Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2019

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

Izvor: www.index.hr · Autor: Udruga Franak  

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

OBEŠTEĆENJE presudom veće je za više od 60% nego umanjenje duga konverzijom!

Udruga Franak od početka godine usmjerava sva svoja znanja i aktivnosti prema Vrhovnom sudu RH, jer su sudbine 55.000 obitelji u rukama sudaca toga Suda, a vremena je sve manje zbog zastare koja nastupa 13.lipnja 2019.g.

Nestrpljivo iščekujemo pozitivnu odluku Vrhovnoga suda RH o našim pravima nakon konverzije, a optimizam zasnivamo na utemeljenjima iz pravno-matematičkih analiza Udruge Franak, ali prije svega iz sudskih utvrđenja u čitavome nizu pozitivnih prvostupanjskih i pravomoćnih presuda za konvertirane kredite.

Konverzija i Dodatak ugovoru o kreditu nisu uklonili nezakonitosti iz Osnovnog ugovora što je dokazano matematičkim izračunom u prikazanom grafu.

1. U prvome stupcu grafa je kunski iznos kredita u trenutku podizanja 2005. godine, 100.000 CHF na 25 godina otplate, početni tečaj bio je oko 4,75, glavnica 474.230,00 kuna.

2. U drugome stupcu vidimo da je preostala glavnica nakon cca. 10 godina otplate veća od početne za oko 10% i iznosi 518.314,00 kuna (74.300 CHF – CHF je bio oko 7 kuna).

3. U trećem stupcu se prikazuje koliko je bilo smanjenje preostale glavnice nakon konverzije uz dodatno umanjenje za preplatu utvrđenu u konverziji. Nova glavnica umanjena za razliku uplata CHF i simuliranoga euro kredita iznosi 372.871,00 kunu, gdje je efekt konverzije takav da je 28% manja preostala glavnica za preostalih 15 godina otplate u odnosu na realnu CHF glavnicu.

4. Da je potrošač tužio, i da je dobio presudu na dan konverzije 30.9.2015., kao prvo njegova preostala glavnica bila bi smanjena po početnome tečaju na 352.925,00 kuna. Osim toga dobio bi restituciju odnosno preplaćene kamate, preplaćeni tečaj i pripadajuće zatezne kamate, u ukupnom iznosu 121.771,00 kuna. Kada se taj iznos odbije od preostale glavnice umanjene po početnome tečaju dobije se iznos od 231.154,00 kuna odnosno 38% manja glavnica nego u slučaju konverzije kredita.

5. Efekt konverzije jest ukupno smanjenje preostale glavnice na dan 30.9.2015. u odnosu na realnu CHF glavnicu za 45%, dok je efekt konverzije ukupno smanjenje glavnice u odnosu na CHF glavnicu na dan 30.9.2015. oko 28%. Ako se usporedi efekt presude i efekt konverzije, presuda donosi za 61% više, nego konverzija u konkretnome primjeru. U primjerima kredita koji su na kraći rok, zbog većih uplata anuiteta efekt presude u odnosu na efekt konverzije još je veći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Konačno, u petome stupcu se vidi efekt eventualne presude za ništetan ugovor. U tome slučaju kredit više ne postoji, ne postoji niti hipoteka, a banka bi dapače bila dužna još znatan iznos novca tužitelju potrošaču.

Zaključak

Konverzijom nije izvršena restitucija koju određuje pravo EU. Niti po Direktivi 93/13, niti po presudama Suda EU konverzija ne predstavlja restituciju koja se po pravu EU mora izvršiti, ako se utvrde nepoštene ugovorne odredbe. Konverzijom je izvršeno samo ekonomsko izjednačavanje kredita s valutnom klauzulom CHF i simuliranoga kredita s valutnom klauzulom EURO. Pritom su banke u konverziji rabile nepoštene kamatne stope iz istovrsnog euro kredita, a osim toga su nametnule i nepoštenu visoku maržu iz euro kredita, maržu o kojoj se nije pregovaralo, nego je ona ponuđena po principu uzmi ili ostavi.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

Općenito, sveukupni rezultat pravomoćne privatne presude za nepoštenu kamatu i valutu CHF veći je za 60% i više od rezultata konverzije, pri čemu je razlika veća ako je u pitanju kraći rok otplate kredita.

Pravni temelji su jasni, konverzija nije konvalidacija nepoštenih ugovornih odredaba, i stoga konverzijom nije ispunjen niti jedan element prava EU, ali niti hrvatskoga prava, koji je nužan za obeštećenje oštećenih CHF dužnika.


Komentari članka

Vezani članci

U bankama se gomila novac: Depoziti porasli na mjesečnoj i godišnjoj razini

14.07.2020.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti uz skroman rast na mjesečnoj razini, nastavili su u svibnju rasti i na godišnjoj razini - uz rast od 8,4 milijarde kuna 4,3 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem

Produžili moratorije turizmu do lipnja 2021.

07.07.2020.

Razlog za produženje je poslovanje pogođeno pandemijom COVID-19, a osim produženja moratorija za sve na sedam mjeseci te za turizam do 16 mjeseci, klijentima koji imaju pozitivan covid score prema metodologiji Fine (ili na drugi način dokažu pad prihoda)

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

17.06.2020.

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milij

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici