Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2020

U ponedjeljak završava moratorij, spremno oko 190.000 prijedloga za ovrhu

Izvor: www.index.hr · Autor: Index Vijesti  

U ponedjeljak završava moratorij, spremno oko 190.000 prijedloga za ovrhu

U PONEDJELJAK završava moratorij na ovrhe, a brojni građani strahuju što će se događati s njihovim dugovanjima.

U HRT-ovoj emisiji U mreži prvog gostovali su savjetnica Uprave Fine Vinka Ilak i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić te najavili što se može očekivati u tjednima koji slijede.

"U ponedjeljak se kreće s nastavkom ovrha. Grupe se odnose na postupke kod javnih bilježnika. Kod njih je oko 190.000 prijedloga za ovrhu. Oni će tek početi s donošenjem rješenja o ovrsi. To ne znači da će sva rješenja doći u Finu. Postupak kod bilježnika se provodi tako da bilježnik, kada donese rješenje o ovrsi, prvo ga dostavlja ovršeniku koji na njega može prigovoriti. Ako ovršenik ne smatra da je dužan, on ga može osporiti i tada će se postupak nastaviti u parnici. Tek ako ovršenik ne uloži prigovor rješenje može postati pravomoćno i tek tada se može dostaviti u Finu na naplatu", kazala je Ilak.

Preporučuje građanima da stupe u kontakt s vjerovnikom kada dobiju obavijest o ovrsi.

"Preporuka je da ovršenici, kada dobiju rješenje o ovrsi, kada dobiju obavijest od Fine da se provodi ovrha, probaju stupiti u kontakt s vjerovnikom i probaju se dogovoriti oko nekakvog dobrovoljnog načina otplate duga kako bi spriječili daljnju ovrhu", dodala je.

Na pitanje da prije neki ovršenici nisu ni znali da ih se ovršuje, rekla je da se to ne bi smjelo dogoditi. "Vjerojatno negdje dolazi do propusta, no svaki građanin koji sumnja može u svakom trenutku dobiti podatke od Fine osobno u poslovnici ili u sustavu eGrađani jer je Fina podigla aplikaciju eBlokade", objasnila je Ilak.

Također, građani mogu za one postupke koji nisu došli do Fine i nalaze se kod bilježnika nazvati broj koji je postavila javnobilježnička komora i doznati ima li nešto i kod kojeg bilježnika.

Salapić: Učinili smo velike napore da se ne dogodi ovršni tsunami
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić ističe da je učinjeno sve da se ne dogodi ovršni tsunami u Hrvatskoj.

"Ono što je važno za istaknuti je da građani znaju kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave učinilo velike napore da se ne dogodi ovršni tsunami. Potpunim zatvaranjem gospodarstva i Hrvatske zbog straha od pandemije odlučili smo se na moratorij na 3 plus 3 mjeseca. Sada smo se naučili živjeti s virusom. Da smo nastavili s moratorijem, nakupio bi se još veći broj ovrha, onda bi se dogodilo da bismo početkom 2021. imali još veći broj ovrha. Dogovorili smo s javnobilježničkom komorom i bilježnicima da te ovrhe ne idu odjednom na naplatu. Bit će tri faze, oko 60.000 u svakoj", rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.

Dodao je da prva faza ide od 19. listopada i tu će biti ono što se odnosi do prije moratorija na proljeće. Druga faza ide 20. studenoga za prva tri mjeseca moratorija i 20. siječnja za druga tri mjeseca moratorija.

"Činimo velike napore da dopunama i izmjenama zakona o ovrsi do kraja godine stupe na snagu novi propisi koji će učiniti dostojanstveniji položaj ovršenika o postupku. U zakonu ćemo donijeti kako će javni bilježnik biti obvezan obavijestiti ovršenika o dugu. Ovršenik će imati rok od 15 dana da razmisli je li to njegov dug, je li to plaćeno ili nije, ili će osporavati dug. Ako odluči platiti, neće imati nikakvih ovršnih troškova ni postupka. Ako kaže da nije dužan, onda ide u parnicu. Dakle, sud se u to uključuje i on odlučuje o vjerodostojnosti traženja vjerovnika", rekao je Salapić.

"Nadalje, pozvali smo sve vjerovnike da u ovoj situaciji još jednom do isteka moratorija javno pozovu i daju ovršenicima mogućnost da plate dug te da im daju mogućnost otplate na nekoliko rata", dodao je.

"Pokušavamo štititi dostojanstvo dužnika, ali i da se sačuva vladavina prava i gospodarske aktivnosti. Pokretanje postupka kad se zakon skine s moratorija traje i preko dva mjeseca. Još toliko ovršenik ima mogućnost javiti se ovrhovoditelju i dogovoriti se da dug pati na rate", objasnio je.

Najveći iznos građani duguju financijskom sektoru
"Ako se gleda struktura dugovanja ovršenika, onda najveći iznos građani duguju financijskom sektoru odnosno bankama. Tu su krediti i kreditne kartice. Na banke otpada oko 35%. Zatim dolaze telekomunikacije po broju ovrha, no na ta dugovanja otpada oko 5% ukupnog iznosa dugovanja. Na režije otpada ispod 2%. Prosječno jedan građanin ima 5 ovrha, a najčešće dvije, dok mali broj građana ima jako veliki broj ovrha", rekla je Ilak.

"Kod ovrha radi se o različitim ljudskim sudbinama. Samo oko 1475 ljudi duguje 50% duga, a oko 110.000 oko 40%. To znači da 1475 ljudi duguje više nego 110.000 ljudi. Tu se vjerojatno radi o potraživanjima zbog nekakvih poslovnih odnosa u nekakvim poduzetničkim pothvatima iz kojih su ostali dužni jer se radi o dugovanjima većim od milijun kuna jer je malo vjerojatno da je prosječni građanin u potrošačkom odnosu stvorio tako veliki dug", objasnila je Ilak.

Dodala je ovršenici trebaju otvoriti zaštićeni račun, putem eGrađani, internetske stranice Fine ili putem e-maila ili u poslovnici Fine.

"Otvaranje računa i vođenje je besplatno. Od ovrhe je izuzeto do 4289 kuna, a u pravilu su od ovrhe izuzete tri četvrtine plaće ili mirovine. Ako imate mirovinu od 4000, od toga na zaštićeni račun ide 3000 kuna, a za ovrhu se može uzeti 1000 kuna bez obzira na to imate li jednu ili pet ili 10 ovrha te se vjerovnici namiruju redoslijedom kako su postavljeni kod Fine", zaključila je Ilak.

O troškovima ovršnog postupka
Salapić je govorio i o troškovima ovršnog postupka.

"Prvih 15 dana je važno da ne dođe do nikakvih troškova. U dopunama i izmjenama zakona o ovrhama, koji treba do kraja godine stupiti na snagu, posebnim će se pravilnikom donijeti troškovi javnobilježničke komore. Što se tiče drugih troškova, izbacuju se troškovi potvrde izvršnosti ovršne isprave koji iznose 250 kuna plus PDV, također se izbacuju predvidivi troškovi ovršnog postupka.

To je u prenesenom značenju, ako ste imali dug od 100 kuna, vraćali ste oko 800 kuna, a sada će to biti manje za 400-600 kuna, ovisi o tome kolika je glavnica duga. Na to ćemo utjecati. Također, novost će biti elektronički obrazac, odnosno digitalizacija ovršnog sustava. Obrazac će vjerovnik moći vrlo brzo sastaviti, uz trošak od 50-ak kuna, i poslati ga javnobilježničkoj komori koja će ga dodijeliti javnom bilježniku na području gdje ovršenik živi. To je velika ušteda jer se izbjegavaju odvjetnički troškovi", objasnio je Salapić.


Komentari članka

Vezani članci

Sveta Nedelja zbog koronavirusa ukida naplatu vrtića i odgađa ovrhe

18.03.2020.

GRAD Sveta Nedelja objavio je danas da će zbog problema s epidemijom koronavirusa na rok od tri mjeseca ukinuti naplatu određenih gradskih usluga te odgoditi sve ovrhe koje bi inače trebale biti pokrenute zbog neplaćanja dugova prema Gradu.

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Fina: Blokirano je 241.807 građana i 18.286 poslovnih subjekata

11.12.2019.

Po podacima Fine, u blokadi je krajem studenoga bilo 7698 pravnih osoba s ukupnim dugom od 5,8 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 4,5 milijardi, a na kamatu 1,3 milijarde kuna.

Svaki peti račun kasni s plaćanjem ili se uopće ne plati

18.09.2019.

Predstavljenji su ovogodišnji rezultati istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj, ali i ostalim europskim zemljama. Europa petu godinu zaredom bilježi rast pravovremenih plaćanja.

Sudska praksa: Ovrha se može provesti na cjelokupnoj imovini ovršenika

26.06.2019.

Vrhovni sud RH u odluci Rev-552/15 zauzeo je stav povodom pitanja može li se na temelju ovršne isprave podnijeti prijedlog za ovrhu na sredstvu različitom od onoga koje je navedeno u ovršnoj ispravi.

Tag cloud

  1. 2053 članka imaju tag hrvatska
  2. 2135 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1329 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1039 članka imaju tag trgovina
  8. 775 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 712 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 909 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 313 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 373 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 393 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici