale posebnu evidenciju ribarskih brodova. Uvođenjem registra ostvarit će se veći red i bolja kontrola, ističe Božanić.

Dosadašnji registracijski broj ostaje i dalje, a novi broj neće morati biti posebno označen na plovilu.

U novom zakonu definirat će se i turistički ribolov sa željom da ga se standardizira i da se od toga napravi brend, objašnjava Božanić. Riječ je o kategoriji ribolova koja omogućava da se na ribarska plovila ukrcaju turisti koji će, uz naknadu, moći uživati u praćenju ribolova na kočaricama. Moći će i loviti te pritom prebirati mrežu i fotografirati se.

Tu je kategoriju ribolova razvila Italija i na njemu dobro zarađuje, kaže Božanić.
Različite su inicijative i za sportski i rekreativni ribolov. Predlaže se, naime, da se iz tih kategorija izuzmu parangali i vrše jer oni ne ulaze u kategoriju sportskog ribolova.
Bilo je i rasprava o tome da članovi sportskih klubova koji su aktivni imaju drukčiji status od onih neaktivnih, samo s ribolovnom dozvolom. Konačni prijedloga zakona o morskom ribarstvu očekuje se potkraj listopada.

Svi podaci o ribarenju ići će u Bruxelles

Novi zakon drukčije će definirati i ribarsku inspekciju jer je Ministarstvo dužno Uniji davati sve informacije vezane uz nadzor i kontrolu ribolova. Svi podaci ribarske inspekcije, lučkih kapetanija, pomorske policije i Obalne straže dolazit će u Ministarstvo i odatle će se slati u Bruxelles. Novost je i to da će se u Ministarstvu poljoprivrede obavljati prvostupanjski postupak, te se predmeti neće morati slati na prekršajni sud. Na taj će se način, kaže Božanić, postići veća ažurnost.


Komentari članka

Vezani članci

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Dogovor o ograničivanju cijene tel. poziva iz jedne u drugu članicu EU-a

08.06.2018.

Mnogi građani nisu ni bili svjesni da su operateri dio gubitaka zbog ukidanja roaminga nadoknađivali podizanjem cijena međunarodnih poziva. I tu je također bilo velikih nesporazuma jer je puno potrošača mislilo da s ukidanjem roaminga mogu zvati u europsk

Komisija državama poput Hrvatske: Platit ćemo vam extra, samo provodite te reforme

01.06.2018.

Europska komisija je predložila osnivanje posebnog Programa podrške reformama, teškog 25 milijardi eura.

Tag cloud

  1. 1773 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1161 članka imaju tag izvoz
  5. 758 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 832 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 811 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 311 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP