Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2023

U pojedinim su vinogradima zabilježene štete veće od 50 %

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

U pojedinim su vinogradima zabilježene štete veće od 50 %

U baranjskom je vinogorju situacija zadovoljavajuća, najgore prošli ekouzgajivači
Većina slavonsko-baranjskih vinara ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Bilo je, doduše, gorih, ali i znatno boljih. Vremenski uvjeti učinili su svoje, premda je na početku sve upućivalo na to kako bi trebala biti u najboljem redu.

Potvrđuje to i Tomislav Panenić, direktor Udruge Graševina Croatica, ističući kako se olujnog nevremena takvog intenziteta s kakvim je pogodilo dijelove Hrvatske ne sjećaju ni najstariji vinogradari.

Oluje i bolesti

Najveće štete, dodaje, pretrpjeli su vinogradari s područja Slavonije i Srijema, točnije, oni čiji su vinogradi sastavni dio srijemskog vinogorja i vinogorja uz Savu, gdje su desetci hektara sravnjeni sa zemljom zbog oluja i tuče. Prema prvim podatcima, kaže, u stradalim vinogradima štete na grožđu kreću se od 30 do 70 posto, a štete gdje su izlomljeni potporni stupci idu i do 7000 eura po hektaru, pa se već sada može reći da će brojni vinari imati financijski izazovnu sezonu. S nekim detaljima slaže se Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.

"Ova je vinogradarska godina prilično nezgodna. U početku je izgledalo dobro, ali su se tijekom cvatnje silne oborine pokazale itekako problematičnima. Cvatnja je loše prošla, potom se pojavila plamenjača, prvo na listu, a poslije na plodovima. Gledajući cijelu Hrvatsku, urod će sigurno biti upola manji, a u nekim vinogradima čak i više od 70 posto", priča Gerštmajer izražavajući nadu da se do berbe ništa specijalno, što se vremenskih uvjeta tiče, neće događati. Podsjeća kako baranjski vinogradi nisu nastradali prilikom srpanjskog nevremena koje je zahvatilo dijelove Baranje i Slavonije, ali se to dogodilo s vinogradima na krajnjem istoku Hrvatske. Siguran je da će se to odraziti na promet vinima. "Problem će biti kupiti grožđe i mošt. Mislim da će cijena kilograma grožđa sigurno biti viša od jednog eura, što će vjerojatno imati utjecaja na cijenu vina iduće godine", upozorava. U njegovu je vinogradu stanje zadovoljavajuće, a u podrumu vina ima dosta od prošlih berbi. Nešto su "tanji" tek s rinfuznim vinima. "Treba pričekati rujan i prve berbe, te uvijek biti na oprezu. Sigurni ćemo biti tek kada grožđe bude u prešama, i tek tada možemo rezimirati. Sve više nas muče klimatske promjene, ali morat ćemo se naviknuti. U svakom slučaju, kada se sve zbroji i oduzme, bar za sada, ova vinogradarska godina neće biti za neko posebno pamćenje", ističe Gerštmajer.

Tako zahtjevnu godinu glede zaštite dugo nije doživio ni Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze. "Na sreću, baranjsko vinogorje nije zahvatilo nevrijeme i velika tuča, ali je zato bilo bolesti. Izuzetne napore i sredstva uložili smo u zaštitu, u čemu smo, u konačnici, uspjeli. Grožđe izgleda lijepo, sunčani dani koji su pred nama odgovaraju plodovima i nadamo se da se ništa neuobičajeno neće dogoditi što se meteoroloških uvjeta tiče", priča Kolar, nastavljajući kako svaki drugi dan odlaze mjeriti kiseline i sladore kako bi mogli početi planirati početak berbe. Za 10 - 15 dana najvjerojatnije će krenuti u berbu chardonaya i burgundaca.

Spas u zalihama

Ako se ništa ne promijeni, za otprilike mjesec dana berbu graševine počinju u karanačkim Svijetlim dvorima. "Vinograd je u fazi dozrijevanja, a većih oštećenja nema. I mi smo pojačali zaštitu zbog pojave plamenjače i pepelnice, ali smo te bolesti uspjeli suzbiti. Slično se dogodilo 2014.", priča Oliver Novački, vlasnik Svijetlih dvora, koji u vlasništvu imaju 9,5 hektara vinograda u punom rodu i približno 2,5 hektara mladih nasada. Naglašava kako će godinu pamtiti po intenzivnoj zaštiti i relativno brzom djelovanju zbog naglog bujanja vegetacije.

Dok su baranjski (konvencionalni) vinogradari više-manje zadovoljni situacijom sa svojim vinogradima (ako se izuzme intenzivnija zaštita), posebice u usporedbi s kolegama iz nekih drugih dijelova Hrvatske, sigurno je da će ovu godinu što brže nastojati zaboraviti vinogradari koji se bave ekološkim uzgojem. Jedan od njih je Slavko Kalazić, čiji se vinogradi prostiru na 16 hektara, a urod će biti manji za više od 80 posto. "Što drugo reći osim da je situacija loša. Ekološki uzgajivači nisu smjeli koristiti sredstva koja bi u ovakvoj godini bar djelomično spasila stvar", isitče Kalazić. Sve je, nastavlja, bilo u redu do cvatnje, kada je pao sitan led, a kiše su bile učestale. "Led koji je tada padao bio je vrlo sitan, ali sasvim dovoljan da stvori mikroranice na biljci, u koje je ušla gljivica peronospore. Ona je kolala biljkom, a mi nismo smjeli ubaciti sredstvo, koje također kola biljkama i pomaže, a koje koriste konvencionalni vinogradari. Neki su, vidjevši da je vrag odnio šalu, odustali od ekološkog načina uzgoja kako bi bar djelomično spasili stvar, a mi nismo", tvrdi, podsjećajući kako je u ekološki uzgoj, kojim se bavi već 13 godina, jako puno uloženo, te kako su kontrole učestale. U slučaju nepridržavanja pravila, objašnjava, kazna je petogodišnja zabrana ekouzgoja, što si ne bi htio dopustiti. Spas vidi u zalihama, kojih ima dovoljno, ali desetci tisuća eura uloženih ove vinogradarske sezone otići će u vjetar. Ekološka proizvodnja, naime, skuplja je od obične, a vinogradari se na takav način uzgoja odlučuju zbog više cijene vina proizvedenog od grožđa iz ekološkog uzgoja. Premda to kod nas baš i nije tako.


Komentari članka

Vezani članci

Goran Rihtar: Belina je jedna od najstarijih sorti vinove loze u svijetu i zaslužuje šansu

17.07.2024.

Najstarija okamina lista vinove loze pronađena je u zagorskom mjestu Radoboj, a bila je inspiracija za otvaranje Interpretacijskog centra Hiže vinove loze koja prezentira autohtonu lozu belina, majku svih najpoznatijih sorti vina.

Davor Vivoda: Vinarstvo je profitabilno, ali uspjeh ne dolazi brzo niti lako

01.07.2024.

Vina na tržištu fali jer starijih koji su se bavili vinarstvom više nema ili više ne mogu raditi, mladima se ne da s time baviti ako se ne radi o većoj proizvodnji. Sjeverni dio Istre je pak razrijedila žutica, kaže Vivoda dodajući da je velika potražnja

Tuča ogolila vinograde: Oštećeno do 100 ha nasada Iločkih podruma

05.06.2024.

Nastradalo je oko 20 do 30 posto površina pod vinovom lozom u vlasništvu Iločkih podruma. Vinar Zlatko Bošnjak ispumpava vodu iz podruma, a u nasad još ne može jer u njemu blato

Grupa Kutjevo: Poznati proizvođač vina zapravo je jedan od najjačih proizvođača sjemena u Hrvatskoj

31.05.2024.

Dvije su stavke koje upadaju u oči kada analiziramo poslovanje Grupe Kutjevo u vlasništvu Envera Moralića: pad prihoda i broja zaposlenih u 2023. Doduše, pad broja zaposlenih se nastavio iz prethodnih godina, no po svemu sudeći, kompanija kojoj je od ove

Ledeni vjetar i mraz nanijeli golemu štetu voćnjacima i vinogradima

26.04.2024.

Diljem kontinentalnih vinograda i voćnjaka utvrđuje se šteta od ledenog vjetra i mraza. Najteže su pogođeni vinorodni obronci Krndije i Papuka u Kutjevačkom vinogorju. Urod će biti prepolovljen, a na manjim nadmorskim visinama uopće ga neće ni biti.

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1577 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1256 članka imaju tag trgovina
  10. 1141 članka imaju tag investicije
  11. 1180 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 573 članka imaju tag opg
  17. 744 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke