Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2019

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina/V.A.  

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj od lanjskoga prosinca su na godišnjoj razini porasle za 0,8 posto, dok je u cijeloj 2018. stopa inflacije dosegnula 1,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Prema podacima DZS-a, lanjskoga prosinca, u odnosu na isti mjesec godinu prije, najviše su porasle cijene alkoholnih pića i duhana za 4,8 posto, potom cijene u hotelima i restoranima 2,6 posto te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 2,2 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića su porasle za 0,5 posto, s time da su najviše "skočile" cijene povrća 6,4 posto, te ribe i plodovi mora za 3,4 posto.

Za 1,8 posto porasle su cijene u uslugama u zdravstvu, potom u kategoriji rekreacija i kultura za 1,2 posto, u obrazovanju 0,7 posto, dok su pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva te raznih dobara i usluga povećane za 0,2 posto. Kod odjeće i obuće pak cijene su bile niže za 1,6 posto, prijevoza 0,3 posto te komunikacija 0,2 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su pale cijene odjeće i obuće, za 5,9 posto (sezonska sniženja), te prijevoza za 3,1 posto. Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva u prosjeku su niže 0,9 posto, cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,4 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,2 posto, cijene rekreacije i kulture te cijene raznih dobara i usluga za 0,1 posto.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz studenoga.

Porasle cijene u gotovo svim kategorijama

U cijeloj 2018. prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 1,5 posto za razliku od 1,1 posto koliko je iznosila godinu ranije. U odnosu na 2017. porasle su cijene u svim kategorijama izuzev odjeće i obuće, koje su u prosjeku pale 1,3 posto i komunikacije, za 0,2 posto. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku bile više za 1 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,8 posto, prijevoza za 3,5 posto, restorana i hotela za 3 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 2,7 posto.

"U odnosu na 2017. prosječna godišnja stopa rasta potrošačkih cijena blago je ubrzala s rastom. Iako su u posljednjem mjesecu zabilježile pad na godišnjoj razini, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima su u 2018. u prosjeku bile na oko 30 posto višim razinama u odnosu na 2017. (Brent) što je imalo pozitivan doprinos na prosječnu godišnju stopu inflacije. U ovoj godini bi primjena smanjene stope PDV-a od 13 posto za niz proizvoda mogla dijelom neutralizirati potencijalne inflatorne pritiske. Što se tiče ponude, ona će ostati osjetljiva na cijene energije isto kao i na području eurozone. Tako i ECB u posljednjim projekcijama, uslijed trenutnih razina cijena sirove nafte, očekuje kretanje stope inflacije ispod dva posto", smatraju analitičari RBA.

HGK: Inflacija je i dalje niska unatoč rastu

Analitičari Hrvatske gospodarske komore pak procjenjuju da je, iako nešto viša nego u 2017., lani inflacija ostala relativno niska. Dodaju kako je najviši godišnji rast ostvaren sredinom godine kada je premašio dva posto, da bi se u prosincu spustio na 0,8 posto. Takvo je kretanje inflacije bilo uvjetovano faktorima na strani ponude, dok su veći pritisci sa strane potražnje izostali, naglašavaju u HGK-u i dodaju kako su na kretanje potrošačkih cijena najviše utjecale cijene energije koje su u većoj mjeri ovisne o cijenama sirovina na globalnim tržištima.

"U ovoj godini očekujemo deflatorne pritiske zbog smanjenja PDV-a na dio prehrambenih proizvoda i manjeg rasta cijena nafte, koji bi, u okolnostima ograničenog rasta potražnje, inflaciju trebali spustiti ispod razine iz 2018. godine", zaključuju u HGK.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici