U Splitu 26 posto više noćenja

Recesiji unatoč, Split je u lipnju zabilježio 26 posto više turističkih noćenja, ali i 11 posto manje turističkih dolazaka. Sudeći prema riječima Vedrana Matošića, direktora splitske Turističke zajednice (TZ), u prvih šest mjeseci u Splitu je noćilo devet posto više gostiju nego lani u istom razdoblju. Lanjski prosjek boravka gostiju od 1,6 dana ove je sezone povećan na puna dva dana.

Najviše turista, 69.000, i ove je godine došlo iz Sjedinjenih Američkih Država. Potom slijede Poljaci, Nijemci i Englezi, koji su ove godine došli u većem broju od očekivanog. Japanci su, pak, podbacili. Iako statistički podaci djeluju obećavajuće, u stvarnosti je situacija nešto mračnija. Naime, splitski gosti nisu dobri potrošači. O tome najbolje svjedoče splitski ugostitelji i trgovci u staroj gradskoj jezgri, koji zbrajaju - minuse.

»Nikada dosad nismo imali više gostiju koji su manje trošili. Ove su godine turisti škrti. Teško im je platiti pa se cjenkaju«, kaže Dragomir Mazić, trgovac u CD dućanu.
Sudeći prema njegovim riječima, najbolji su potrošači Japanci i Rusi. Oni, mahom, ne pitaju za cijenu. U kafićima najbolji su potrošači Australci i Englezi.

»Ove godine bilježimo mnogo manje gostiju nego prethodnih. Čak je i domaćih turista manje nego lani, a potrošnja je znatno pala. Još uvijek najviše troše stranci«, ističe ugostitelj Zoran Udovičić.

U Splitu do kraja sezone ne očekuju znatniji porast dolazaka stranih turista. Zadržavanje na lanjskoj razni, odnosno 415.000 noćenja, bilo bi zadovoljavajuće. Optimističniji očekuju porast od tri posto.

Iako se zadnjih godina taj grad, bez sumnje, iz tranzitnog pretvara u turističko odredište, istodobno plaća i danak sporoj gradnji i rekonstrukciji velikih hotela. I ovu turističku sezonu grad je dočekao bez hotela Marjan, koji je ušao u prestižni lanac Hilton, te Splita, koji je postao dio Radissonsasa. Split, naime, još uvijek ima problem s boravkom turista preko vikenda, prije svega zbog nedostatka hotelskih kapaciteta, ali i nedovoljnog broja manjega privatnog smještaja.

U gradu je svega 1700 turističkih kreveta, što nije dovoljno da bi se Split nazvao destinacijom sa stacionarnim turizmom. Za to bi se broj postelja trebao usedmerostručiti. Uz bok turističkim destinacijama taj se grad neće moći svrstati dok god ne bude imao najmanje 3000 hotelskih kreveta.

Da je Split destinacija koja se traži spoznali su i privatni poduzetnici, koji posljednje dvije godine intenzivno ulažu u gradnju apartmana, hotela i prenoćišta. Svi ti kapaciteti, s manjim »rupama«, u gradu su popunjeni cijele godine.

Manjkavost splitskog turizma ogleda su i u boljkama cijele Splitsko-dalmatinske županije. Naime, u hotelima koji su izvan funkcije na tom području čak je 6600 smještajnih jedinica. Oko 1500 »neupotrebljivih« kreveta je u turističkim naseljima, a 12.600 u odmaralištima.