U kriznim vremenima valja prepoznati nove čimbenike rizika

U turbulentnim uvjetima analitičke metode manje služe prepoznavanju tržišnih prilika, a više otkrivanju činitelja rizika. O utjecaju globalne krize na poslovnu sigurnost mnogo će se govoriti na II. konferenciji o korporativnoj sigurnosti koja će se održati 2. travnja u Zagrebu.

O temi će prvi govoriti prof. dr. sc. Dario Matika, koji kaže da se to osobito očito odnosi na kritičnu nacionalnu infrastrukturu. Suvremene nekonvencionalne i netradicionalne prijetnje koje se u uvjetima krize pojavljuju s još većim intenzitetom postale su ugrožavajući čimbenik za poslovanje, ali i za samu međunarodnu sigurnost. Zato se može reći, kaže Matika, da je danas najveći gubitak, veći od svakoga drugoga gubitka za prosperitet vlastite nacije, demokraciju, poslovanje, kulturu i vlastiti stil života, nekontrola vlastita životnog okoliša i nacionalne kritične infrastrukture. U takvoj je situaciji netko drugi stvarni vladar svih oblika poslovanja iako formalno nije vlasnik teritorija niti mu je predan bilo kakav oblik suvereniteta. - Dakle, globalna se sigurnost, prije svega kad je riječ o poslovanju, znatno promijenila u korist nesigurnosti - kaže Matika.

Scenarij-analize
U takvu ozračju jedna od važnijih tema bit će financijska sigurnost u uvjetima krize. Zanimljivo predavanje na tu temu imat će direktor Direkcije razvoja i reportinga Raiffeisenbanka Austrije, dr. sc. Goran Klepac. On će na temu upravljanja kreditnim portfeljom u uvjetima krize pokazati kako se intenzivnije nadzire portfelj radi svođenja rizika na najmanju mjeru donošenja kvalitetnijih poslovnih odluka. U uvjetima stabilnosti analitički sustavi ‘data mininga’ uglavnom su usredotočeni na prepoznavanje tržišnih prilika i povećanje prodajnih aktivnosti, a u uvjetima krize mijenjaju karakter. Uvjeti krize utječu na promjenu čimbenika rizičnosti, bez obzira na to je li riječ o trendovima tih čimbenika ili o promjenama samih čimbenika. Kvalitetan analitički sustav ima zadatak nadzirati i uočavati upravo te pojave, a kvantitativni modeli sposobni su prepoznati temeljne čimbenike rizičnosti, čiji se utjecaj može mijenjati tijekom vremena.

- Osnovne analitičke metode svode se na osmišljavanje scenarij-analize, postavku sustava ranih upozorenja i 'ad hoc' analize - kaže Klepac. Cilj scenarij-analize jest simulacija utjecaja donesenih poslovnih odluka s obzirom na dominantne rizične čimbenike, odnosno njihovu promjenu. U uvjetima turbulentnosti, kad važnost čimbenika rizičnosti varira u vrlo kratkim vremenskim odsječcima, analitičke metode imaju zadatak prepoznati ne samo dominantne čimbenike rizičnosti nego i potencijalne kandidate među tim čimbenicima koji će u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju postati dominantni. Takav pristup omogućava donositeljima strateških i taktičkih odluka pravodobne reakcije i smanjenje neizvjesnosti tijekom poslovnog odlučivanja.

Zaštita informacija
A bez poboljšanja sustava upravljanja informacijskom sigurnošću, o čemu će govoriti Milan Parat, izvršni direktor Ureda Uprave za sigurnost u PBZ-u, teško bi se sve to izvelo. Parat će na primjeru ISO/IEC-a 27001:2005 pokazati kako se može povećati sigurnost i poboljšati korporativno upravljanje. Riječ je o međunarodnom standardu koji definira zahtjeve za uspostavljanje, primjenu, održavanje i poboljšanje sustava sigurnosti. Primjenom tog standarda PBZ osigurava zaštitu informacija uporabom svjetski priznatih sigurnosnih kontrola, odnosno certifikat omogućava korisnicima usluge PBZ365@NET dodatno jamstvo da je proces autentifikacije i autorizacije za uslugu internetskoga bankarstva proveden u skladu s najvišim svjetski priznatim sigurnosnim standardima.

Na prezentaciji će biti iznesena iskustva Privredne banke Zagreb. Prezentirat će se glavne faze izvođenja projekta, od 'kick-offa' do dobivanja certifikata ISO 27001:2005 te način na koji su riješeni glavni izazovi prilikom uvođenja sustava. Iako je norma ISO 27001:2005 usmjerena ponajprije na upravljanje informacijskom sigurnošću u odabranom opsegu, njezinom primjenom, osobito u bankama, izvlači se dodatna poslovna korist.