Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2022

Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo najveći u Europskoj uniji

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider  

Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo najveći u Europskoj uniji

Hrvatska je ovisnija o prihodima od turizma u usporedbi sa svojim mediteranskim konkurentima. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Također, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine.

Rečeno je to na danas održanoj panel-raspravi povodom predstavljanja druge sezone projekta Uplift, a sudjelovali su stručnjaci koji su ukazali na potrebu za održivim razvojem, ali i na probleme s kojima se turizam u Hrvatskoj susreće zadnjih godina.

Povod rasprave bila je prva sveobuhvatna studija koju je proveo Ekonomski institut u Zagrebu pod nazivom 'Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost', a riječ je o istraživanju koje otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek.

Studija je provedena u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je usmjeren ka poboljšavanju poslovanja i razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.

Raste udio privatnog smještaja
Rezultati studije predstavljeni su u Wespa Spacesu na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice u Ekonomskom institutu u Zagrebu, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta. Moderator rasprave bio je TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.

Studija je analizirala podatke za razdoblje od 2012. do 2021. godine, a rezultati su dostupni na linku. Podaci su pokazali da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. godini u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se počele intenzivnije baviti s turizmom unazad desetak godina, a priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Razlog tome je rast intenzivan rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom, a zbog toga se povećava i koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica.

Po tom su pitanju najranjivije Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Istarska županija. Studija je također pokazala da se povećao udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju povećao u većini lokalnih jedinica, za razliku od smještaja u hotelima, hostelima i kampovima, gdje se isti smanjuje.

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

- Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje - komentirala je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dodala da je jedan od najvećih problema i kratka turistička sezona koja se mora produžiti prije svega. S njom su se složili svi panelisti.

Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta poručio je da se Hrvatska ne bi smjela oslanjati samo na sunce i more, već bi trebala uvoditi nove turističke proizvode. Komentirao je da se Hrvatska prvi puta nalazi u situaciji u kojoj je dio javnog novca namijenjen isključivo turizmu, a riječ je o otprilike 2,2 milijarde kuna.

- Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude.

U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja - , dodao je Štefičar.

Hrvatski turizam može i mora bolje
Da bi u Hrvatskoj zaživio održivi turizam, potrebna je edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru, a primjer toga je i Mastercardov Uplift, projekt koji je pokrenut u srpnju prošle godine.

- Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan boost.

Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u sezonama pred nama - poručila je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu i dodala da je proces učenja za nju najvažniji – to je proces koji nikad ne završava, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu.

Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore priključila se drugoj sezoni Uplifta kao partner projekta i spomenula i turizam u Zagrebu za koji je taj trend rastući od 2014. i 2015. godine, a boom je nastao zbog takozvanog city turizma koji donosi sve više posjetitelja u hrvatsku metropolu.

Za razliku od Zagreba i okolice, na Jadranu je turizam primarna djelatnost. Potpora HGK Upliftu samo je jedan u nizu poteza u nadi osnaživanja hrvatskog turizma.

- Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj - zaključila je Vukojević.


Komentari članka

Vezani članci

Vlast najavljuje pokretanje vojne proizvodnje, no je li Hrvatska za to uopće sposobna?

09.07.2025.

Odustavši od najšireg spektra materijalne proizvodnje kroz protekla tri desetljeća, hrvatska ekonomska politika osujetila je sebe i za moguće potrebe izrade oružja umjesto njegova uvoza. To nije lako ponovo pokrenuti.

U Trogiru su zadovoljni turističkim rezultatima

08.07.2025.

U Trogiru su zadovoljni dosadašnjim turističkim rezultatima, u prvoj polovini godine je 1,5 % više dolazaka nego lani. Većina turista koja posjećuje Dalmaciju, barem na pola dana posjeti Trogir, grad pod zaštitom UNESCO-a. Počelo je i Trogirsko kulturno l

Alen Kovač (Erste banka): Htjeli bismo vidjeti više proizvodnih investicija

04.07.2025.

Čeka li nas ekonomski slom i kako obuzdati inflaciju u Hrvatskoj, razgovarali smo s Alenom Kovačem, direktorom Službe ekonomskih istraživanja Erste banke i jednim od najistaknutijih hrvatskih ekonomista mlađe generacije.

Prosječna plaća premašila 1500 eura: Najniža primanja i dalje su u Istočnoj Hrvatskoj

03.07.2025.

Prosječna mjesečna netoplaća u Hrvatskoj u drugom je tromjesječju ove godine prvi put premašila 1500 eura, zajedno s dodatcima na plaću, i iznosila je 1526 eura, pokazuju podatci portala MojaPlaća. To je čak 17 posto više u odnosu prema drugom kvartalu pr

Došlo je do preokreta turističkih brojki u lipnju

02.07.2025.

NAKON svibnja i slabijih turističkih rezultata, lipanj je donio preokret na hrvatskoj obali. Osim rasta ukupnih brojki, ovaj je mjesec obilježio i povratak njemačkih gostiju, kojih je u svibnju bilo znatno manje.

Tag cloud

  1. 2742 članka imaju tag turizam
  2. 2613 članka imaju tag hrvatska
  3. 1730 članka imaju tag svijet
  4. 1418 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1623 članka imaju tag izvoz
  7. 1512 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1365 članka imaju tag ict
  9. 1299 članka imaju tag trgovina
  10. 1209 članka imaju tag investicije
  11. 1277 članka imaju tag industrija
  12. 1064 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1039 članka imaju tag menadžment
  14. 858 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1164 članka imaju tag EU
  16. 648 članka imaju tag opg
  17. 780 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 697 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 390 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 494 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 518 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 489 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 430 članka imaju tag start up
  33. 501 članka imaju tag dzs
  34. 443 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 412 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor