U odjeći i obući inspektori pronašli otrovne sastojke

Ni pet posto hrvatskih uvoznika tekstila i trgovaca tekstilom ne kontrolira kvalitetu uvezene robe, a više od 50 posto odjeće koja se ipak nađe na analizi sirovinskog sastava navedenog na deklaraciji pokaže kako su navedeni podaci lažirani, tvrdi Mirsad Avdagić, član Hrvatskog društva za kvalitetu, te direktor certificiranog laboratorija za kontrolu tekstila, kože i zaštitne opreme Euroinspekt-Eurotextil iz Zagreba.

- Da je stanje na tržištu alarmantno pokazala je i nedavna štih-proba Državnog inspektorata, koji je od 177 izuzetih komada odjeće u 85 posto slučajeva utvrdio lažni sirovinski sastav robe navedene na deklaraciji. Tada su izvan prometa stavljena 7.734 komada robe u vrijednosti dva milijuna i 700 tisuća kuna. Zbog recesija situacija se dodatno pogoršava, pa više ni velike i renomirane tvrtke ne kontroliraju kvalitetu robe.

Nedavno smo imali slučaj žene koja je kupila vunene hlače, koje su joj se nakon pranja skupile 30 posto, pa je sve prijavila Državnom inspektoratu. Na naš upit kako su na vunenim hlačama mogli navesti da se mogu prati trgovci su odgovorili kako hlače nitko ne bi kupio kada bi na njima pisalo da su samo za kemijsko čišćenje - priča Avdagić. Iako Hrvatska ima ukupno 200 laboratorija verificiranih po uvjetima EU-a i to za kontrolu hrane, tekstila, tehničke robe i strojeva, kontrola se koristi manje nego u susjednoj Srbiji, a usluge hrvatskih laboratorija trenutačno najviše koristi susjedna Slovenija. O pitanju tekstila najveći je problem što prema hrvatskom zakonu uvoznik odjeće nije obavezan provjeriti je li roba koju će staviti na police uistinu u skladu s onim što stoji na deklaraciji, te se sve svodi na savjest proizvođača ili uvoznika.

- U EU postoji zajednički informatički Rapex sustav te ime tvrtke koja prodaje lažno deklarirano robu odmah biva objavljeno i ta je tvrtka javno osramoćena. U Hrvatskoj bi, bar za početak, Državni inpektorat mogao javno objaviti imena onih trgovaca i uvoznika gdje je pronađena lažno deklarirana roba - upozorava Avdagić. Inače, stručnjaci za analizu tekstila upozoravaju kako je upravo nekontrola tekstila krivac i za sve veći broj alergijskih i kancerogenih bolesti na našem području.

- Vjerujte, ne dolazi baš sve iz zagađenog zraka. Naime, mi smo u robi pronalazili kancerogena AZO bojila, formaldehid ili krom 6 u obući. Država koja ne ulaže u nadzor postaje idealna za ekološko zagađivanje, “uvoz” bolesti i totalnu anarhiju na tržištu - zaključuje Avdagić.