Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2022

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Nakon dvjie godine od početka pregovora, Hrvatska je danas potpisala konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om koje će brojnim domaćim tvrtkama donijeti olakšice pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Posebno se zbog ovog značajnog koraka raduju hrvatske tvrtke iz IT i farmaceutskog sektora, čiji prihodi uvelike ovise o poslovanju s SAD-om, koje bi mogle postati konkurentnije. Ova bi odluka Hrvatskoj mogla donijeti i više investicija iz SAD-a, smatraju iz ICT ogranka Hrvatske udruge poslodavaca.

– Morao je postojati snažan interes snažnih, relevantnih američkih tvrtki kako bi došlo do sporazuma s obzirom da su povjerenstva koja o tome u SAD odlučuju depolitizirana. To upućuje na srednjoročno jačanje američkih investicija u Hrvatsku. Gledano u širem kontekstu, budući da je Hrvatska u Visa vaiwer programu te među samo četiri zemlje kao Global Entry partner, te da istodobno ulazimo u Schengen zonu, američkim investitorima se značajno olakšava poslovno djelovanje u EU preko hrvatskog tržišta – ističe Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT Udruge.
– Američki investitori su nas do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazum napokon riješeno. Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, će porasti zahvaljujući poreznom rasterećenju – dodala je Martinović.

Novim investicijama iz SAD-a nadaju se i u Infobipu, jedne od najvećih hrvatskih IT tvrtki. Ističu da će ova odluka omogućiti lakše i brže poslovanje, jer je SAD među najvažnijim tržištima za IT sektor.

– Ukidanje dvostrukog oporezivanja veliki je poticaj i vjetar u leđa za poslovni svijet, pogotovo za izvozno orijentirane tvrtke koje će sada postati puno konkurentnije. Za očekivati je da će se u budućnosti sve više tvrtki odvažiti na iskorak da nastupe na tržištu SAD-a, kao i da će se povećati broj američkih investicija u Hrvatskoj – kažu iz Infobipa.

Doprinos gaming sektora
Više novca domaćim razvojnim timovima koji svoj softver prodaju na američkom tlu, uključujući i video igre, glavni je benefit ukidanja dvostrukog oporezivanja kojega također navodi Aleksandar Gavrilović, suosnivač i direktor gaming tvrtke Gamechuck te tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA). Ističe da je do tog značajnog pomaka došlo upravo zahvaljujući naporima hrvatskog gaming sektora.

– Takozvani ‘withholding tax‘ od 30 posto su domaćim studijima naplaćivale američke platforme za prodaju videoigara poput Steama, Humblea i sličnih, te s tih 30 posto plaćali porez u Americi za sve kupnje napravljene u SAD-u. Ovo se nije odnosilo na račune izdane prema SAD-u, primjerice za usluge, što je glavni razlog zašto druge izvozne industrije, koje su većinski uslužne, nisu problematizirale manjak regulacije po tom pitanju. Primjerice, ako ste agencijska firma i proizvodite softver za američku tvrtku, i oni vam ispostave račun, u tom slučaju se nije plaćao nikakav porez, čak niti PDV, budući da je izvoz oslobođen PDV-a. S druge strane, ako ste napravili vlastiti proizvod i prodavali ga u Americi, tantijemi su bili oporezovani s tih 30 posto – pojašnjava Gavrilović, uvjeren da će domaće gaming tvrtke od sada imati veće prihode.
– Budući da američki porezni rezidenti čine barem 25 posto naših kupaca (ovisi o žanru i platformi, često i više), to znači da ćemo za njih 25 posto imati 30 posto veće prihode zbog ukidanja tog poreza. To je najmanje 7.5 posto većih prihoda za sve tvrtke koje prihode imaju većinom iz prodaje video igara.

Budući da je prihod industrije video igara oko 500 mlijuna kuna godišnje, radi se o desecima miljuna kuna svake godine, počevši od datuma ratifikacije, što će pretpostavljam biti nekad u 2023. godini, to jest 10 godina od našeg pristupanja zajedničkom tržištu Europske unije. To je zaista bila ogromna neravnopravnost hrvatskih tvrtki naspram svih ostalih na zajedničkom tržištu, i zanimljivo je da je to ostalo nepromijenjeno bez da je to itko u EU to javno problematizirao, izuzev industrije video igara – zaključuje Gavrilović.

Jačanje izvoza
Osim boljih financijskih prilika, ovaj sporazum znači i manje administrativno opterećenje tvrtki te veću transparentnost poslovanja između Hrvatske i SAD-a. Upravo je to, uz ubrzavanje procedura, od velike važnosti najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji Plivi, koja je također jedan od najvećih izvoznika u Hrvatskoj.

– Američko nam je tržište jedno od pojedinačno najvažnijih. U sklopu Teva grupe svakodnevno opskrbljujemo šezdesetak svjetskih tržišta te gotovo 90 posto svojih prihoda ostvarujemo putem izvoza gotovih lijekova i aktivnih supstancija, a ove smo godine proglašeni i najboljim hrvatskim izvoznikom upravo na tržište SAD-a.

Pozdravljamo svaku aktivnost koja pomaže jačanju ekonomske povezanosti između našeg i američkog tržišta. Vjerujemo da se ovim potezom otvara prostor za ulaganje i potiče poslovanje kompanija koje svoje aktivnosti razvijaju i na tržištu SAD-a, ali i onih iz SAD-a koje će se u ovom slučaju lakše odlučiti na investicije u Hrvatskoj – kažu u Plivi, također se nadajuću novim investicijama, kao i razvoju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Rezultati će se tek vidjeti
Konvenciju su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a među prvima ju je pozdravila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura

09.09.2026.

Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.

Rekordna godina za porezne savjetnike: 33 milijuna eura prihoda i gotovo 29 posto profitne marže

04.09.2026.

Hrvatsko tržište poreznog savjetovanja u 2025. godini napravilo je jedan od najvećih skokova posljednjih godina. Ukupni prihodi društava registriranih za djelatnost poreznog savjetovanja porasli su gotovo 33 posto, na 33,35 milijuna eura, dok je njihova

Promjene na svjetskom tržištu pšenice: Tko bi mogao profitirati?

19.08.2026.

Prema kolovoškom izvješću američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), procjena ruskog izvoza pšenice smanjena je za 1,5 milijuna tona, na 46 milijuna tona, a Ukrajina bi, prema novoj prognozi, trebala izvesti 13,5 milijuna tona

Tag cloud

  1. 2907 članka imaju tag turizam
  2. 2738 članka imaju tag hrvatska
  3. 1530 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1325 članka imaju tag trgovina
  11. 1367 članka imaju tag industrija
  12. 1269 članka imaju tag investicije
  13. 1087 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 714 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 796 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk