U 20 godina u Dalmaciji izgubljeno 66.000 radnih mjesta

Najmanje 66 tisuća radnih mjesta nestalo je u Dalmaciji u proteklih dvadeset godina - u tsunamiju deindustrijalizacije, pretvorbe i privatizacije koja je pomela brojna poduzeća. Ili slikovitije rečeno, broj radnika čija su radna mjesta nestala jednak je broju stanovnika tri grada: Kaštela, Solina i Omiša. Najmanje 40.000 radnih mjesta nestalo je u razdoblju od 1991. do danas na području Splitsko-dalmatinske županije, slijedi je Šibensko-kninska s oko 13.400 ugašenih radnih mjesta, u Zadarskoj županiji ih je nestalo 9500, a u najjužnijoj županiji najmanje 3500 mjesta.

Jugoplastika je najveća dalmatinska tvrtka koja je nestala u vihoru pretvorbe. Od tvrtke koja je u cijeloj Jugoslaviji imala 13.000 zaposlenih, a samo na splitskom prodručju njih oko 8000, danas je ostalo 300 zaposlenih. Na njezinu su mjestu danas stanovi, hotel i šoping-centar. Pretvorbu su preživjeli samo Autodijelovi, koji su 1993. privatizirani i stvorena je ugledna tvrtka AD Plastik. – Pretvorba i privatizacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji rezultirala je nestankom vrlo velikih poduzeća u kojima su političke elite uz pomoć kriminalaca uništile sve što se dalo uništiti. Trgovačka poduzeća Dalma i Jadrantekstil imala su veliki potencijal za ovu županiju, no, na žalost, smišljeno su uništeni te umjesto njih danas imamo velike trgovačke centre – kaže Jozo Marić, glavni povjerenik Hrvatske udruge sindikata za Dalmaciju. Popis nestalih poduzeća predvode ona iz Splita, grada koji je u dva desetljeća ostao bez najmanje 20 tisuća radnih mjesta i golemih tvrtki koje su zapošljavale tisuće ljudi. No, i drugi su županijski gradovi pretrpjeli goleme udarce. U Imotskom su pometene gotovo sve prozvodne tvrtke, sličnu sudbinu su doživjeli Sinj, Vrgorac, Komiža, Kaštela... Jozo Marić kaže da je Dalmacijacement preživio pretvorbu i danas posluje, ali je 1990. u njemu radilo oko 5500 ljudi, a sada oko 680, Brodosplit je prije dva desetljeća imao oko 7500 radnika, danas oko 3500. Kaštelanski Jugovinil je nekad zapošljavao 3500 ljudi, iza njega je ostao Adrivinil koji je u stečaju, a 400 radnika na Zavodu za zapošljavanju, dok ih u Adriachemu 219 još životari.

Jadrantekstil je pretvorbu dočekao s 1300 zaposlenih, u Dalmi je radilo oko 4000 ljudi, danas 270, u Koteksu je bilo oko 900 zaposlenih, a sada oko 100. Tvornica Dalmacija iz Dugog Rata je početkom devedesetih imala 1700 zaposlenih, završila je u stečaju, a 615 radnika na Zavod za zapošljavanje. Nema više Melioracije, koja je imala oko 500 zaposlenih, Salonacoopa s 1500 radnika, Jadrantransa koji je imao 2500 radnika; ugašena je Tehnogradnja u kojoj je radilo 500 ljudi, a na njezinoj su lokaciji niknuli stanovi. S toliko je zaposlenih otišao u stečaj i Termofriz, a na njegovu je mjestu danas Trgovački centar Kerum. U stečaj je otišao Pomgrad koji je 1990. imao 1200 radnika, a danas ih rad 300, nestao je Elektron sa stotinjak radnika, Jadranribolov je u stečaju više od osam godina, a oko 70 ljudi je ostalo bez posla. Nema više ni Ilove koja je imala 350 radnika, ugašeno je splitsko Građevno poduzeće Rad s više od 200 radnika, a na njegovu su mjestu danas stanovi... Dulje od sedam godina u stečaju je omiški Mosor koji je nekad hranio stotinjak ljudi, nestala je tvornica ribljih konzervi Neptun i bez kruha je ostalo sedamdesetak radnika, a strojevi iz komiškog pogona prodani su poduzeću u Nišu. Salonit Vranjic je prije 20 godina imao 1200 ljudi, poduzeće je u stečaju sedmu godinu i danas u njemu posao ima 32 ljudi. Nekad je sinjska Dalmatinka imala 2800 radnika, a prije dvije godine je i u sljednici te tvrtke Dalmatinki Novoj otvoren stečaj te je i preostalih 480 radnika zavšilo na burzi rada. Cetinka Trilj imala je tisuću radnika prije pretvorbe, nakon prvog stečaja je spala na 360 ljudi, u drugi je otišla s njih 65, a ne radi više od dvije godine. Imotski je privatizaciju platio Agrokokom koja je nestala, kao i 100 radnih mjesta, Imostroj je u stečaju završio prije 10 godina, a oko 160 ljudi na biro rada. Vrgorac je ostao bez tekstilne tvornice Braća Rakić i 500 radnih mjesta, 100 radnika Duhana ostala su bez poduzeća i posla...

U proteklih dvadeset godina u Zadru je nestalo oko 9500 radnih mjesta u dvadeset tvrtki koje su završile u stečaju. Na početku tog razdoblja nestajali su tzv. socijalistički mastodonti: Bagat s oko 2800 radnika, Kidrič, odnosno poslije TIZ, s oko 1800 radnika, trgovačke kuće Plodine i Zadranka koje su zajedno zapošljavale 1500 ljudi, građevinske tvrtke Zadar, Jadran i Radnik s ukupno tisuću ljudi. Od nekadašnje kemijske industrije, koja je zapošljavala više od 1500 ljudi, nestali su Polikem i Vinilplastika, a dio se privatizirao i transformirao u firmice s ukupno 200 zaposlenih. Nestao je Zadarkomerc, Plimex, Croatia Zadar line, Elektronika, Tvornica duhana Zadar, Dalma... U zadnje dvije godine u stečaju su završili autobuser Contus, građevinsko poduzeće Heres i Marituna. Veliki dio nekadašnjih zaposlenika su umirovljeni, jedan dio je našao posao u novim tvrtkama – uglavnom u trgovini. Stečajevi zadnjih godina zatvaraju manji broj radnih mjesta jer više i nema velikih tvrtki – najveće zadarske tvrtke su sada Opća bolnica i Zadarsko sveučilište! Oko 13.400 radnih mjesta u dva je protekla desetljeća nestalo u Šibensko-kninskoj županiji. Slobodna plovidba je svojedobno u svom vlasništvu imala 30 brodova, a zapošljavala je 900 radnika, Šibenka je zapošljavala 2300 radnika, u Reviji je radilo 300 radnika, Poliplastu 220, u TLM-u je izgubljeno 4500 radnih mjesta, a u TEF-u 1700, dok je TVIK Knin brojio 3500 radnika. Ekonomisti i stručnjaci za gospodarska kretanja ističu kako su od završetka Domovinskog rata do danas gospodarske prilike i stanje zaposlenosti na krajnjem jugu Hrvatske postali takvi “da ne mogu biti crnji”. Neizravno su to, podatkom o tome kako je bez posla u međuvremenu ostalo više od 3500 zaposlenih, potvrdili i na dubrovačkom Trgovačkom sudu.

Potvrdu lošeg stanja dali su i u županijskoj ispostavi Hrvatske gospodarske komore, a prema prikupljenim podacima može se reći kako je najveća tvrtka koja je otišla u stečaj na krajnjem jugu domovine bivši trgovački div Razvitak iz Metkovića, koji je imao više od 2000 zaposlenih! Njemu uz bok ide PIK Neretva iz Opuzena, a tek zatim slijede neke dubrovačke tvrtke kao što su građevinska poduzeća GP Dubrovnik s 330 i Zidar s 50 radnika, te pekara Orlando sa 70, ili trgovinsko poduzeće Dubrovkinja i tvrtke koje su nastale njezinim raspadom s nekoliko stotina radnika. U međuvremenu su u stečaj otišli građevinsko poduzeće Glavice Opuzen sa 110 radnika, tvornice Dalmacijabilje i Radeljević s gotovo stotinu zaposlenih, a na otoku Korčuli brodogradilište Inkobrod i Tvornica ribljih konzervi Jadranka iz Vele Luke. Ploče su ostale bez Plobesta, a Metković bez Bili komerca, Naronaplasta, Mehanike i Metkovke.