Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2019

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

Izvor: www.index.hr · Autor: Udruga Franak  

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

OBEŠTEĆENJE presudom veće je za više od 60% nego umanjenje duga konverzijom!

Udruga Franak od početka godine usmjerava sva svoja znanja i aktivnosti prema Vrhovnom sudu RH, jer su sudbine 55.000 obitelji u rukama sudaca toga Suda, a vremena je sve manje zbog zastare koja nastupa 13.lipnja 2019.g.

Nestrpljivo iščekujemo pozitivnu odluku Vrhovnoga suda RH o našim pravima nakon konverzije, a optimizam zasnivamo na utemeljenjima iz pravno-matematičkih analiza Udruge Franak, ali prije svega iz sudskih utvrđenja u čitavome nizu pozitivnih prvostupanjskih i pravomoćnih presuda za konvertirane kredite.

Konverzija i Dodatak ugovoru o kreditu nisu uklonili nezakonitosti iz Osnovnog ugovora što je dokazano matematičkim izračunom u prikazanom grafu.

1. U prvome stupcu grafa je kunski iznos kredita u trenutku podizanja 2005. godine, 100.000 CHF na 25 godina otplate, početni tečaj bio je oko 4,75, glavnica 474.230,00 kuna.

2. U drugome stupcu vidimo da je preostala glavnica nakon cca. 10 godina otplate veća od početne za oko 10% i iznosi 518.314,00 kuna (74.300 CHF – CHF je bio oko 7 kuna).

3. U trećem stupcu se prikazuje koliko je bilo smanjenje preostale glavnice nakon konverzije uz dodatno umanjenje za preplatu utvrđenu u konverziji. Nova glavnica umanjena za razliku uplata CHF i simuliranoga euro kredita iznosi 372.871,00 kunu, gdje je efekt konverzije takav da je 28% manja preostala glavnica za preostalih 15 godina otplate u odnosu na realnu CHF glavnicu.

4. Da je potrošač tužio, i da je dobio presudu na dan konverzije 30.9.2015., kao prvo njegova preostala glavnica bila bi smanjena po početnome tečaju na 352.925,00 kuna. Osim toga dobio bi restituciju odnosno preplaćene kamate, preplaćeni tečaj i pripadajuće zatezne kamate, u ukupnom iznosu 121.771,00 kuna. Kada se taj iznos odbije od preostale glavnice umanjene po početnome tečaju dobije se iznos od 231.154,00 kuna odnosno 38% manja glavnica nego u slučaju konverzije kredita.

5. Efekt konverzije jest ukupno smanjenje preostale glavnice na dan 30.9.2015. u odnosu na realnu CHF glavnicu za 45%, dok je efekt konverzije ukupno smanjenje glavnice u odnosu na CHF glavnicu na dan 30.9.2015. oko 28%. Ako se usporedi efekt presude i efekt konverzije, presuda donosi za 61% više, nego konverzija u konkretnome primjeru. U primjerima kredita koji su na kraći rok, zbog većih uplata anuiteta efekt presude u odnosu na efekt konverzije još je veći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Konačno, u petome stupcu se vidi efekt eventualne presude za ništetan ugovor. U tome slučaju kredit više ne postoji, ne postoji niti hipoteka, a banka bi dapače bila dužna još znatan iznos novca tužitelju potrošaču.

Zaključak

Konverzijom nije izvršena restitucija koju određuje pravo EU. Niti po Direktivi 93/13, niti po presudama Suda EU konverzija ne predstavlja restituciju koja se po pravu EU mora izvršiti, ako se utvrde nepoštene ugovorne odredbe. Konverzijom je izvršeno samo ekonomsko izjednačavanje kredita s valutnom klauzulom CHF i simuliranoga kredita s valutnom klauzulom EURO. Pritom su banke u konverziji rabile nepoštene kamatne stope iz istovrsnog euro kredita, a osim toga su nametnule i nepoštenu visoku maržu iz euro kredita, maržu o kojoj se nije pregovaralo, nego je ona ponuđena po principu uzmi ili ostavi.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

Općenito, sveukupni rezultat pravomoćne privatne presude za nepoštenu kamatu i valutu CHF veći je za 60% i više od rezultata konverzije, pri čemu je razlika veća ako je u pitanju kraći rok otplate kredita.

Pravni temelji su jasni, konverzija nije konvalidacija nepoštenih ugovornih odredaba, i stoga konverzijom nije ispunjen niti jedan element prava EU, ali niti hrvatskoga prava, koji je nužan za obeštećenje oštećenih CHF dužnika.


Komentari članka

Vezani članci

Još jedna banka najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

16.09.2019.

Ne jenjava konkurencija na tržištu nenamjenskih kredita; i Sberbanka je najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

Europska središnja banka će testirati ovih pet hrvatskih banaka, evo zašto

07.08.2019.

Europska središnja banka (ECB) najavila je u srijedu da će slijedom kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni provjeriti otpornost pet hrvatskih banaka na moguće nepovoljne uvjete poslovanja.

HBOR „omekšao“ uvjete kredita, OBŽ nastavlja sa sufinanciranjem kamata na kredite poduzetnika

26.07.2019.

Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz našu subvenciju kamata na kredite HBOR-a će biti i dalje nula posto, dok će za investicije privatnog sektora subvencija Županije iznositi 2% što znači da će kamata na kredite biti između nula i 0,8 posto.

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija