Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2009

U Hrvatskoj godišnje oko 500 novih doktora znanosti

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

U Hrvatskoj godišnje oko 500 novih doktora znanosti

Iako se doktorat znanosti stječe u sve kasnijoj životnoj dobi - donedavno je prosjek promoviranih bio 37 godina, danas je prosječna starost 40 godina (s razlikom što su žene nešto mlađe - 39, od muškaraca - 41 godina), u odnosu na 2001. godinu udvostručen je broj novih doktora znanosti.

Dok je prije osam godina doktorat obranilo 255 kandidata, novi podaci Državnog zavoda za statistiku govore o 494 doktora znanosti prošloj godini. Prema posljednjim podacima, samo 0,5 posto ih je nezaposleno.

U stjecanju doktorata nekoliko se stvari preokrenulo u samo nekoliko godina. Dok je 2005. godine najveći broj doktorskih disertacija iz područja prirodnih znanosti (oko 22 posto), danas ih je najviše iz područja biomedicine i zdravstva (25 posto). Slijedi područje društvenih znanosti (blizu 20 posto) te prirodnih (oko 18 posto), dok je područje tehničkih znanosti palo u samo tri godine s drugog mjesta na četvrto, odnosno s 20 na 15 posto. Kao i prije, najmanje je disertacija iz područja biotehničkih znanosti, no i one su u padu s 10 na sedam posto.

Statistike pokazuju i promjene financijera, pa je 2005. godine troškove doktorskog studija za čak 41 doktora znanosti pokrilo Ministarstvo znanosti, a danas ih pokriva za otprilike 33 posto. Najvećem broju budućih doktora znanosti studij danas plaća poslodavac (38 posto), no više ih nego prije samo snosi troškove studija. Naime, u 2005. godini 23 posto ih je samo platilo studij, dok danas troškove doktorskog studija samo snosi 28 posto polaznika.

Od ukupnog broja doktora znanosti, svoj akademski stupanj samo njih 5,2 posto steklo je izvan Hrvatske. Najproduktivnije je Sveučilište u Zagrebu s kojega dolazi više od 80 posto kandidata, slijedi Sveučilište u Osijeku sa 6,4 posto, Rijeka s 5,5 posto, Split s 4,5 posto, Zadar s 1,4 te Pula s 0,4 posto.

Najveći broj doktora znanosti, više od 52 posto, zaposlen je u obrazovanju, a potom u zdravstvu i socijalnoj skrbi (19 posto). U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 17 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj lani je još dosta pao

12.02.2020.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu prošle godine bio je za 2,4 posto manji u odnosu na isti mjesec godine ranije, dok je u cijeloj 2019. godini u odnosu na 2018. godinu manji za 2,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U studenom 2019. pet posto više turista i noćenja

14.01.2020.

U komercijalni smještaj u Hrvatskoj u studenom 2019. došla je 391 tisuća turista, koji su ostvarili 819,2 tisuće noćenja, što su porasti od po 5 posto u odnosu na isti mjesec 2018., a porasti u tom smještaju ostvareni su i na razini 11 mjeseci

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

Tag cloud

  1. 2022 članka imaju tag hrvatska
  2. 2083 članka imaju tag turizam
  3. 1575 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1079 članka imaju tag svijet
  6. 871 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1017 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 725 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 385 članka imaju tag porezi
  28. 362 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 251 članka imaju tag koronavirus
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 427 članka imaju tag dzs
  34. 313 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici