Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2019

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

Izvor: www.index.hr · Autor: Udruga Franak  

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

OBEŠTEĆENJE presudom veće je za više od 60% nego umanjenje duga konverzijom!

Udruga Franak od početka godine usmjerava sva svoja znanja i aktivnosti prema Vrhovnom sudu RH, jer su sudbine 55.000 obitelji u rukama sudaca toga Suda, a vremena je sve manje zbog zastare koja nastupa 13.lipnja 2019.g.

Nestrpljivo iščekujemo pozitivnu odluku Vrhovnoga suda RH o našim pravima nakon konverzije, a optimizam zasnivamo na utemeljenjima iz pravno-matematičkih analiza Udruge Franak, ali prije svega iz sudskih utvrđenja u čitavome nizu pozitivnih prvostupanjskih i pravomoćnih presuda za konvertirane kredite.

Konverzija i Dodatak ugovoru o kreditu nisu uklonili nezakonitosti iz Osnovnog ugovora što je dokazano matematičkim izračunom u prikazanom grafu.

1. U prvome stupcu grafa je kunski iznos kredita u trenutku podizanja 2005. godine, 100.000 CHF na 25 godina otplate, početni tečaj bio je oko 4,75, glavnica 474.230,00 kuna.

2. U drugome stupcu vidimo da je preostala glavnica nakon cca. 10 godina otplate veća od početne za oko 10% i iznosi 518.314,00 kuna (74.300 CHF – CHF je bio oko 7 kuna).

3. U trećem stupcu se prikazuje koliko je bilo smanjenje preostale glavnice nakon konverzije uz dodatno umanjenje za preplatu utvrđenu u konverziji. Nova glavnica umanjena za razliku uplata CHF i simuliranoga euro kredita iznosi 372.871,00 kunu, gdje je efekt konverzije takav da je 28% manja preostala glavnica za preostalih 15 godina otplate u odnosu na realnu CHF glavnicu.

4. Da je potrošač tužio, i da je dobio presudu na dan konverzije 30.9.2015., kao prvo njegova preostala glavnica bila bi smanjena po početnome tečaju na 352.925,00 kuna. Osim toga dobio bi restituciju odnosno preplaćene kamate, preplaćeni tečaj i pripadajuće zatezne kamate, u ukupnom iznosu 121.771,00 kuna. Kada se taj iznos odbije od preostale glavnice umanjene po početnome tečaju dobije se iznos od 231.154,00 kuna odnosno 38% manja glavnica nego u slučaju konverzije kredita.

5. Efekt konverzije jest ukupno smanjenje preostale glavnice na dan 30.9.2015. u odnosu na realnu CHF glavnicu za 45%, dok je efekt konverzije ukupno smanjenje glavnice u odnosu na CHF glavnicu na dan 30.9.2015. oko 28%. Ako se usporedi efekt presude i efekt konverzije, presuda donosi za 61% više, nego konverzija u konkretnome primjeru. U primjerima kredita koji su na kraći rok, zbog većih uplata anuiteta efekt presude u odnosu na efekt konverzije još je veći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Konačno, u petome stupcu se vidi efekt eventualne presude za ništetan ugovor. U tome slučaju kredit više ne postoji, ne postoji niti hipoteka, a banka bi dapače bila dužna još znatan iznos novca tužitelju potrošaču.

Zaključak

Konverzijom nije izvršena restitucija koju određuje pravo EU. Niti po Direktivi 93/13, niti po presudama Suda EU konverzija ne predstavlja restituciju koja se po pravu EU mora izvršiti, ako se utvrde nepoštene ugovorne odredbe. Konverzijom je izvršeno samo ekonomsko izjednačavanje kredita s valutnom klauzulom CHF i simuliranoga kredita s valutnom klauzulom EURO. Pritom su banke u konverziji rabile nepoštene kamatne stope iz istovrsnog euro kredita, a osim toga su nametnule i nepoštenu visoku maržu iz euro kredita, maržu o kojoj se nije pregovaralo, nego je ona ponuđena po principu uzmi ili ostavi.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

Općenito, sveukupni rezultat pravomoćne privatne presude za nepoštenu kamatu i valutu CHF veći je za 60% i više od rezultata konverzije, pri čemu je razlika veća ako je u pitanju kraći rok otplate kredita.

Pravni temelji su jasni, konverzija nije konvalidacija nepoštenih ugovornih odredaba, i stoga konverzijom nije ispunjen niti jedan element prava EU, ali niti hrvatskoga prava, koji je nužan za obeštećenje oštećenih CHF dužnika.


Komentari članka

Vezani članci

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

04.04.2019.

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokume

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

02.04.2019.

Kod kredita građanima cilj je da rata kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa, pa i u slučaju oscilacije kamatne stope ili tečaja.

Hoće li Vrhovni sud donijeti odluku o slučaju "Franak"?

01.04.2019.

Svi korisnici konvertiranog kredita u švicarskom franku zadnjih mjeseci proživljavaju pravi psihološki triler jer je ljudima jako teško izdržati to čekanje i pravnu nesigurnost u kojoj su se našli

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1525 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija