Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2009

Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

O Nacrtu zakona o morskom ribarstvu, kojim se nastoji urediti ta za Hrvatsku važna gospodarska grana, ovih dana raspravlja povjerenstvo u kojem su predstavnici Ceha ribara, Udruženja ribara pri HGK-u te obalnih županija.

Državni tajnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić kaže da je jedna od novosti u tom zakonu ta što će svoju ulogu u ribarstvu dobiti i županije.

Na njih će se, naime, prebaciti dio posla, a decentralizirat će se i ovlasti poput definiranja pravila i brige o ribarskoj infrastrukturi - lukama i vezivima za brodice.
Budući da Europska unija ne poznaje kategoriju malog ribolova - zbog čega su se u raspravama na povjerenstvu čula različita mišljenja i inicijative - zatraženo je da se Hrvatskoj dopusti prijelazno razdoblje od pet godina nakon njezina ulaska u EU. Ipak, odlučeno je da se i nakon tog prijelaznog razdoblja osobama starijima od 65 godina i onim slabijeg imovinskog statusa omogući takva vrsta ribolova, ali pod kategorijom tradicijskog ribolova.

»Povjerenstvo pokušava pronaći bilo kakvu mogućnost da EU to uvaži«, kaže Božanić i podsjeća da bi tradicijski ribolov podrazumijevao lov mrežama stajaćicama. Osim toga, morat će se definirati broj takvih korisnika te točne lokacije lova jer EU traži obrazloženje za to izuzeće.

Novina u zakonu je i uvođenje registra ribarskih brodova te »plave kutije« (blue box) koju će imati svi ribarski brodovi duži od 10 metara koji ulaze u kategoriju gospodarskog ribolova. Trenutačno ih na Jadranu ima 240, a u Ministarstvu se nalazi centar u kojem se u svakom trenutku vidi gdje su, što rade i kojom brzinom plove. Nabavka »plavih kutija« osigurat će se novcem Ministarstva poljoprivrede.

U registru će svaki ribarski brod imati svoj broj koji će biti evidentiran u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dosad, naime, ni lučke kapetanije nisu imale posebnu evidenciju ribarskih brodova. Uvođenjem registra ostvarit će se veći red i bolja kontrola, ističe Božanić.

Dosadašnji registracijski broj ostaje i dalje, a novi broj neće morati biti posebno označen na plovilu.

U novom zakonu definirat će se i turistički ribolov sa željom da ga se standardizira i da se od toga napravi brend, objašnjava Božanić. Riječ je o kategoriji ribolova koja omogućava da se na ribarska plovila ukrcaju turisti koji će, uz naknadu, moći uživati u praćenju ribolova na kočaricama. Moći će i loviti te pritom prebirati mrežu i fotografirati se.

Tu je kategoriju ribolova razvila Italija i na njemu dobro zarađuje, kaže Božanić.
Različite su inicijative i za sportski i rekreativni ribolov. Predlaže se, naime, da se iz tih kategorija izuzmu parangali i vrše jer oni ne ulaze u kategoriju sportskog ribolova.
Bilo je i rasprava o tome da članovi sportskih klubova koji su aktivni imaju drukčiji status od onih neaktivnih, samo s ribolovnom dozvolom. Konačni prijedloga zakona o morskom ribarstvu očekuje se potkraj listopada.

Svi podaci o ribarenju ići će u Bruxelles

Novi zakon drukčije će definirati i ribarsku inspekciju jer je Ministarstvo dužno Uniji davati sve informacije vezane uz nadzor i kontrolu ribolova. Svi podaci ribarske inspekcije, lučkih kapetanija, pomorske policije i Obalne straže dolazit će u Ministarstvo i odatle će se slati u Bruxelles. Novost je i to da će se u Ministarstvu poljoprivrede obavljati prvostupanjski postupak, te se predmeti neće morati slati na prekršajni sud. Na taj će se način, kaže Božanić, postići veća ažurnost.


Komentari članka

Vezani članci

Neto i bruto plaće u Europi: Koliko radnici zapravo dobivaju?

27.01.2025.

Euronews Business analizirao je koliko prosječna osoba u Europi zadrži od svoje bruto plaće kroz četiri scenarija, uzimajući u obzir bračni status i broj djece. Ovo pitanje ima složene odgovore koji ovise o različitim čimbenicima, poput toga jeste li u br

Utrka s vremenom: Može li Hrvatska iskoristiti EU milijarde?

02.12.2024.

Tek tri posto, odnosno 228 milijuna eura, uplaćeno je Hrvatskoj do sada iz fondova nove perspektive 2021.-2027, pa smo se po tom pokazatelju svrstali na najniže mjesto na ljestvici EU zemalja. Krajem ožujka ove godine bili smo četvrti najlošiji, ali su na

Hrvatski kampovi su najskuplji u Europi. Cijena po danu je skoro dvostruko viša nego u Njemačkoj

13.11.2024.

Najskuplje kampiranje je u nas s prosjekom od 65 eura, a najjeftinije u Njemačkoj s 38 eura

Stižu promjene u poslovanju za 500-tinjak tvrtki

25.10.2024.

Početak iduće godine za oko 500-tinjak hrvatskih poduzeća značit će i velike promjene u poslovanju. Za mnoge zaposlene u administraciji tih poduzeća pojam ESG već sada uzrokuje određenu glavobolju, jer povrh postojeće papirologije - koju očito jako volimo

Privatni sektor teško će moći pratiti najavljeni rast minimalca na 970 eura

23.10.2024.

Najavljeno povećanje minimalne brutoplaće s 840 na 970 eura od Nove godine, zajedno s ovogodišnjim rekordnim povećanjem od 20 posto, dodatno će pridonijeti rastu inflatornih pritisaka, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, i dodaju da rast plaća u javn

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor