U godinu dana prihodi im rasli 40 posto i zaposlili 20 novih ljudi

Kada je novi vlasnik 2003. godine preuzeo posrnulu karlovačku Tvornicu plinskih turbina (TPT), bez ijednog zaposlenog i u stečaju, malo tko je vjerovao da će 10-ak godina kasnije ta tvrtka biti jedan od tehnološki najsuvremenijih pogona u Hrvatskoj koji u izvoz plasira čitavu svoju proizvodnju.

Danas TPT zapošljava 70-ak ljudi i ostvaruje prihod od 2,6 milijuna eura, koliko je realizirano u 2013. Samo u proteklih godinu dana je zaposleno 20 novih ljudi, a prihod je porastao 40 posto. Očekivanja za ovu godinu su daljniji rast. Najzaslužniji za ovakav trend je direktor tvrtke Vladimir Linardić. Naime, ovaj rođeni Kanađanani, karlovačo-krčkih korijena, imao je u Torontu 10-ak godina vlastiti biznis. No, kako mu je došla "nemoralna ponuda" za prodaju tvrtke, a oduvijek je i maštao o povratku u Hrvatsku, sve se poklopilo te Linardić 2012. došao u Karlovac.

Ubrzo se kao glavni inženjer zaposlio u Tvornici plinskih turbina koja je imala proizvodni program baziran na proizvodnji dijelova za energetiku i zrakoplovnu industriju, a veličinom je bila identična njegovoj u Kanadi. U tvrku je vrlo brzu uveo američki smisao za biznis, a njegova zasluga je i posao za britanski Rolls Royce za kojeg je TPS dobio ugovor vrijedan 1,4 milijuna dolara, a u pregovorima su za dodatne poslove teške četiri milijuna dolara. Sadašnja suradnja odnosi se, prije svega, na isporuku diskova turbina i lopatica rotora za Rols Royceove avionske mlazne motore Viper, koji se koriste za poslovne mlažnjake.

Zahtjevan posao
U Upravi poduzeća se nadaju da će se skoro krenuti i s isporukama za RR-ov mlazni motor Orpheus. O kako se zahtjevnom tehnološkom poslu u Karlovcu radi, dovoljno govori činjenica da jedna lopatica rotora ima cijenu između 150 i 800 eura po komadu. TPS radi slične lopatice i za elektro-energetske turbine, no njihova složenost je znatno manja i njihova pojedinačna cijena ne prelazi 70-ak eura. "Svaka lopatica za mlazne motore prolazi složeni postupak izrade i elektro-kemijske te toplinske obrade. Uz svaki pojedinačni komad ide popratna dokumentacija i lopatica se na razne načine testira i obrađuje na više od desetak mjesta unutar tvornice. Greške su nedopustive", pojašnjava Linardić.

Lopatice za mlazne motore moraju izdržati silu od 10 tona i temperature koje prelaz 1100 stupnjeva celzijusevih. TPS danas ima asortiman od 34 proizvoda, a od čega njih 28 otpada na zrakoplovnu industriju. "Da se radi o vrhunskoj svjetskoj tehnologiji govori i činjenica da u svijetu postoji svega sedam tvornica ovakvoga tipa, a najbliža Karlovcu je ona u Njemačkoj", navodi Vladimir Linardić. Kako navodi sam direktor karlovačke metalurške tvrtke, velika prednost ove kompanije u odnosu na konkurenciju je da je ona relativno mala. To joj daje fleksibilnost da se može brže prilagoditi zahtjevima tržišta, ali isto tako može prihvaćati veći broj malih poslova koji su velikim sustavima neisplativi. Njihov najznačjaniji artikal je lopatica rotora za mlazne motore, a trenutni kapacitet je 18.000 lopatica na godinu.

Nekada 12.000 radnika
Iako je današnja Tvornica plinskih turbina potpuno nova tvrtka, činjenica je da ima slavnu industrijsku prošlost. Naime, TPS je nastala je kao jedna od ukupno 23 poduzeća unutar kombinata Jugoturbine, koji je 1980-ih upošljavao 12 tisuća radnika,.TPS je 1974. godine foriran kao namjenska tvrtka za proizvodnju dijelova za vojnu avio-industriju. Već tada je to bila jedna od najsuvremenijih tvrtki u svom sektoru u čitavom Istočnom bloku.

Kako pojašnjava Vladimir Linardić, tvornica je 1974. bila opremljena po Rolls Royceovim standardima koji su važili za to vrijeme. Namjena joj je bila da proizvodi plinske turbine i dijelove za vojne avione, helikoptere te tenkove tadašnje JNA. S raspadom bivše države, propala je Jugoturbina, a i sama Tvornica plinskih turbina. Novi vlasnik, ruska tvrtka Gisborn, koju predstavlja prokuristica Julia Sarkisyan, uložila je u proteklih 10-ak godina više od pet milijuna eura u novu tehnologiju. Dio robusnih strojeva i peći iz prethodnog razdoblja se može koristiti i danas.