Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Velj 2017

U reciklažna dvorišta koja staro pretvaraju u novo ulaže se - 75 milijuna kuna

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

U reciklažna dvorišta koja staro pretvaraju u novo ulaže se - 75 milijuna kuna

Poziv za dodjelu EU sredstava predviđat će da centri za ponovnu uporabu budu građeni na najmanje 1.300 četvornih metara, no moći će se za to prenamijeniti postojeći prostori. Poželjno je da centri budu otvoreni i vikendom, kad je građanima najzgodnije u njih nešto donijeti, umjesto da bace u otpad

U drugoj polovici ove godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će, kako doznajemo u nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša, raspisati dosad prvi natječaj za dodjelu EU sredstava poduzetnicima, udrugama, komunalnim društvima i ostalima koji su spremni graditi, odnosno otvarati tzv. centre za ponovnu uporabu. Riječ je o posebnoj vrsti reciklažnih dvorišta kakva u Europi postoje odavno, a u koja građani donose, ili centri na drugi način od njih prikupljaju, rabljeni tekstil – obuću i odjeću, stare igračke, namještaj, kućanske aparate, knjige, stare bicikle, posuđe te ostalu robu široke potrošnje koju građani više ne žele.

Italija pogodila "bit"

U radionicama centara predmete se zatim čisti i pere, popravlja, uređuje, odnosno vraća u život te na kraju tamo i prodaje po niskim cijenama. Zahvaljujući centrima i »kružnoj ekonomiji« koju zagovaraju, smanjuje se količina bačenog otpada na odlagalištima jer stare stvari pronalaze kupce u onima koji si novo ne mogu priuštiti, ili pak smatraju da sve što kupe niti ne mora biti novo, bilo da je riječ o komadu namještaja, odjeće ili o kućanskom aparatu. Centri u Europi, što bi trebala biti praksa i u Hrvatskoj, najvažnije je, zapošljavaju socijalno isključene – ljude koji na tržištu rada dugo ne mogu pronaći posao, ili pak osobe s invaliditetom, beskućnike.

Novi hrvatski Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine predviđa da će se za izgradnju centara za ponovnu uporabu potrošiti 75 milijuna kuna. Oni bi trebali biti nalik, odnosno funkcionirati poput onih u Italiji, za koje se smatra da su najbolje pogodili »bit«.

U Torinu, primjerice, centar za ponovnu uporabu radi kao partnerstvo tamošnje gradske komunalne tvrtke i socijalne zadruge Triciclo. Građani u centar donose, ili ih prikuplja komunalno društvo, rabljene stvari koje im više ne trebaju ili ih ne žele, a one zatim, nakon sortiranja, odlaze u različite radionice – stolarsku, radionicu za popravak bicikala, za kućanske aparate i elektroniku općenito – u kojima ih se popravlja, čisti i vraća u život te na kraju prodaje u trgovini koja se nalazi u sklopu centra, kao i na još 16 prodajnih mjesta u gradu i okolici. Svi prihodi od prodaje pripadaju socijalnoj zadruzi, koja u centru i trgovinama zapošljava socijalno isključene građane.

I u Vicenzi, još od 1979. godine, djeluje socijalno poduzeće Insieme, neprofitna organizacija koja zapošljava 90 radnika, od čega 50 stručnjaka i još 40 drugih zaposlenika u programu inkluzije socijalno isključenih na tržište rada. Insieme upravlja centrom u kojem se stare stvari popravljaju i sortiraju, kao i trgovinama u kojima se one na kraju opet prodaju. Na gradskim ulicama postoje čak i spremnici za otpad koji će otići u centar, dok komunalno društvo po njega dolazi i na vrata građana. Svako kućanstvo u Vicenzi ima pravo na vratima, besplatno, predati do pet predmeta godišnje.
Švedska ima ekopark

Dobar primjer je i ekopark u švedskom Göteborgu, izgrađen 2007. godine na 30 tisuća četvornih metara, investicija vrijedna četiri milijuna eura. Njime upravlja grad, i u njemu građani mogu ostaviti sve što se može reciklirati ili ponovno upotrijebiti. U kompleksu djeluje nekoliko radionica za popravke, kao i tri trgovine rabljene, a osvježene ili popravljene robe. U trima trgovinama proda se 75 posto onoga što se oporabilo, ostatak pak u drugim second hand trgovinama u gradu. Šveđani su izračunali da se samo zahvaljujući tom jednom ekoparku spriječi odlaganje 500 tona otpada svake godine.
Poticaji za zapošljavanje i dobre prakse

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zato predviđa i poticaje za zapošljavanje teže zapošljivih skupina ljudi, a kao dobre, već postojeće primjere navode socijalnu zadrugu Humana Nova u Međimurju, kao i udruge Reto centar i Remar centar. Humana Nova je prije nekoliko mjeseci, nakon Čakovca, otvorila i veliku trgovinu rabljene odjeće u Zagrebu, koja zapošljava nekoliko ljudi s dugotrajnim "stažem" nezaposlenih, osobe s invaliditetom i jednog beskućnika, dok centri Reto i Remar, u kojima rade liječeni ovisnici, od građana prikupljaju stari namještaj, kojeg oporabljuju te ponovno prodaju u svojim trgovinama. Sakupljaju i građevinski otpad, besplatno preuzimaju stare kućanske aparate, tekstil i ostalo.

Na razini cijelog EU-a radi 8.689 centara za ponovnu uporabu u 17 država, koji zapošljavaju gotovo 38 tisuća ljudi. Najviše ih je u Velikoj Britaniji, većina koja broji 7.722 centra i u njima zapošljava preko 20 tisuća ljudi. Ostali su, osim u Švedskoj i Italiji, u Austriji, Belgiji, Francuskoj i Finskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i brojnim drugim dražavama. Njemačka broji 400 centara i dvije tisuće zaposlenih u njima, Španjolska trideset centara s više od 1.600 zaposlenih, Italija pet, u kojima radi tisuću ljudi. Francuska, primjerice, ima 539 cenatara u kojima je posao pronašlo 5.620 građana. Otprilike, kažu studije, svakih tisuću tona robe koja se vrati u život otvori ozmeđu 70 i 80 radnih mjesta. U belgijskoj Flandriji, također uspješnoj u provođenju cirkularne ekonomije, ponovno se oporabljuje pet kilograma dobara po stanovniku te njihovi centri godišnje prikupe gotovo 65 tisuća tona robe široke potrošnje. Cijela Belgija u 125 centara za ponovnu uporabu zapošljava više od 4.200 ljudi, dakle, ilustracije radi, ukupno stanovništvo našeg Hvara, Brinja ili Čabra.

Slovenci centre za ponovnu uporabu imaju, osim u Ljubljani, i u Velenju, Rogaškoj Slatini, Ormožu i u još tri mjesta. Građani u njih robu uglavnom donose sami, ili se ona prikuplja na poziv. Slovenski sustav, za razliku od većine drugih u Europi, nije financijski samoodrživ pa ga država potiče, ponajviše mjerama zapošljavanja kroz razne oblike javnih radova, što se predviđa da će, sigurno u prvih nekoliko godina, biti potrebno i u Hrvatskoj.

Radionice i trgovine

Kako napominju u Ministarstvu, javni pozivi za dodjelu EU sredstava onima koji budu željeli otvarati centre za ponovnu uporabu predviđat će njihovu gradnju na najmanje 1.300 četvornih metara, no u tu svrhu će se moći prenamijeniti i već postojeći prostori. Centri će imati radionice za popravke, kao i prostor za unutarnje i vanjsko trgovanje. Poželjno je da budući centri budu otvoreni i vikendom, kad je građanima najzgodnije u njih nešto donijeti, umjesto da bace u otpad, dok će se oporabljena roba na prodaju moći proslijediti i u druge second hand trgovine, na sajmove, ali i prodavati putem oglasa u novinama i drugim medijima.

Svaki će centar imati zaposlene ovlaštene elektrotehničare, stolare i druga zanimanja, no u njima će se i drugi zaposleni moći stručno usavršavati kroz programe radne i socijalne integracije. Svi rabljeni predmeti koji se budu ponovno stavljali na tržište imat će jamstva kao što ih imaju i novi predmeti koje kupujemo u trgovinama. Planira se i velika javna kampanja kojom će se pak hrvatskim potrošačima pokušati reći da i staro može biti novo, a okoliš nam zahvalan na kupnji nečeg što je netko drugi odbacio. Na primjer, koliko god da nam se stari kaput ili haljina više ne sviđaju, istraživanja kažu da smo odbačenu odjeću iskoristili tek 30 posto od onoga koliko ona može »poživjeti«.


Komentari članka

Vezani članci

Kraš kupio kompleks u Zaprešiću

03.06.2026.

Kraš je sa španjolskom kompanijom ROCA potpisao ugovor o kupnji zemljišta površine oko 200 tisuća četvornih metara, s postojećim industrijskim kapacitetima na području Zaprešića, kao potencijalne nove lokacije buduće proizvodnje, izvijestio je Kraš u pone

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Pical Resort vrijedan 200 milijuna eura jača turizam Istre

13.05.2026.

Najveći turistički projekt u Hrvatskoj donosi 800 novih radnih mjesta i inovativne sadržaje za goste i lokalnu zajednicu

Ivan Kovačić: Većina nekretnina prodanih u Zagrebu su investicije

08.05.2026.

Cijene nekretnina ubrzano rastu, a 70 posto prodanih nekretnina u Hrvatskoj plaćeno je u gotovini. Raste interes za luksuznim nekretninama, dok s druge strane prosječan radnik teško može kupiti stan od 50 ili 60 kvadrata. O stanju na tržištu nekretnina u

Investicija Končara i Siemensa: 260 milijuna eura i 350 novih radnih mjesta

06.05.2026.

Počinje proširenje tvornice transformatora u Zagrebu koja jače globalnu konkurentnost kompanije u jeku energetske tranzicije

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk