U Slavoniji urod grožđa bolji nego u Dalmaciji

Ovih je dana počela berba grožđa koja je mogla biti vrlo dobra da nije bilo nevremena, ali i suše, koje je više pogodilo vinograde u Dalmaciji i Istri nego u Slavoniji. Naime, vinogradi u Dalmaciji imaju manje zemlje pa vinova loza ne može dulje izdržati bez vlage i kiše, koje ove godine, posebice u ljetnim mjesecima, nije bilo dovoljno.
U Hrvatskoj se uzgaja 31 sorta vinskoga grožđa, a najzastupljenije su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Računa se da bi trebalo proizvoditi godišnje 1000 vagona graševine te 500 vagona malvazije i plavca malog. Te tri sorte čine gotovo 50 posto domaće proizvodnje grožđa, odnosno vina, dok ostalih 28 sorta nije zastupljeno s više od tri posto.

Prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze, zastupljene su dvije regije - kontinentalna i primorska Hrvatska s 13 podregija. Proizvodnja vina je godinama bila približni ista ili veća od domaćih potreba, koje su pak u posljednja dva do tri desetljeća gotovo prepolovljene. Sada prosječna godišnja potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi 16 litara, a piva oko 70 litara.

U drniškom kraju je počela berba grožđa na plantaži Dalmacijavina u Petrovu polju. Ta je plantaža grožđa jedna od najvećih u Dalmaciji, te se prostire na 215 hektara. Berba je najprije počela na oko 40 hektara posađenih sortom merlot, a potom će se brati sorte koje kasnije dozrijevaju. Voditelj drniškog pogona Dalmacijavina Tvrtko Topić kaže da je ovogodišnji urod s obzirom na klimatološke uvjete zadovoljavajući. I slador i kiseline u grožđu upućuju na dobru kvalitetu grožđa koje bi trebalo dati i kvalitetno vino. Tehnološki, zrno je spremno za berbu, a jedinica sladora merlota kreće se od 19,50 do 20 gradi. Visoki slad grožđa povećava i visoku kvalitetu vina.

Drniški pogon Dalmacijavina i ove će godine otkupljivati viškove grožđa isključivo s drniško-prominskog vinogorja i od proizvođača upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača. Grožđe će se otkupljivati po jedinici sladora i to po tri cijene, koje će se utvrditi naknadno. Pod vinovom lozom u Istri nalazi se 10.000 hektara zemljišta. Najznačajnija sorta grožđa je istarska malvazija, a valja spomenuti i vrlo uspješni chardonnay te bijeli muškat, koji u Istri zovu momjanski mušakat. Više od 60 posto vina proizvedenog u Istri završava u turističkoj potrošnji, što je dokaz da kvalitetna vina, nakon potvrde na brojnim međunarodnim izložbama, lako pronađu put do tržišta. Iločki podrumi će s vlastitih 300 hektara i 500 hektara vinograda u kooperaciji ove godine ubrati između sedam i osam milijuna kilograma grožđa, te proizvesti između 4,5 i pet milijuna litara vina.

Nedostaje berača, dnevnica 150 kuna
U berbi je ove godine angažirano gotovo dvostruko više sezonskih radnika nego lani, njih 110, te oko 160 zaposlenika Dalmacijavina. Za razliku od ranijih godina kada se sezonskim radnicima plaćalo po kilogramu ubranoga grožđa, ove godine oni se zapošljavaju na određeno vrijeme, a dnevnica im je od 140 do 150 kuna. Još nedostaje tridesetak berača, a svi koji žele sudjelovati mogu se javiti u upravu Dalmacijavina u Drnišu. Berba će potrajati oko 20 radnih dana, ovisno o vremenu.