Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2009

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovac  

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

U Hrvatskoj bi do 2010. godine 5,8 posto ukupne električne energije trebalo potjecati iz obnovljivih izvora energije (OIE), u što nisu uključene velike hidroelektrane. To u proizvodnji električne energije predstavlja 1139 gigavat sati (GWh). EU i nacionalna energetska strategija diktiraju kontinuirano povećanje udjela energije iz vode, vjetra, sunca, biomase, geotermalnih izvora... Zemlje članice EU-a već su se obvezale do 2020. osigurati prosječan udio od 20 posto obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. I to ne samo za električnu energiju, nego i biogoriva za potrebe prijevoza, te toplinsku i rashladnu energiju u neposrednoj potrošnji. Hrvatska kontinuirano napreduje i diljem zemlje raste interes za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Kolika je sada iskorištenost OIE u Hrvatskoj?
- Analizama smo potvrdili značajne prirodne, tehničke i ekonomske potencijale svih oblika izvora. Trenutačno je najiskorištenija energija vodotokova, a još ima potencijala za gradnju malih hidroelektrana. Ostali izvori u značajnoj mjeri su neiskorišteni.
U Hrvatskoj je u 2007. ukupna proizvodnja električne energije iz OIE, uključujući i velike hidroelektrane, iznosila oko 36 posto. U ukupnoj potrošnji, električna energija proizvedena iz OIE sudjelovala je sa 24 posto. S velikim hidroelektranama i visokom stopom rasta potrošnje električne energije od tri posto godišnje, udio OIE u ukupno potrošenoj električnoj energiji trebao bi do 2010. dosegnuti oko 36 posto.

Kojim instrumentima država potiče proizvodnju energije iz OIE?
- U potpunosti smo uredili poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora - vjetra, sunca, biomase, geotermalnih voda, vodotokova... Vezali smo se uz iskustva EU-a, gdje se potiče iskorištavanje OIE posebnim ekonomskim instrumentima poput zajamčenih otkupnih cijena. Donesen je i Zakon o biogorivima za prijevoz. Hrvatska već uspješno sudjeluje u programu Inteligentna energija za Europu, namijenjenom članicama EU-a. Hrvatski su partneri sudjelovali u više od 20 projekata, osnovane su četiri regionalne energetske agencije...

Koliki je interes za gradnju i iskorištavanje postrojenja za takvu proizvodnju energije?
- Interes je velik. Od 1. srpnja 2007. do 1. lipnja 2009. zaprimili smo 320 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP). Od toga 172 zahtjeva su za vjetroelektrane, 36 za solarne elektrane, 92 za male hidroelektrane, 19 za bioplin, za biomasu 18, te za kogeneraciju devet zahtjeva. Najveći interes za gradnju vjetroelektrana je na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te je gotovo iskorišten maksimum. Velik je interes i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u Slavoniji, Istri, Lici - diljem Hrvatske. Do 2020. u planu je razvoj od 1200 MW energije vjetra u vjetroelektranama, uz prirodni potencijal temeljen na 120 TWh električne energije godišnje.

Koliko bi novih vjetro i solarnih elektrana Hrvatska mogla imati za nekoliko godina?
- Teško je prognozirati broj vjetroelektrana jer će to ovisiti i o njihovoj snazi. Za solarne elektrane postoji interes u obalnom području gdje se za sada uglavnom spominju veći projekti, poput projekta visokotemperaturne solarne termoelektrane s paraboličnim koncentratorima, sa znatno većom instaliranom snagom u odnosu na ugradnje na krovovima obiteljskih kuća i zgrada. Primjena takve tehnologije omogućila bi, među ostalim, veću konkurentnost od fotonaponske tehnologije, zapošljavanje i izvrsnu priliku i izazov za domaću prerađivačku industriju. Također postoji veliki interes na kontinentalnom dijelu, mnogo je zahtjeva za područje Zagreba, sjeverozapadne Hrvatske i Istre.

Hoće li domaći proizvođači opreme biti uključeni u te projekte?
- Smatramo kako je to ključan aspekt energetske politike – razvojem projekata i poticanjem proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije iz OIE potaknuti i domaće proizvođače opreme. To je i jedan od ciljeva gospodarske strategije: povezati energetsku i industrijsku politiku. Na popisu nam je oko 25 tvrtki, domaćih proizvođača opreme i komponenata poput Končara i Centrometala, za koje želimo snažan ulazak u taj sektor. Ministarstvo već niz godina daje potpore domaćim proizvođačima opreme i komponenata za programe OIE, ukupno 5,75 milijuna kuna godišnje od 2005. do 2007., a ove godine predviđen je iznos od četiri milijuna kuna.

Ima li Hrvatska potencijala trgovati “zelenom energijom”?
- Razvojem tržišta zelene energije i članstvom u EU-u dobit ćemo mogućnost trgovanja tom energijom. Tu imamo veliki potencijal. Sad nas koči konkurentnost cijene, ali i lokalni uvjeti za iskorištavanje OIE te razvoj pojedinih tehnologija. No, tržište zelene energije do ulaska u EU će biti uređeno, a razvojem tehnologija te sinergijom proizvođača uklanjat će se barijere i cijenom će se konkurirati fosilnim izvorima energije.


Komentari članka

Vezani članci

Usred Like investicija vrijedna preko 20 milijuna eura

15.10.2020.

Pri kraju su radovi na izgradnji kogeneracijskog postrojenja tvrtke „Energana Gospić 1“ u Gospiću. Radi se o investiciji vrijednoj preko 20 milijuna eura, te bi, prema riječima izvođača, svi radovi na postrojenju trebali bi biti gotovi u prosincu, nakon č

Ferro-Preis je primjer dobre prakse u postizanju održive potrošnje i proizvodnje

12.10.2020.

Tvrtku Ferro-Preis Hrvatska gospodarska komora (HGK) istaknula je kao primjer dobre prakse u postizanju održive potrošnje i proizvodnje budući da u svom procesu proizvodnje odljevaka od sivog i nodularnog lijeva, prema dozvoli za gospodarenje otpadom, opo

Velike španjolske kompanije traže hrvatske partnere

24.09.2020.

U fokusu Hrvatsko-španjolskoga gospodarskog foruma, koji će se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u RH održati 30. rujna, bit će mogućnosti suradnje u području obnovljivih izvora energije.

Šerif izgradio Be-to Karlovac u sklopu investicije od 200 milijuna kuna

08.09.2020.

Drvoprerađivačka industrija „Šerif“ proteklog je tjedna dobila od HERA-e uporabnu dozvolu za rad svoje novoizgrađene bioenergane i toplane Be-To Karlovac, u pogonu nekadašnje ciglane i onda Pipe-Life proizvodnje cijevi. Prema riječima Daniela Jambreka, pr

Agencija za ugljikovodike: Za četiri geotermalna projekta pristiglo devet ponuda od sedam ponuditelja

03.09.2020.

Za istraživanje geotermalnih voda na četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja pristiglo je devet ponuda, koje je podnijelo sedam različitih ponuditelja, izvijestila je u srijedu Agencija za ugljikovodike.

Tag cloud

  1. 2056 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1333 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 777 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 978 članka imaju tag ict
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 289 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici