U pojedinim su vinogradima zabilježene štete veće od 50 %

U baranjskom je vinogorju situacija zadovoljavajuća, najgore prošli ekouzgajivači
Većina slavonsko-baranjskih vinara ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Bilo je, doduše, gorih, ali i znatno boljih. Vremenski uvjeti učinili su svoje, premda je na početku sve upućivalo na to kako bi trebala biti u najboljem redu.

Potvrđuje to i Tomislav Panenić, direktor Udruge Graševina Croatica, ističući kako se olujnog nevremena takvog intenziteta s kakvim je pogodilo dijelove Hrvatske ne sjećaju ni najstariji vinogradari.

Oluje i bolesti

Najveće štete, dodaje, pretrpjeli su vinogradari s područja Slavonije i Srijema, točnije, oni čiji su vinogradi sastavni dio srijemskog vinogorja i vinogorja uz Savu, gdje su desetci hektara sravnjeni sa zemljom zbog oluja i tuče. Prema prvim podatcima, kaže, u stradalim vinogradima štete na grožđu kreću se od 30 do 70 posto, a štete gdje su izlomljeni potporni stupci idu i do 7000 eura po hektaru, pa se već sada može reći da će brojni vinari imati financijski izazovnu sezonu. S nekim detaljima slaže se Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.

"Ova je vinogradarska godina prilično nezgodna. U početku je izgledalo dobro, ali su se tijekom cvatnje silne oborine pokazale itekako problematičnima. Cvatnja je loše prošla, potom se pojavila plamenjača, prvo na listu, a poslije na plodovima. Gledajući cijelu Hrvatsku, urod će sigurno biti upola manji, a u nekim vinogradima čak i više od 70 posto", priča Gerštmajer izražavajući nadu da se do berbe ništa specijalno, što se vremenskih uvjeta tiče, neće događati. Podsjeća kako baranjski vinogradi nisu nastradali prilikom srpanjskog nevremena koje je zahvatilo dijelove Baranje i Slavonije, ali se to dogodilo s vinogradima na krajnjem istoku Hrvatske. Siguran je da će se to odraziti na promet vinima. "Problem će biti kupiti grožđe i mošt. Mislim da će cijena kilograma grožđa sigurno biti viša od jednog eura, što će vjerojatno imati utjecaja na cijenu vina iduće godine", upozorava. U njegovu je vinogradu stanje zadovoljavajuće, a u podrumu vina ima dosta od prošlih berbi. Nešto su "tanji" tek s rinfuznim vinima. "Treba pričekati rujan i prve berbe, te uvijek biti na oprezu. Sigurni ćemo biti tek kada grožđe bude u prešama, i tek tada možemo rezimirati. Sve više nas muče klimatske promjene, ali morat ćemo se naviknuti. U svakom slučaju, kada se sve zbroji i oduzme, bar za sada, ova vinogradarska godina neće biti za neko posebno pamćenje", ističe Gerštmajer.

Tako zahtjevnu godinu glede zaštite dugo nije doživio ni Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze. "Na sreću, baranjsko vinogorje nije zahvatilo nevrijeme i velika tuča, ali je zato bilo bolesti. Izuzetne napore i sredstva uložili smo u zaštitu, u čemu smo, u konačnici, uspjeli. Grožđe izgleda lijepo, sunčani dani koji su pred nama odgovaraju plodovima i nadamo se da se ništa neuobičajeno neće dogoditi što se meteoroloških uvjeta tiče", priča Kolar, nastavljajući kako svaki drugi dan odlaze mjeriti kiseline i sladore kako bi mogli početi planirati početak berbe. Za 10 - 15 dana najvjerojatnije će krenuti u berbu chardonaya i burgundaca.

Spas u zalihama

Ako se ništa ne promijeni, za otprilike mjesec dana berbu graševine počinju u karanačkim Svijetlim dvorima. "Vinograd je u fazi dozrijevanja, a većih oštećenja nema. I mi smo pojačali zaštitu zbog pojave plamenjače i pepelnice, ali smo te bolesti uspjeli suzbiti. Slično se dogodilo 2014.", priča Oliver Novački, vlasnik Svijetlih dvora, koji u vlasništvu imaju 9,5 hektara vinograda u punom rodu i približno 2,5 hektara mladih nasada. Naglašava kako će godinu pamtiti po intenzivnoj zaštiti i relativno brzom djelovanju zbog naglog bujanja vegetacije.

Dok su baranjski (konvencionalni) vinogradari više-manje zadovoljni situacijom sa svojim vinogradima (ako se izuzme intenzivnija zaštita), posebice u usporedbi s kolegama iz nekih drugih dijelova Hrvatske, sigurno je da će ovu godinu što brže nastojati zaboraviti vinogradari koji se bave ekološkim uzgojem. Jedan od njih je Slavko Kalazić, čiji se vinogradi prostiru na 16 hektara, a urod će biti manji za više od 80 posto. "Što drugo reći osim da je situacija loša. Ekološki uzgajivači nisu smjeli koristiti sredstva koja bi u ovakvoj godini bar djelomično spasila stvar", isitče Kalazić. Sve je, nastavlja, bilo u redu do cvatnje, kada je pao sitan led, a kiše su bile učestale. "Led koji je tada padao bio je vrlo sitan, ali sasvim dovoljan da stvori mikroranice na biljci, u koje je ušla gljivica peronospore. Ona je kolala biljkom, a mi nismo smjeli ubaciti sredstvo, koje također kola biljkama i pomaže, a koje koriste konvencionalni vinogradari. Neki su, vidjevši da je vrag odnio šalu, odustali od ekološkog načina uzgoja kako bi bar djelomično spasili stvar, a mi nismo", tvrdi, podsjećajući kako je u ekološki uzgoj, kojim se bavi već 13 godina, jako puno uloženo, te kako su kontrole učestale. U slučaju nepridržavanja pravila, objašnjava, kazna je petogodišnja zabrana ekouzgoja, što si ne bi htio dopustiti. Spas vidi u zalihama, kojih ima dovoljno, ali desetci tisuća eura uloženih ove vinogradarske sezone otići će u vjetar. Ekološka proizvodnja, naime, skuplja je od obične, a vinogradari se na takav način uzgoja odlučuju zbog više cijene vina proizvedenog od grožđa iz ekološkog uzgoja. Premda to kod nas baš i nije tako.