Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2023

U kolijevci hrvatskog voćarstva ništa nije prepušteno slučaju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

U kolijevci hrvatskog voćarstva ništa nije prepušteno slučaju

Jabuka je kraljica voća. Pa kad joj je takav naziv onda zahtijeva da se prema njoj tako i ponašate. Kao malo dijete je, stalno briga, kaže Miroslav Kolić.

Iza voćara okupljenih u proizvođačku organizaciju Crovita, srednja je godina. Ni dobra, ni loša za jabuku.

"Onima kojima je bila oluja i poharala voćnjake, njima je katastrofalna. Nama je neka srednja", kaže nam Miroslav Kolić, poznati proizvođač i inicijator udruživanja ovdašnjih voćara.

Crovita je, naime, najmlađa proizvođačka organizacija i po osnivanju i prema godinama jer okuplja 10 mladih voćara u dobi do 40 godina iz Jarmine, Vođinaca i Vukovara. Zajedno imaju 180 hektara, od čega je 80 u vlasništvu našeg sugovornika.

"Morate znati da su u Jarmini i na brdu oko Jarmine, nekada bili najveći nasadi jabuka u bivšoj državi, a treći u Europi. To vam je kolijevka hrvatskog voćarstva, tu vam je počelo voćarstvo i na tom brdu je Crovita stvorena te mislim da ima budućnost", ponosno ističe navodeći da su se voćari sami na vlastitu inicijativu udružili. Prije svega radi organizacije rada, ali i glavnog cilja - izgradnje hladnjače kapaciteta 10.000 tona.

"Zajedno kupujemo i prodajemo, kao jedno smo. I svađamo se i mirimo se, ali nema razlaza, moramo ići naprijed", smije se Miroslav.

Podižu hladnjaču kapaciteta 10.000 tona
Sama hladnjača gradit će se na ulazu u Vinkovce, projekt je vrijedan 15 milijuna eura, a podršku kroz dodjelu zemljišta i pomoć pri ishodovanju građevinske dozvole pružila im je Vukovarsko-srijemska županija. Ideja je stasala kao potreba da sami trže vlastitu robu jer kad ju daju otkupljivaču, cijena je, kaže, blago rečeno katastrofa.

"Zato proizvodnja i nestaje, zato se i vade voćnjaci. Ne vade se zato što u njima ima puno rada pa nitko ne želi raditi. Vade se jer u njima ima puno rada, a nitko to ne želi platiti. Svi žele zaraditi, a nitko ne bi sadio i proizvodio jabuku, a ona je kraljica voća. Pa kad joj je takav naziv onda zahtijeva da se prema njoj tako i ponašate. Kao malo dijete je, stalno briga", naglašava.

Trenutno je otkupna cijena 50 eurocenti po kilogramu, ali za ekstra klasu. "Kad natovarimo kamion koji smatramo da je prva klasa i pošaljemo bilo kojem otkupljivaču i oni naprave analizu, mi dobijemo prosječno za taj šleper 35 eurocenti po kg. I zamislite 35 centi po kg, a koliko tu treba rada, koliko je sve poskupjelo", opisuje problematiku s kojom se susreću.

Pita i gdje je razlika koju moraju platiti krajnji kupci - potrošači, a na voću je PDV pet posto. "Gdje je otišao taj jedan euro ili barem 80 centi? Proizvođač opet dobije najmanje", upozorava naglašavajući da zato i je plan da se izgradi hladnjača te sami dođu do kupca koji će time imati manju cijenu tog proizvoda na policama jer neće biti između "još njih pet koji moraju zaraditi".

"Krajnji kupac i proizvođač uvijek najlošije prođu. Naš projekt je prvenstveno za istok Hrvatske da se to što je još ostalo održi", podcrtava objašnjavajući i zašto godinu ocjenuje srednjom. Sezona je počela burno s puno kiša i blagim mrazom u travnju koji je malo naštetio Idaredu. Ostale su sorte kasnije cvale pa su izbjegle taj mraz. No, do 15. lipnja je bilo izrazito vlažno što je voćarima uzrokovalo dodatne troškove u zaštiti, ali je na kvalitetu jabuka dobro utjecalo.

"Moralo se dosta špricati zbog kiša. Čak nekada taman završimo pa moramo ponovno", prisjeća se navodeći da osim klasične, kemijske zaštite u voćnjacima provode i metodu konfuzije štetnika, prvenstveno jabučnog savijača, najznačajnijeg tehnološkog štetnika. Princip je da se feromonima zbunjuje mužjake leptira. Pojednostavljeno, misle da mužjaka ondje već ima, prelijeću nasad, ne pronalaze ženke i nema odlaganja oplođenih jaja.

Berba od sredine kolovoza pa do Božića
Nadalje, oborine su stale sredinom lipnja i uslijedile su jako visoke temperature, a noći, kako voćari kažu, nisu imale vlažnosti zraka i nije bilo jutarnje rose što je jako štetno za jabuku. Ona se u takvim uvjetima slabo boja.

"Prestaje s vegetacijom i sebe štiti, a 20 dana je bilo baš pakleno. Kako je sebe štitila, naravno da je tu malo i plod nastradao", pojašnjava. Kad su ušli u berbu, jabuka je bila zrela, ali nije imala boju i kao takvu su je morali skidati te ona gubi na cijeni budući da ima neke svoje karakteristike, Primjerice, Gala je trebala biti žarko crvena.


Komentari članka

Vezani članci

Pistacija - zahtjevna oplodnja, ali velika voćarska perspektiva

25.08.2026.

"Oplodnja pistacije-tršlje prilično je kompleksna. Prevelika suša tijekom cvatnje može negativno utjecati na oplodnju, kao i obilna kiša koja ispire pelud", ističe Zvonimir Vlatković

Krenula je berba badema u Hrvatskoj

12.08.2026.

Došao je i taj trenutak u godini - kad se naš jednogodišnji trud i muka sa stabla prebacuju u skladište. Velik posao za mladu i slabo mehaniziranu hrvatsku industriju proizvodnje badema.

Urod jabuka u EU 15 posto manji; u Hrvatskoj rast od 33 posto

07.08.2026.

Urod jabuka u Europskoj uniji ove godine bit će manji za 15 posto u odnosu na prošlu, dok se u Hrvatskoj očekuje rast uroda za 33 posto, procjene su Svjetskog udruženja za uzgoj jabuka i krušaka WAPA s konferencije Prognosfruit u njemačkom gradu Constance

Obitelj Gorički iz Podravine slavi rekordan urod šljiva

05.08.2026.

U voćnjaku obitelji Gorički ove sezone imaju pune ruke posla. Nakon odličnog uroda trešanja, višanja i marelica, na redu su šljive. Već 40 godina ovi marljivi voćari domaćim svježim voćem opskrbljuju tržnice u Koprivnici, Đurđevcu i Bjelovaru.

Jedina autohtona sorta lubenica u Hrvatskoj okrugla je kao lopta i dolazi iz Vukovara

30.07.2026.

U javnosti je, možda, manje poznato da postoji i vukovarska lubenica, i da je ona jedina registrirana hrvatska autohtona sorta. Projekt njezina očuvanja provodi se u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a proizvođači vjeruju kako bi

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1527 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1266 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 713 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk