Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Tra 2018

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Nikola Patković  

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vrijedan aktivni bio ugljen.

Ako je suditi prema riječima osječkog poduzetnika Danijela Marića, koji je voditelj ovog projekta, radi se o revolucionarnom projektu koji bi mogao na globalnoj razini promijeniti način proizvodnje zelene energije.
Tehnologija

- Riječ je o dosad neviđenom sustavu čija je najveća specifičnost, a ujedno i prednost, upravo proizvodnja bio ugljena. Na lokaciji u Valpovu već smo imali građevinsku dozvolu za bioelektranu, ali u cijeloj Europi i dijelu Azije nismo mogli pronaći pogodnu tehnologiju za rasplinjavanje drvne bio mase pa je projekt bio na granici otkazivanja.

No, tada smo naišli na jednog slovenskog poduzetnika koji je imao odgovore i rješenja za sva naša pitanja kroz svoju tehnologiju Biomass Ultima - ispričao je Marić.

Sa Slovencem kojega on spominje, a koji se još ne želi u Hrvatskoj javno eksponirati, povezao ga je Aleksandar Milohnoja, Osječanin koji već 30-ak godina kao poslovni konzultant i savjetnik živi i radi u Ljubljani.

- Isti se projekt radi i u Sloveniji, a drugi je trebao biti u Austriji, no uspio sam svog slovenskog prijatelja uvjeriti da ga preseli u Slavoniju, u blizinu mog Osijeka, premda moram reći da je tu važnu ulogu odigrao i gospodin Marić koji se pokazao iznimnim stručnjakom na tom području. Cilj mi je bio pomoći zavičaju u smislu dovođenja vrijedne investicije koja će omogućiti otvaranje, zasad, desetak novih radnih mjesta, ali i generirati bolje poslovno okruženje i rast ekonomskih ulaganja - rekao je Milohnoja te istaknuo da je riječ o zelenom projektu.

Koliko je on specifičan, potvrđuje i činjenica da elektrana neće imati dimnjake, što znači da iz nje ništa neće izlaziti u atmosferu. Pozitivni bi učinci, pak, trebali biti veliki.

- Primjerice, za proizvodnju nam ne treba vrhunska sječka jer se kao ulazna sirovina mogu koristiti drvni otpaci, kora, piljevina i sječka standardnih formata. Imat ćemo potpuno zatvoren ciklus s proizvodnjom 400 kW energije na sat, od čega ćemo 300 izvoziti u javnu mrežu, a 100 trošiti za naše potrebe, konkretno za sušenje sječke iz koje ćemo dobivati aktivni bio ugljen, i to više od dvije tone dnevno, čime će se ostvarivati puno veći profit u usporedbi s ostalim proizvođačima.

Ovaj koncept iz temelja mijenja proizvodnju električne energije, a važno je reći da u ovom sustavu nema otpadnih voda ni pepela, odnosno nema nikakvog dodatnog zbrinjavanja. Tehnologija je takva da je nešto veća potrošnja sječke i nećemo imati maksimalnu električnu učinkovitost sustava (bit će oko 85 posto) jer nećemo iskoristiti svu energiju iz drva, ali imat ćemo vrijedan nusprodukt - istaknuo je Marić.
Liječenje stoke

Tako dobiveni ugljen, koji će sadržavati čak 80 posto karbona, može se koristiti u poljoprivredi, ali i za pročišćavanje otpadnih voda pa do korištenja u medicinske svrhe. To je potvrdio i prof. dr. Zvonimir Steiner s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je objasnio da se bio ugljen može koristiti za obogaćivanje tla mineralima, ali i za liječenje stoke u intenzivnom uzgoju kod pojave enteritisa i bronhopneumonije, koji stočarima čine velike probleme u uzgoju. Koristan je i za probleme s mikrotoksinima te kao prevencija protiv Escherichije coli.

- Ovo nije izmišljanje tople vode, ali poanta je da se aktivni ugljen u industriji radi ciljano i dosad ga se nije dobivalo iz kogeneracija, a to je, uz ekološku komponentu, velika vrijednost ovog projekta. Ne bih se začudio da taj nusproizvod nakon nekog vremena postane glavni proizvod - rekao je prof. dr. Steiner. Biomasa Valpovo bit će svojevrsna pokazna elektrana i pilot ovog projekta koji za cilj ima potpunu komercijalizaciju i gradnju znatno većeg pogona.


Komentari članka

Vezani članci

Planirate ugraditi solarne panele na kuću? Požurite se, država daruje do 75.000 kuna

09.07.2020.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošlog tjedna objavio je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela na obiteljskim kućama, za što je ove godine osigurano 10 milijuna kuna. Što trebate učiniti ako želite postati energetski ne

HEP i HOPS otvorili radove na izgradnji suvremenog postrojenja vrijednog 105 milijuna kuna

01.07.2020.

Najsuvremenije postrojenje za statičku kompenzaciju u Trafostanici (TS) Konjsko, jedno je od četiri ključna dijela SINCRO.GRID-a, a radove na tom postrojenju je otvorio ministar zdravstva Vili Beroš.

U utorak novo poskupljenje goriva

23.09.2019.

U utorak se očekuje novo poskupljenje goriva. Poskupjet će između 20 i 30 lipa, pa bi cijena litre ponovno mogla prijeći 10 kuna.

Valpovo ima najveći eko silos za žitarice i uljarice u Hrvatskoj

13.06.2019.

PPK Valpovo d.o.o. najavljuje velike razvojne ambicije, a njihovi silosi spremno čekaju ovogodišnji urod uljarica i žitarica. Nakon investiranja i certifkacije danas imaju najveće kapacitete specijalizirane za preradu, čišćenje i skladištenje sirovina iz

Dobre vijesti za vozače: Pojeftinilo gorivo u Hrvatskoj

15.05.2019.

Nova cijena Eurosupera 95 kreće se između 10,08 i 10,49 kuna, dok se nova cijena dizelskih goriva sad kreće između 9,85 i 10,28 kuna.

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici