Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2009

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovac  

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

U Hrvatskoj bi do 2010. godine 5,8 posto ukupne električne energije trebalo potjecati iz obnovljivih izvora energije (OIE), u što nisu uključene velike hidroelektrane. To u proizvodnji električne energije predstavlja 1139 gigavat sati (GWh). EU i nacionalna energetska strategija diktiraju kontinuirano povećanje udjela energije iz vode, vjetra, sunca, biomase, geotermalnih izvora... Zemlje članice EU-a već su se obvezale do 2020. osigurati prosječan udio od 20 posto obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. I to ne samo za električnu energiju, nego i biogoriva za potrebe prijevoza, te toplinsku i rashladnu energiju u neposrednoj potrošnji. Hrvatska kontinuirano napreduje i diljem zemlje raste interes za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Kolika je sada iskorištenost OIE u Hrvatskoj?
- Analizama smo potvrdili značajne prirodne, tehničke i ekonomske potencijale svih oblika izvora. Trenutačno je najiskorištenija energija vodotokova, a još ima potencijala za gradnju malih hidroelektrana. Ostali izvori u značajnoj mjeri su neiskorišteni.
U Hrvatskoj je u 2007. ukupna proizvodnja električne energije iz OIE, uključujući i velike hidroelektrane, iznosila oko 36 posto. U ukupnoj potrošnji, električna energija proizvedena iz OIE sudjelovala je sa 24 posto. S velikim hidroelektranama i visokom stopom rasta potrošnje električne energije od tri posto godišnje, udio OIE u ukupno potrošenoj električnoj energiji trebao bi do 2010. dosegnuti oko 36 posto.

Kojim instrumentima država potiče proizvodnju energije iz OIE?
- U potpunosti smo uredili poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora - vjetra, sunca, biomase, geotermalnih voda, vodotokova... Vezali smo se uz iskustva EU-a, gdje se potiče iskorištavanje OIE posebnim ekonomskim instrumentima poput zajamčenih otkupnih cijena. Donesen je i Zakon o biogorivima za prijevoz. Hrvatska već uspješno sudjeluje u programu Inteligentna energija za Europu, namijenjenom članicama EU-a. Hrvatski su partneri sudjelovali u više od 20 projekata, osnovane su četiri regionalne energetske agencije...

Koliki je interes za gradnju i iskorištavanje postrojenja za takvu proizvodnju energije?
- Interes je velik. Od 1. srpnja 2007. do 1. lipnja 2009. zaprimili smo 320 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP). Od toga 172 zahtjeva su za vjetroelektrane, 36 za solarne elektrane, 92 za male hidroelektrane, 19 za bioplin, za biomasu 18, te za kogeneraciju devet zahtjeva. Najveći interes za gradnju vjetroelektrana je na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te je gotovo iskorišten maksimum. Velik je interes i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u Slavoniji, Istri, Lici - diljem Hrvatske. Do 2020. u planu je razvoj od 1200 MW energije vjetra u vjetroelektranama, uz prirodni potencijal temeljen na 120 TWh električne energije godišnje.

Koliko bi novih vjetro i solarnih elektrana Hrvatska mogla imati za nekoliko godina?
- Teško je prognozirati broj vjetroelektrana jer će to ovisiti i o njihovoj snazi. Za solarne elektrane postoji interes u obalnom području gdje se za sada uglavnom spominju veći projekti, poput projekta visokotemperaturne solarne termoelektrane s paraboličnim koncentratorima, sa znatno većom instaliranom snagom u odnosu na ugradnje na krovovima obiteljskih kuća i zgrada. Primjena takve tehnologije omogućila bi, među ostalim, veću konkurentnost od fotonaponske tehnologije, zapošljavanje i izvrsnu priliku i izazov za domaću prerađivačku industriju. Također postoji veliki interes na kontinentalnom dijelu, mnogo je zahtjeva za područje Zagreba, sjeverozapadne Hrvatske i Istre.

Hoće li domaći proizvođači opreme biti uključeni u te projekte?
- Smatramo kako je to ključan aspekt energetske politike – razvojem projekata i poticanjem proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije iz OIE potaknuti i domaće proizvođače opreme. To je i jedan od ciljeva gospodarske strategije: povezati energetsku i industrijsku politiku. Na popisu nam je oko 25 tvrtki, domaćih proizvođača opreme i komponenata poput Končara i Centrometala, za koje želimo snažan ulazak u taj sektor. Ministarstvo već niz godina daje potpore domaćim proizvođačima opreme i komponenata za programe OIE, ukupno 5,75 milijuna kuna godišnje od 2005. do 2007., a ove godine predviđen je iznos od četiri milijuna kuna.

Ima li Hrvatska potencijala trgovati “zelenom energijom”?
- Razvojem tržišta zelene energije i članstvom u EU-u dobit ćemo mogućnost trgovanja tom energijom. Tu imamo veliki potencijal. Sad nas koči konkurentnost cijene, ali i lokalni uvjeti za iskorištavanje OIE te razvoj pojedinih tehnologija. No, tržište zelene energije do ulaska u EU će biti uređeno, a razvojem tehnologija te sinergijom proizvođača uklanjat će se barijere i cijenom će se konkurirati fosilnim izvorima energije.


Komentari članka

Vezani članci

HEP i HOPS otvorili radove na izgradnji suvremenog postrojenja vrijednog 105 milijuna kuna

01.07.2020.

Najsuvremenije postrojenje za statičku kompenzaciju u Trafostanici (TS) Konjsko, jedno je od četiri ključna dijela SINCRO.GRID-a, a radove na tom postrojenju je otvorio ministar zdravstva Vili Beroš.

U utorak novo poskupljenje goriva

23.09.2019.

U utorak se očekuje novo poskupljenje goriva. Poskupjet će između 20 i 30 lipa, pa bi cijena litre ponovno mogla prijeći 10 kuna.

Dobre vijesti za vozače: Pojeftinilo gorivo u Hrvatskoj

15.05.2019.

Nova cijena Eurosupera 95 kreće se između 10,08 i 10,49 kuna, dok se nova cijena dizelskih goriva sad kreće između 9,85 i 10,28 kuna.

Nova kriza je izgledna, opet će je porezni obveznici platiti

07.05.2019.

Gost nedjeljne emisije EnergyPress bio je Zoran Loew, izvršni director Udruge poreznih obveznika Lipa. Govorio je o trošarinama na energente, infrastrukturnim projektima i očekivanjima glede investicija iz Kine

U prvom intervjuu ikad Duško Čorak otkriva kako je Inetec dobio najzahtjevniji posao na svijetu

01.05.2019.

Vlasnik, osnivač i predsjednik tvrtke Inetec – Institut za nuklearnu energiju dr. sc. Duško Čorak, koji vrlo rijetko daje izjave za medije, a nikada dosad nije dao intervju, pristao je za Lider ispričati kako je njegova tvrtka dobila najzahtjevniji posao

Tag cloud

  1. 2016 članka imaju tag hrvatska
  2. 2072 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1071 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1015 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1002 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 610 članka imaju tag maloprodaja
  18. 571 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 234 članka imaju tag koronavirus
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici