Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2018

U blokadi su 269.582 Hrvata

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

U blokadi su 269.582 Hrvata

KRAJEM studenoga ove godine zbog neispunjenih osnova za plaćanje u blokadi su bila 269.582 građana s glavnicom duga od 18,15 milijarda kuna te 19.645 poslovnih subjekata s glavnicom duga od 7,2 milijarde kuna, objavila je u utorak Fina.

Blokiranih građana bilo je 2820, ili jedan posto manje nego u listopadu, a njihov je dug (samo glavnica) bio manji za 390,96 milijuna kuna, ili 2,1 posto.

Krajem studenoga dug građana na osnovi kamata iznosio je 6,9 milijarda kuna, što je 2,1 posto, ili za 145,9 milijuna kuna manje nego mjesec prije.

S obzirom na glavnicu od 18,15 milijarda kuna i kamate od 6,93 milijarde kuna, ukupan iznos duga blokiranih građana krajem studenoga bio je 25,09 milijarda kuna, što je za 536,87 milijuna manje nego krajem listopada ove godine.

Po podacima Fine, najveći dio duga građana, glavnica u iznosu od 7,36 milijarda kuna te kamate koje iznose 2,99 milijarda kuna, odnosio se na dug financijskome sektoru (banke, štedionice, kreditne unije, leasing i factoring društva, osiguravajuća društva i tvrtke čija je djelatnost kartično poslovanje).

Najveći broj građana (108.863) dužan je tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacija i komunikacija, u koje su svrstani i teleoperateri.

Dug građana koji su blokirani za više od milijun kuna, njih 1619 (što je u ukupnom broju blokiranih građana udio od 0,6 posto), iznosi 7,4 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 40,6 posto), a kamata iznosi 3,2 milijarde. Od 7,4 milijarde duga građana koji su blokirani za više od milijun kuna najveći dio odnosi se na vjerovnike iz financijskog sektora, 3,5 milijarde kuna, navode iz Fine.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja, a u skladu s njime Fina je prestala postupati na osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.

Inače, sabor je u srpnju donio zakone o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te izmjene zakona o stečaju potrošača. Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama otpisuju se dugovi do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe povezane s njima. Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima uvedena je obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini. Izmjenama Zakona o stečaju potrošača pojednostavljuje se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.

Broj blokiranih poslovnih subjekata pao ispod 20 tisuća

Podaci Fine pokazuju i da je krajem studenoga bilo blokirano 19.645 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je 476, ili za 2,4 posto manje u odnosu prema listopadu.

Dug poslovnih subjekata na osnovi glavnice u iznosu od 7,18 milijarda kuna smanjen je na mjesečnoj razini za 306,39 milijuna, ili za 4,1 posto.

Pribroje li se tom iznosu glavnice i kamate u iznosu od 2,33 milijarde kuna, ukupni je dug poslovnih subjekata krajem studenoga iznosio 9,51 milijardu kuna.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna.

U blokadi su bile i 12.182 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovi glavnice iznosio 1,5 milijardi kuna, a pribroji li se tomu i 486,5 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba krajem studenoga iznosio je nešto više od dvije milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija