U krizi »profitirale« stambene štedionice

Nesigurna vremena na financijskom tržištu mnoge su već prije nekoliko mjeseci potaknule da dobro promisle gdje će i kako ulagati svoj višak novca. Oročena štednja u bankama upravo je u vrijeme svjetske financijske krize postala vrlo atraktivna, jer se ubraja u klasičan i siguran oblik štednje. Podsjetimo kako je i hrvatska vlada prije nekoliko mjeseci povećala iznos osigurane štednje s ranijih 100.000 kuna, na 400.000 kuna. Banke atraktivnim kamatnim stopama na oročenu štednju iz dana u dan privlače sve više štediša, a stambena štednja, koja je u cijeloj priči ostala pomalo u drugom planu, postaje sve zanimljivija, što najbolje potkrjepljuju brojke.

Prije svega treba naglasiti kako je taj oblik štednje jedan od najsigurnijih, jer su štedni ulozi osigurani pri Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga.

Osim toga, ugovaranjem stambene štednje ostvaruje se pravo na državni poticaj u iznosu od 15 posto (najviše 750 kuna godišnje) na 5000 uplaćenih kuna godišnje. Štednja je korisniku dostupna nakon pet godina ako želi ostvariti državne poticaje. Prednost takvog oblika štednje je i što se otvara mogućnost za podizanje stambenoga kredita uz fiksnu kamatu, što se može iskoristiti i za prebijanje, primjerice, postojećeg stambenoga kredita.

U većini stambenih štedionica ističu kako se u vrijeme nesigurnosti i nestabilnosti na financijskim tržištima kao logičan izbor za sigurno ulaganje nameće upravo stambena štednja.

U Hrvatskoj djeluje pet stambenih štedionica, a država je lani za više od 400.000 štediša uplatila 220 milijuna kuna poticaja.

U Prvoj stambenoj štedionici (PSŠ) ističu kako je najveća prednost stambene štednje povoljna fiksna kamata na kredit, osobito u uvjetima kada kod komercijalnih banaka rastu promjenjive kamatne stope na kredit. Fiksne kamate na štednju iznose od 2,75 do 3,75 posto, tako da uz 15 posto državnih poticaja godišnji prinos može iznositi do sedam posto. Prednost je i mogućnost međufinanciranja, odnosno dobivanja stambenoga kredita odmah i prije isteka najkraćeg razdoblja štednje od dvije godine. Iskustvo pokazuje da se klijenti najčešće odlučuju najprije štedjeti pet godina, pa na taj način po isteku štednje, upravo ušteđenim vlastitim novcem, umanjiti potrebni iznos kredita i ostvariti pravo na povoljnu i fiksnu kamatnu stopu, ističu u PSŠ-u. Fiksna kamata na kredite za sva razdoblja štednje iznosi 5,75 posto. Osim toga, postoji i mogućnost dobivanja lombardnoga kredita na temelju zaloga stambene štednje te mogućnost da se ugovori unutar jedne obitelji na kraju razdoblja štednje spoje u korist jednoga korisnika kredita (obiteljska štednja).

I do 120 posto više ugovora
Tijekom 2008. u PSŠ-u je otvoreno više od 45.000 novih ugovora o stambenoj štednji s ukupnim ugovornim iznosom od 2,9 milijardi kuna. U HPB-ovoj stambenoj štedionici potkraj 2008. godine ugovoreni iznos stambene štednje iznosio je 140 milijuna eura. Sklopljeno je više od 26.000 ugovora o stambenoj štednji, što je povećanje od 120 posto u odnosu na kraj 2007. Kamate na štednju iznose od 3,2 do 3,6 posto, a fiksna kamata na kredit od tri do 4,1 posto. U Raiffeisenovoj stambenoj štedionici kažu kako su u 10 godina sklopili više od 365.000 ugovora ukupne vrijednosti veće od 2,9 milijardi eura. Lani su sklopili oko 35.000 novih ugovora vrijednosti 207,9 milijuna eura te su odobrili više od tisuću kredita vrijednosti 18 milijuna eura. Kamata ne štednju kreće se od dva do tri posto, a na kredit od 3,5 do šest posto.