U epidemiji otvorena još 54 obrta, s gotovo 100 radnika

ĐAKOVO - Prošlu godinu, epidemiji koronavirusa i svim valovima lockdowna usprkos, đakovačko obrtništvo završilo je s "plus 54".Toliko je, naime, u 2020. otvoreno novih obrta pa se na kraju prosinca njihov broj popeo na 1033. Time se đakovačko obrtništvo nastavlja približavati predrecesijskom broju od njih 1100. Jer u recesiji je broj obrta bio pao na samo 800. U Udruženju obrtnika Đakovo ne kriju zadovoljstvo rastućim trendom, tajnik Marko Milković kaže da će se obrtništvo zasigurno vratiti na svoje zlatne brojke tijekom ove i 2022. godine.

– Nemamo industrije, ljudi se moraju zapošljavati, a otvaranjem vlastitog obrta to im se čini najlakše prilagodljivim. Povlače i mjere aktivnog zapošljavanja, poglavito mjeru samozapošljavanja, računajući da ljudima uvijek trebaju uslužni obrti, sitna proizvodnja i sl. S proljećem očekujemo dodatnu ekspanziju novih obrta. Tu je i epidemija koronavirusa, koja ne nudi previše mogućnosti u zapošljavanju u postojećim tvrtkama, pa se nezaposleni ili oni koji su u COVID krizi ostali bez posla okreću sebi i samozapošljavanju – kaže tajnik Udruženja Marko Milković. Usto, Grad Đakovo izišao je s COVID potporama i mjerama za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje posljedica pandemije na gospodarstvo i obrtništvo. U prethodnom paketu iznosile su 2,6 milijuna, a u prvoj tranši oslobodio je gospodarstvo i građane oko tri milijuna kuna obveza.

Prije dvije godine u poduzetništvo se upustila i Marina Hajling, odlučivši se za mjeru samozapošljavanja i otvorivši kozmetički salon MariMed. Povukla je tada 70.000 državnih kuna, što ju je otisnulo u samostalne vode. I nakon prolaska prve, mjerom obvezujuće, godine nastavila je raditi.

– Otpočetka sam mjeru i sredstva koja sa sobom nosi shvatila kao veliku priliku koju treba pametno iskoristiti i nastaviti i nakon prve godine, što mi je i uspjelo. Nisam defetistički u startu krenula da samo izguram tu prvu godinu i imam bar godinu staža više, nego da mi to bude vjetar u leđa – kaže kozmetičarka Marina. Koronagodinu, dodaje, završila je u plusu, iako je zbog epidemije posla bilo nešto manje, no zadovoljna je.

Najviše raste građevina, kaže Milković, no i usluge, poljoprivreda, proizvodnja, intelektualne usluge.

– Obrta u građevini sada je 165, a lani ih je bilo 130. Velike su potrebe za građevinarima, a za taj obrt ne treba majstorski ispit – dodaje Milković. U najnezavidnijoj situaciji trenutno su zbog COVID mjera zatvoreni ugostitelji pa prate što će dalje odlučiti Stožer.

Dio obrtnika, njih 60-ak, obrt ima uz radni odnos, najčešće su to intelektualne usluge i sl., no ne pridonose porastu zaposlenosti u obrtništvu. Dok je ta branša imala do 1000 obrta, zapošljavala je oko 2000 osoba, prosječno dva radnika po obrtu. S rastom broja obrta zaposlenost je prešla 2000 osoba.

Milković procjenjuje da bi nova 54 obrta mogla imati ukupno stotinjak zaposlenih jer se računa da su novootvoreni obrti u građevini, a zbog naravi posla angažirali su i po dva-tri radnika.