Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2017

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: hrt  

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Ruski Gazprom i hrvatsko Prvo plinarsko društvo (PPD) prošli tjedan su potpisali 10-godišnji ugovor o isporuci plina u Hrvatsku. Zašto je to važno, u Studiju 4 govorio je ekonomski komentator HRT-a, Željko Kardum. Ova vijest nije zauzela puno prostora u hrvatskim medijima, a važna je gospodarski, politički, ali i za strateško promišljanje o energetici.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvorištu plinovoda, u austrijskom Baumgartenu. Radi se dakle o ugovoru teškom između 200-250 milijuna eura godišnje. Za deset godina to iznosi 2 - 2,5 milijarde eura za Hrvate, odnosno 1,6 mlrd. za Ruse (ostalo su troškovi transporta, marže, zarade i ostali troškovi). Čini se da je to jedan od najvećih ugovora koji je jedna privatna hrvatska tvrtka sklopila, ako izuzmeno Agrokor. Važno je reći i da količina ugovorene isporuke plina pokriva više od 60% hrvatskih potreba za uvozom, odnosno 30% ukupnih potreba.

U čemu je politički ili gospodarski problem?

Sklapanjem ovog ugovora ostajemo ovisni o ruskom plinu. A svi su govorili o potrebi energetske neovisnosti i sigurnosti pa su radi diverzifikacije rizika zagovarali i LNG terminal na Krku. Najveći lobisti su bili Amerikanci, jer bi se tim terminalom otvorila mogućnost dostave i prodaje američkog ukapljenog plina. Taj je plin 20 posto skuplji. U tu dvojbu - tko će (ili neće) platiti 20% premije na neovisnost - ovim se ugovorom upleo Gazprom.

Ugrožava li ovaj ugovor projekt LNG-terminala na Krku?

Ruski mediji su objavili ovaj ugovor uz naslov "Hrvatska se vratila Gazpromu", a ruski list Kommersant ističe da je ruska kompanija "prvi puta nakon 2010. godine vratila ulogu ključnog dobavljača plina za Hrvatsku". Investicijska odluka o LNG-u se mora donijeti tijekom 2018. Najvećim dijelom izgradnju bi financirala EU, ali dijelom i Hrvatska. No nije najveći problem trošak izgradnje, nego distribucija plina - kome ga prodati, kaže Kardum. Svima je jasno da to može biti jedino strateška-politička, a ne ekonomska odluka. Ako želite imati rezervni dobavni pravac - može, ali 20% skuplje. Ako politika to želi financirati to je legitimno.
Slijedeće političko pitanje na redu je privatizacija Petrokemije koja je najveći potrošač plina. PPD je već podnio prijedlog za dokapitalizaciju. Doduše država bi se riješila tereta Petrokemije, ali privatizacijom bi i cijena umjetnih gnojiva izmakla iz ruku države i formirala se na tržišnim načelima. To vjerojatno ne bi bilo politički podobno. Naročito kad se svi prigovori odnose na "širenje ruskog interesa na ovaj dio Europe". To je i istina - Rusi rade pametno i strpljivo. Ovaj problem ima i njemačka kancelarka Angela Merkel koja dvoji - graditi ili ne Sjeverni tok 2. Ekonomski i strateški gradnja je Njemačkoj racionalna - zaobilazi se Ukrajina i osigurava se sigurnost dobave. Politički gledano - Ukrajina od velikog, postaje mali ekonomski problem.


Komentari članka

Vezani članci

MOL Grupa u 2017. ostvarila najveću dobit u posljednjih deset godina

21.02.2018.

Ovu godinu započeli smo snažno, a pred nama su ključne investicijske odluke. I u 2018. očekujemo da ćemo ostvariti EBITDA u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara, što će nam omogućiti financiranje naših transformacijskih projekata

Tvrtka s desetak zaposlenih 'tuče' milijarde, a najveći poslodavci u grdnim problemima

19.11.2017.

Gospodarskom scenom Vukovara gospodari Pavao Vujnovac, najveći domaći trgovac plinom. Njegovo poslovno carstvo svake godine jača, ali problem je u tome što je riječ o biznisu koji zapošljava relativno mali broj ljudi

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

PPD sklopio desetogodišnji ugovor o isporuci plina s Gazpromom

19.09.2017.

Ugovor stupa na snagu 1. listopada i predstavlja produženje kratkoročnog ugovora Gazproma i PPD-a, prema kojemu se od početka 2017. do konca rujna PPD-u dostavlja 1,48 milijardi prostornih metara plina, uz dodatni plan za četvrti ovogodišnji kvartal od 25

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija