Ukidanje ex-ante kontrole za procese javne nabave i EU projekte

Danas je u Banskim dvorima održan sastanak povjerenika Europske komisije za regionalnu politiku Johannesa Hahna s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU Brankom Grčićem i ministrima pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašem Dončićem te zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem. Na sastanku se razgovaralo o napretku koji je Hrvatska postigla u provedbi IPA programa, u kontekstu njezinih priprema za korištenje EU fondova u drugoj polovici 2013., nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te o pripremama Partnerskog sporazuma 2014-2020 godine.

U izjavi novinarima, povjerenik Hahn izrazio je zadovoljstvo današnjim sastankom. „Mislim da je dobro da smo se našli jer ovo je sad jedan ključni trenutak, kako za Hrvatsku tako i za Europsku uniju“, rekao je. Izvijestio je da onaj dio europskog proračuna koji se odnosi na Hrvatsku u pogledu strukturnih fondova iznosi osam milijardu eura. Pri tom se misli na razdoblje od 2014. - 2020. godine. „Mislim da će to uistinu biti veliki izazov za hrvatske vlasti da novac potroše na jedan sustavan, učinkovit i pametan način“, rekao je. „Mi smo već započeli, ali i radimo na idućoj financijskoj perspektivi u pogledu programiranja“, dodao je povjerenik istaknuvši da je Hrvatska na web stranci Ministarstva objavila tzv. Position paper pojasnivši da se radi o dokumentu u kojem Europska komisija navodi svoje određene prijedloge na što bi se trebalo fokusirati od idućeg financijskog razdoblja.

„To je nešto što je Hrvatska učinila, a što nije učinio tako velik broj drugih zemalja“, rekao je dodavši da je Hrvatska sad cijeli taj proces učinila vrlo transparentnim i pružila svima mogućnost da sudjeluju u diskusiji. Kazao je i da postoje određeni elementi gdje se Hrvatsku može smatrati i pravom članicom Europske unije prije nego ona to postane u srpnju. „Kada govorimo o tri područja koja se financiraju iz europskih fondova, a to su promet, konkurentnost i zaštita okoliša, tu smo ukinuli ex-ante kontrolu“, pojasnivši da se radi o ukidanju obvezne prethodne kontrole javnih nabava u ta tri sektora. „Time Europska komisija više nije odgovorna za to, već potpunu odgovornost preuzimaju hrvatske vlasti. One se sad bave svim tim procesima i upravljaju njima“, zaključio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić zahvalio je povjereniku Hahnu na čestitci, zaključivši da njegov posjet nije mogao proći bolje nego uz vijest da se ukida ex ante kontrola nad provođenjem procesa javne nabave i ugovaranja projekata sufinanciranih iz, danas, IPA-e, a od 1. srpnja 2013. godine strukturnih i Kohezijskog fonda Europske unije. Napomenuo je da se time daje priznanje Hrvatskoj da je uspjela izgraditi kapacitete i institucije, da su te institucije i ljudi koji tamo rade ovladali procedurama i da je sada sve na nama.

„To je samo jedna od dobrih vijesti ovih dana, vezanih za korištenje strukturnih fondova EU u idućem razdoblju“, rekao je potpredsjednik Vlade Grčić i ponovio kako je Hrvatska uspjela osigurati tzv. N+3 razdoblje za korištenje strukturnih fondova, pa na taj način dobiva još jednu godinu više za projekte, što je vrlo važno u smislu povećanja ukupne efikasnosti u apsorpciji EU sredstava. Spomenuo je da je to u konačnici postalo rješenje i za sve zemlje EU, pa će N+3 pravilo biti primijenjeno u svim ostalim zemljama članicama, upravo da bi, u ovom vremenu krize, omogućilo da se kroz kohezijsku politiku pomogne u ekonomskom oporavku i razvoju svih zemalja koja koriste ta sredstva.

Potpredsjednik Vlade Grčić kazao je da je na današnjem sastanku bilo razgovora o tome koliko je Hrvatska u svim segmentima pripremljena za apsorpciju EU fondova, prije svega kroz administrativni kapacitet. „Mi smo danas izvijestili da proces zapošljavanja novih ljudi u sustavu teče dobro, da je u fazi rješavanja 138 natječaja za zapošljavanje novih ljudi, da očekujemo pokretanje još 70-ak natječaja ovih dana, i da smo zaposlili već 30-ak ljudi više u sustavu“, rekao je potpredsjednik Vlade Grčić. Također, razgovaralo se i o pripremljenim projektima.

„U ovoj fazi identificirali smo oko 20 milijardi kuna vrijedne projekte, međutim, oni su u vrlo različitom stupnju pripremljenosti“, kazao je potpredsjednik Vlade i dodao: „Ono za što se borimo je da pokrijemo drugu polovicu 2013. godine, a cilj nam je s pripremljenim projektima pokriti i 2014. godinu. Ako to uspijemo, mi ćemo u ovih godinu i pol ugovoriti gotovo 4 milijarde kuna vrijednosti projekata, a time i pokrenuti pripremu čitavog niza drugih projekata.“ Za financiranje pripreme projekata država je ove godine u proračunu izdvojila 350 milijuna kuna, što uključuje i dio novca iz tzv. tehničke pomoći EU fondova, kazao je na kraju potpredsjednik Grčić.