Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Kol 2009

U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Amir Kulenović  

U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o broju korisnika internet bankarstva među građanima i poslovnim subjektima za 2008. godinu, broj korisnika ove usluge bilježi vrlo solidne stope rasta. Naime, uslugu internet bankarstva tijekom prošle godine koristilo je 559.711 građana te 150.668 poslovnih subjekata.

U odnosu na 2007. godinu, riječ je o rastu od 31,9 posto u segmentu korištenja od strane građana, odnosno rastu od 15,8 posto u segmentu korištenja poslovnih subjekata. Te su brojke još impozantnije kad se stanje u protekloj godini usporedi sa 2005. godinom, kada je ta brojka bila za polovinu manja - fizičkih osoba korisnika internet bankarstva bilo je nešto više od 276 tisuća, dok je broj pravnih osoba korisnika iste usluge iznosio 86 tisuća.

Razvoj poslovanja

Osnovni razlozi za takvu gotovo eksponencijalnu ekspanziju bankarskih usluga putem interneta leže u činjenici da su korisnici interneta sve upućeniji u prednosti njegova korištenja te u polaganom ali sigurnom nestanku straha od korištenja novih tehnologija. Osim toga, činjenica da su bankarske usluge obavljene putem interneta i do nekoliko puta jeftinije od onih na šalteru hvatskih banaka utječe na sve veće zanimanje klijenata za internet bankarstvo.Gotovo sve banke u Hrvatskoj danas nude obavljanje dijela svojih usluga putem interneta, a popis transakcija koje se mogu obaviti na taj način iz dana u dan sve je veći. Od običnih transakcija, poslova oročenja valuta, uplate udjela u investicijskim fondovima do doznake sredstava u inozemstvo, banke, pogotovo one s velikom bazom klijenata, natječu se kako korisnicima ponuditi što kvalitetnije i brojnije elektronske usluge.

- Imajući na umu da je broj korisnika internet bankarstva jedan od važnih pokazatelja razvoja informacijskoga društva, zadovoljan sam ostvarenim napretkom, a posebno činjenicom da je riječ o kontinuiranom rastu broja korisnika ove usluge. Navedeni rezultati ukazuju da, uz građane, sve više poslovnih subjekata uviđa kako internet bankarstvo ostvaruje znatne uštede u svakodnevnu poslovanju. Pritom bih posebno naglasio važnost daljnjeg povećnja stope rasta poslovnih subjekata korisnika internet bankarstva, posebno u kontekstu daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja - rekao je nedavno državni tajnik Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku Igor Lučić.

U trendu

Rastom broja korisnika net-bankinga Hrvatska prati trendove najrazvijenijih bankovnih sustava Europe i svijeta, no autori nisu jedinstveni u ocjeni zašto je tome tako. Dok neki smatraju da usluge koje banke putem interneta nude svojim klijentima postaju popularnije zbog same popularizacije interneta u našoj zemlji, drugi tu činjenicu pripisuju krizi i svijesti građana kako valja posebno voditi računa o redukciji svih troškova, pa tako i onih koji se odnose na bankarske usluge. Istina leži negdje između, kao i u svim prijeporima koji se vode oko prednosti elektronskih usluga prema onima na koje smo inače naviknuli.

Djelomice se popularizacija interneta može pripisati uštedama koje sa na taj način mogu ostvariti, kako na strani korisnika, tako i na strani samih banaka.U zajedničkoj studiji i analizi bankovnog tržišta s aspekta uvođenja i penetracije internetskog bankarstva stručnjaci sa sveučilišta u Barceloni i Milanu uspjeli su pokazati kako internetsko poslovanje predstavlja uštedu i za banke, koje uvođenjem takve usluge imaju manje troškove transakcija zbog potpunog ili djelomičnog nestanka manuelnog rada koji su do tada obavljali djelatnici u poslovnicama.

e-banke

No, studija donosi i podatke o tome kako penetracija internet bankarstva ovisi i o ukupnoj informatičkoj pismenosti klijenata - posjeduju li kućanstva računala, koliko se znaju koristiti internetom i jesu li dovoljno informatički pismeni, postoji li uopće priključak, po mogućnosti broadband, na internet koji bi im mogao omogućiti korištenje usluga elektronskog bankarstva. Sve su to čimbenici koji prema studiji utječu na razinu prihvaćenosti e-bankinga u pojedinoj zemlji.

U Hrvatskoj, međutim, nema posve internetskih banki, financijskih institucija bez poslovnica koje posluju isključivo elektronski (internetom ili telefonom i faks-uređajem), a koje čine daljnji korak u evoluciji bankarskih usluga. Iako su čiste e-banke i u Europi prilično rijetke, studija tvrdi da će se u tom smjeru razvijati bankarstvo u budućnosti, no teško je reći kad ćemo najveći broj potreba za bankovnim uslugama rješavati bez posredovanja bankovnog službenika.

Isprve za ‘geekove’

Kao i u Europi i SAD-u, internetsko bankarstvo u Hrvatskoj prvi su uveli najveći, ne toliko zbog toga da reduciraju vlastite troškove, već zbog privlačenja novih klijenata, pogotovo onih koje bismo danas nazvali ‘geekovima’, osobama sklonima novim tehnologijama spremnima naučiti kako se mkoma koristiti. U prvo vrijeme takva je usluga dodatni trošak za banku, no najveći si mogu dopustiti kresanje profitnih marži nauštrb povećanja baze klijenata.

S vremenom je sve veći broj banaka počeo uvoditi tu uslugu iz jednostavnog razloga što su klijenti to zahtijevali i danas se ni jedna banka u Hrvatskoj ne može zamisliti bez takve usluge. Na taj način ostvarene uštede klijenata banke znatne su jer se za internetske usluge plaćaju i nekoliko puta manje naknade, dok se za poslovanje banaka i razinu njihove profitabilnosti te uštede mogu samo nagađati, budući da hrvatske banke nisu sklone iznositi takve podatke u javnosti. No, navedena studija pokazuje da banke koje su internetske usluge kvalitetn uključile postižu mnogo bolje rezultate u pogledu profitabilnosti i stopa povrata na imovinu.

Socijalne mreže

Hrvatske bi banke mogle pridonijeti popularizaciji korištenja internetskih usluga uspostavom direktnih online sustava komuniciranja s klijentima umjesto oslanjanja na podršku putem telefona. Generacijama naviklima na servise poput Skypea ili drugih IM (instant messaging) klijenata, Facebook ili Twitter profila svakako bi bilo ugodnije i brže porazgovarati s bankovnim službenikom na taj način, budući da je komunikacija mnogo brža i direktna.

Nažalost, unatoč relativnoj jednostavnosti uvođenja i toga komunikacijskog kanala, banke se još nisu odlučile na tako nešto. Svoju konkurentsku prednost tu bi ponajprije mogle graditi manje banke, koje bi upravo na višoj razini inovativnosti i fleksibilnosti mogle vrbovati nove klijente među internetskim entuzijastima, kojih u Hrvatskoj ima priličan broj.


Komentari članka

Vezani članci

GDi grupa i Geolux zajedno na nova tržišta

23.10.2025.

Dvije tvrke namjeravaju zajednički nastupiti na međunarodnim tržištima, uključujući Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Crnu Goru

Protostar Labs: Slavonska tvrtka koja razvija napredna rješenja za svemirsku industriju

23.10.2025.

Iako je svemirska industrija u Hrvatskoj tek u povojima, i kod nas postoje neke tvrtke koje već uspješno surađuju na projektima Europske svemirske agencije (ESA). Jedna od njih je Protostar Labs, osnovana 2019. u Belišću, koja je u nešto više od šest godi

Osim posla s dronovima, veliku priliku vidimo u antidronskim sustavima

20.10.2025.

Dosad se OneDrone etablirao na domaćem tržištu kao pouzdan partner sa sveobuhvatnim uslugama – od proizvodnje, prodaje, savjetovanja, edukacije, treninga do servisa dronova

Pale: Još nema tehnologija koje bi mogle razumjeti svijet kao čovjek

11.09.2025.

Nemamo umjetnu inteligenciju, to je marketinški naziv. Imamo automate različitih stupnjeva automatizacije koji postaju sve moćniji

Kovačević: Vraćamo primat Zapadu u zračnoj robotici

02.09.2025.

Orqa sa svojim rješenjima jedna je od rijetkih zapadnih tvrtki s vlastitom proizvodnjom ključnih komponenti i tehnologija za upravljanje dronovima

Tag cloud

  1. 2796 članka imaju tag turizam
  2. 2646 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 662 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor