Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2018

U blokadi su 269.582 Hrvata

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

U blokadi su 269.582 Hrvata

KRAJEM studenoga ove godine zbog neispunjenih osnova za plaćanje u blokadi su bila 269.582 građana s glavnicom duga od 18,15 milijarda kuna te 19.645 poslovnih subjekata s glavnicom duga od 7,2 milijarde kuna, objavila je u utorak Fina.

Blokiranih građana bilo je 2820, ili jedan posto manje nego u listopadu, a njihov je dug (samo glavnica) bio manji za 390,96 milijuna kuna, ili 2,1 posto.

Krajem studenoga dug građana na osnovi kamata iznosio je 6,9 milijarda kuna, što je 2,1 posto, ili za 145,9 milijuna kuna manje nego mjesec prije.

S obzirom na glavnicu od 18,15 milijarda kuna i kamate od 6,93 milijarde kuna, ukupan iznos duga blokiranih građana krajem studenoga bio je 25,09 milijarda kuna, što je za 536,87 milijuna manje nego krajem listopada ove godine.

Po podacima Fine, najveći dio duga građana, glavnica u iznosu od 7,36 milijarda kuna te kamate koje iznose 2,99 milijarda kuna, odnosio se na dug financijskome sektoru (banke, štedionice, kreditne unije, leasing i factoring društva, osiguravajuća društva i tvrtke čija je djelatnost kartično poslovanje).

Najveći broj građana (108.863) dužan je tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacija i komunikacija, u koje su svrstani i teleoperateri.

Dug građana koji su blokirani za više od milijun kuna, njih 1619 (što je u ukupnom broju blokiranih građana udio od 0,6 posto), iznosi 7,4 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 40,6 posto), a kamata iznosi 3,2 milijarde. Od 7,4 milijarde duga građana koji su blokirani za više od milijun kuna najveći dio odnosi se na vjerovnike iz financijskog sektora, 3,5 milijarde kuna, navode iz Fine.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja, a u skladu s njime Fina je prestala postupati na osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.

Inače, sabor je u srpnju donio zakone o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te izmjene zakona o stečaju potrošača. Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama otpisuju se dugovi do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe povezane s njima. Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima uvedena je obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini. Izmjenama Zakona o stečaju potrošača pojednostavljuje se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.

Broj blokiranih poslovnih subjekata pao ispod 20 tisuća

Podaci Fine pokazuju i da je krajem studenoga bilo blokirano 19.645 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je 476, ili za 2,4 posto manje u odnosu prema listopadu.

Dug poslovnih subjekata na osnovi glavnice u iznosu od 7,18 milijarda kuna smanjen je na mjesečnoj razini za 306,39 milijuna, ili za 4,1 posto.

Pribroje li se tom iznosu glavnice i kamate u iznosu od 2,33 milijarde kuna, ukupni je dug poslovnih subjekata krajem studenoga iznosio 9,51 milijardu kuna.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna.

U blokadi su bile i 12.182 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovi glavnice iznosio 1,5 milijardi kuna, a pribroji li se tomu i 486,5 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba krajem studenoga iznosio je nešto više od dvije milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

INA s najvećim prihodom, a HEP s najvećom dobiti

10.07.2020.

Broj zaposlenih najviše je rastao u Vukovarsko-srijemskoj, a prihodi poduzetnika na području Šibensko-kninske županije

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici