U pripremi Vladini 'open data' projekti

Vlada radi na razvoju naprednih e-usluga koje bi mogla uskoro predstaviti i na prvim projektima otvorenih podataka (open data) za građane, rekao je na 10. jubilarnom IBM Forumu u Splitu Marko Rakar, komunikacijski stručnjak i konzultant Vlade na nizu ICT projekata, ne otkrivajući konkretne projekte.

Sobodan pristup podacima u digitalnoj eri lakše je i jeftinije omogućiti nego ikada prije, no to je prvenstveno pitanje političke volje. Osim mjesta na kojem građani mogu naći sve Vladine javne podatke 'open data' projekti u svijetu služe i kao platforma za razvoj novih rješenja. Austrijska vlada je, primjerice, dala javno podatke koje prikuplja na korištenje programerima koji razvijaju aplikacije, što je poticajno djelovalo na razvoj ICT industrije.

U raspravi o e-upravi, njenoj ulozi i benefitima za građane i poslovni sektor na okruglom stolu Pametnija Vlada u sklopu drugog konferencijskog dana IBM Foruma 2012, govorili su još Marko Krištof, pomoćnik ministra za područje rada i radnog zakonodavstva, koji je zamijenio spriječenog prvog čovjeka e-Hrvastke Darka Parića te Christian Rupp, savezni izvršni tajnik za e-government inicijativu austrijske Vlade i Paul M Pateman, direktor IBM-ovog tima pri Europskoj uniji i komunikacijski savjetnik.

Austrija je jedan od svijetlih primjera razvoja usluga i infrastrukture za e-upravu i izgradnje tzv. elektroničkog identiteta građana i tvrtki, a do toga je došlo, rekao je Rupp, zbog ogromnog pritiska poslovnog sektora da javne usluge postanu efikasnije. Osim toga, u Austriji dugo postoji razvijena ICT infrastruktura što je bio jedan od akceleratora razvoja ovih usluga pa su danas e-računi, e-potpisi i obavljanje brojnih administrativnih procedura online, sasvim uobičajeni.

- Naši su korisnici sve mlađi i mobilniji i mi moramo razmišljati kako nove tehnologije implementirati u komunikaciju s građanima, kako javna uprava treba koristiti aplikacije za pametne telefone, QR kodove, NFC tehnologiju itd. U tom kontekstu moramo razmišljati kao privatni sektor - rekao je Rupp, istaknuvši kako su najveći izazovi organizacijski i zakonski, a ne tehnološki. U Europskoj uniji po korištenju usluga e-uprave prva je Švedska, a slijedi je Austrija dok je po zadovoljstvu korisnika na prvom mjestu Austrija, a na drugom Velika Britanija.

Prema austrijskom iskustvu, rekao je Rupp, e-uprava se itekako isplati zbog ušteda te boljeg i efikasnijeg pružanja usluga što za posljedicu ima zadovoljnije građane.
E-uprava sinonim je za suvremenu i inovativnu državu u kojoj su kvaliteta, povjerenje i brzina središnji elementi. Informacijske i komunikacijske tehnologije donose masovni prijelaz iz tradicionalne gradske vijećnice ili ureda javne administracije s procesima utemeljenima na papiru prema Internetu, otvorenim državnim podacima, uporabi usluga u cloudu, elektroničkim identitetima i online potpisima, zaključak je sudionika okruglog stola.