U uzgoju crne slavonske svinje vidi budućnost za svoga sina

Ivo Kovčalija iz Dalja prije četri godine krenuo je u vizionarski uzgoj crne slavonske svinje - fajferice, a danas ima 18 rasplodnih krmača, 19 nazimica i 4 nerasta.

U uzgoju fajferice vidi budućnost za svoga sina Zdravka, koji pohađa treći razred prehrambeno-tehnološke škole.

- Planiramo ostvariti cijelu liniju: od polja do stola - kaže Ivo Kovčalija, koji smatra kako se uzgoj fajferice isplati samo daljnjom preradom u slavonsku šunku, kobasicu, kulen... pa već pripremaju prostorije u kojima bi obavljali preradu i prilagođavaju ih EU standardima, a klanje bi obavljali u nekoj od ovlaštenih klaonica. Sve su to tek temelji buduće proizvodnje koju bi na sebe trebao preuzeti najmlađi sin Zdravko, koji će kao budući prehrambeni tehnolog voditi računa o kvaliteti njihovih suhomesnatih proizvoda, kaže Ivo Kovčalija.

Inače obitelj Kovčalija posjeduje 26 jutara zemlje i uzgajaju suncokret, triticale, kukuruz, ječam... sve što je potrebno za hranidbu njihovih svinja.

- Ja sam mali ratar i velik je problem otkup, jer otkupljivač zaračunava svoje troškove otkupa na naš teret, što nam znatno snižava cijenu i profit, a mi “mali” nemamo skladište, a ni mogućnost izbora otkupljivača, tako da smo u prilično nezavidnom položaju - objašnjava Kovčalija i dodaje kako mu se uzgoj crne slavonske svinje učinio najboljim načinom da svoju ratarsku proizvodnju - oplemeni.

Po istom “receptu” namjerava oplemeniti i uzgoj fajferice daljnjom obradom mesa i proizvodnjom suhomesnatih proizvoda.
Oprezno investiranje

U prvom koraku namjeravaju povećavati krdo svinja, u sljedećem razdoblju do stotinjak tovljenika, a za ostvarenje tih planova potreban im je prostor, pa je Ivo Kovčalija zakupio prostor nekadašnje tvornice opeke Dunav Dalj, koja više ne radi a posjeduje i 11 hektara zemlje, ima izvor vode i ekološki je potpuno prihvatljiv prostor jer se na njemu ništa nije uzgajalo više od dva desetljeća. No, sad je potrebno investirati u taj prostor, ograditi ga i prilagoditi uzgoju crnih svinja.

- Na natječaj za mjere iz Programa ruralnog razvoja ne mogu ići jer sam prestar i nisam perspektivan pa čekamo da najmlađi sin Zdravko napuni 18 godina, preuzme OPG i da krenemo na natječaje - objašnjava Kovčalija i dodaje kako je molbu za zakup tog prostora podnio još 2013., a tek je prije mjesec dana dobio potvrdno rješenje za zakup na pet godina. Kovčalija na tom prostoru planira i uzgoj ovaca i koza jer su potrebe tih životinja slične i dopunjuju se. Ipak, Kovčalije ne ulaze u kredite, jer Ivo smatra da su oni s tolikom kamatom lihvarski i predlaže da se umjesto poticaja, koji nemaju prave osnove, osiguraju povoljne kamate za one poljoprivrednike koji žele investirati i razvijati svoju proizvodnju.
Povećanje matičnog stada

Inače, Kovčalije su članovi udruge uzgajivača crnih slavonskih svinja fajferica koja je u pregovorima sa Žitom oko otkupa njihovih svinja. Neki od uvjeta koje svinje trebaju ispuniti su sljedeći: da su najmanje 18 mjeseci starosti, da su bile na ispaši, imaju više od 130 kilograma i 34 posto mesnih jedinica, nabraja Kovčalija i kaže kako to nije problem postići s crnom slavonskom svinjom. No, ono što još nisu dogovorili, to je otkupna cijena. Žito nudi 15 kuna + PDV i ugovor otkupa na najmanje pet godina, a Ivo Kovčalija smatra da je uzgoj isplativ tek ako cijena ne bude ispod 20 kuna + PDV jer je 18 mjeseci dugo razdoblje.

U udruzi “Fajferica” je oko 80 poljoprivrednika, ali se samo manji dio ozbiljno bavi uzgojem crne slavonske svinje, kaže Kovčalija i dodaje kako se mnogi ne usude ozbiljnije upustiti u uzgoj upravo zbog nesigurnosti, “a ja to radim zbog sina Zdravka”, kaže Ivo Kovčalija i dodaje kako od 2012. godine, kada su počeli uzgoj fajferice, stalno rade na formiranju i povećanju matičnog stada.

Damir Malović iz HPA vodi selekciju i kontrolira uzgoj te pomaže Kovčalijama svojim znanjem i stručnim savjetima.
Sljubljivanje s turizmom

No, poslovnom planiranju Ive Kovčalije tu nije kraj. Namjerava svoju stočarsku proizvodnju i suhomesnate proizvode, ali i kozji i ovčji sir, ponuditi turistima, koji sve češće posjećuju Dalj i općinu Erdut.

- Dalj ima velik turistički potencijal, a TZ Općine Erdut uredila je šetnicu uz Dunav i u planu je uređenje prostora za kampiranje - govori Kovčalija objašnjavajući kako postoji potencijal za razvoj sela a sjećajući se prošlih vremena.

Ivo Kovčalija

poljoprivrednik iz Dalja
Slavonija je strašno zapostavljena

- Slavonija je strašno zapostavljena. Aljmaš, Erdut i Dalj sela su iz kojih se svake nedelje otkupljivalo 1000 do 1500 svinja te se oko milijun i pol kuna svaki tjedan slijevalo u ta sela i sve je živjelo punim životom - prisjeća se Ivo Kovčalija i razočarano konstatira kako je danas u njegovoj ulici sa 120 brojeva - 70 kuća prazno, a u cijelom Dalju nema ni 200 rasplodnih krmača, dok u Aljmašu i Erdutu nema ni jedne svinje.

- Mi smo se generacijama bavili poljoprivredom, i moj otac, i moj djeda, i njegov otac... i dok god radimo svojim rukama - ne možemo propasti - odlučan je Ivo Kovčalija.